FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 22.9. PR:SLOVENCI ZABRINUTI-HAIDER

SI-AT-DIPLOMACIJA-IZBORI-INTEGRACIJE-Diplomacija-Izbori-Političke stranke-Organizacije/savezi AU 22.9. PR:SLOVENCI ZABRINUTI-HAIDER AUSTRIJADIE PRESSE22. IX. 1999.Austrijski izbori bacaju sjenu na slovenske težnje pristupu u EU"Ljubljana je zabrinuta. Susjedna Austrija, od koje su Slovenci očekivali punu potporu ulasku Slovenije u Europsku uniju, izaziva teškoće. Spor oko slovenske atomske elektrane Krško lakše je probaviti budući da je sigurnost AE 'sastavni dio austrijske predizborne kampanje', objašnjava u razgovoru za list Franco Juri, državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova. No, pogoršanje bilateralnih odnosa nakon Haiderova preuzimanja vlasti u Koruškoj izaziva zabrinutost, napominje Juri. Doduše, politiku pojedinih austrijskih saveznih zemalja valja razlikovati od politike austrijske države - naime, odnosi između Slovenije i savezne austrijske vlade tradicionalno su dobri - ali Juri ipak govori o zahlađenju. Dok je Ljubljana prije smatrala Austriju zagovornikom brzog pristupa Slovenije EU, sada slovenska vlada strahuje da bi sjeverni susjed mogao čak i zapriječiti slovenske integracijske težnje, napominje Juri. 'Žalosno' je da su bojazni stanovništva od nuklearne prijetnje iz zemalja-kandidata za pristup EU instrumentalizirani u predizbornoj kampanji, napominje on i
AUSTRIJA DIE PRESSE 22. IX. 1999. Austrijski izbori bacaju sjenu na slovenske težnje pristupu u EU "Ljubljana je zabrinuta. Susjedna Austrija, od koje su Slovenci očekivali punu potporu ulasku Slovenije u Europsku uniju, izaziva teškoće. Spor oko slovenske atomske elektrane Krško lakše je probaviti budući da je sigurnost AE 'sastavni dio austrijske predizborne kampanje', objašnjava u razgovoru za list Franco Juri, državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova. No, pogoršanje bilateralnih odnosa nakon Haiderova preuzimanja vlasti u Koruškoj izaziva zabrinutost, napominje Juri. Doduše, politiku pojedinih austrijskih saveznih zemalja valja razlikovati od politike austrijske države - naime, odnosi između Slovenije i savezne austrijske vlade tradicionalno su dobri - ali Juri ipak govori o zahlađenju. Dok je Ljubljana prije smatrala Austriju zagovornikom brzog pristupa Slovenije EU, sada slovenska vlada strahuje da bi sjeverni susjed mogao čak i zapriječiti slovenske integracijske težnje, napominje Juri. 'Žalosno' je da su bojazni stanovništva od nuklearne prijetnje iz zemalja-kandidata za pristup EU instrumentalizirani u predizbornoj kampanji, napominje on i dodaje: 'Odgovarajući odbor može u svakom trenutku provjeriti sigurnost Krškog'. Stoga su po njegovu mišljenju bojazni 'neutemeljene'. Osim toga, Slovenija dugoročno planira napuštanje atomske energije, istaknuo je Juri, dodajući da ipak ne treba poricati činjenice: 'Slovenija sada treba tu energiju'. Slovenija očekuje austrijsku izbornu nedjelju pomiješanih osjećaja: dok bi nakon 3. listopada vjerojatno mogli biti nastavljeni 'stručni' razgovori o Krškom, strahuje se da odnosi s predsjedateljem koruške zemaljske vlade i šefom FPO-a (Freiheitliche Partei Oesterreichs - Slobodarska stranka Austrije - op. prev.) Joergom Haiderom neće biti poboljšani, ističe Juri. Naime, Haider ne pripada političarima koji bi mogli poučiti Sloveniju kako postati 'dijelom Europe', kritizira Juri. 'Njegova je politika egoistična i populistička', tvrdi on. Uvjeren je da je, dugoročno gledano, Haiderova koruška politika 'pogrješka': 'Njegove su vizije dvoznačne'. Ako Haiderov utjecaj nakon 3. listopada ojača, Slovenija se nada da će koruški političar 'odrasti': 'Možda će ipak politički sazrijeti'. Ako pak nikada ne usvoji 'istinski liberalan stav', 'tada ćemo biti jako zabrinuti kao i ostatak Europe'. Kako bi, između ostalog, napokon bio dovršen i austrijski sporazum o kulturnoj suradnji, između dvije susjedne zemlje mora vladati 'opušteno, pozitivno raspoloženje'. Juri pak ne želi dodatno raspravljati o AVNOJ-skim dekretima. 'To je stvar povjesničara', tumači on. Naime, na temelju AVNOJ-skih i Benešovih dekreta provođen je nakon 1945. krvavi progon Nijemaca iz Jugoslavije i Čehoslovačke. Ti su zakoni još na snazi dok koruška zemaljska vlada zahtijeva njihov opoziv. Njemačka manjina u Sloveniji uživa respekt i potporu, izjavljuje Juri: 'Ne moramo stoga mijenjati ništa u našem ustavu'. Aktualno uključivanje tog pitanja u bilateralne odnose bilo bi 'nelogično' i ne bi koristilo 'nijednoj strani'", prenosi na kraju Friederike Leibl.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙