IT-crkva-genocid-povijest IT-20.IX.-IL MESSAGGERO-PAPA U SLOVENIJI ITALIJAIL MESSAGGERO20. IX. 1999.Papa se spominje žrtava rata i pokolja: neka se ti događaji nikada više ne ponove"Iz slovenskoga grada Maribora, smještenoga na
zemljopisnom vrhu Balkana, odredištu njegova petoga putovanja u pet godina u bivšu Jugoslaviju i nekoliko mjeseci nakon rata na Kosovu, Papa je jučer imao za temu jednu nužnost duše: uzviknuti svoj 'dosta' tragičnom lancu balkanskih ratova i uvjeriti da je moguće okrenuti stranicu u 'voljenoj balkanskoj regiji, ovih godina na žalost obilježenoj borbama i nasiljem, ekstremnim nacionalizmima, okrutnim etničkim čišćenjima i ratovima između naroda i kultura'.Nasilje se čini gotovo kao ukorijenjeno u balkansko tlo, zasijano fojbama i zajedničkim grobnicama. Prije nekoliko mjeseci, za radova na autocesti blizu Maribora, na svjetlo dana izišla je jedna od mnogih zaboravljenih masovnih grobnica, s ostacima 1700 Hrvata. U svibnju i lipnju 1945. oko 200.000 Hrvata pokušalo je pobjeći u Austriju, zbog toga što su bili ustaše ili samo kako bi pobjegli pred komunistima, ali su ih Englezi odbili. Pokolj koji su izvršili Titovi ljudi preživio je jako mali broj. Pozdravljajući Hrvate među
ITALIJA
IL MESSAGGERO
20. IX. 1999.
Papa se spominje žrtava rata i pokolja: neka se ti događaji nikada
više ne ponove
"Iz slovenskoga grada Maribora, smještenoga na zemljopisnom vrhu
Balkana, odredištu njegova petoga putovanja u pet godina u bivšu
Jugoslaviju i nekoliko mjeseci nakon rata na Kosovu, Papa je jučer
imao za temu jednu nužnost duše: uzviknuti svoj 'dosta' tragičnom
lancu balkanskih ratova i uvjeriti da je moguće okrenuti stranicu u
'voljenoj balkanskoj regiji, ovih godina na žalost obilježenoj
borbama i nasiljem, ekstremnim nacionalizmima, okrutnim etničkim
čišćenjima i ratovima između naroda i kultura'.
Nasilje se čini gotovo kao ukorijenjeno u balkansko tlo, zasijano
fojbama i zajedničkim grobnicama. Prije nekoliko mjeseci, za
radova na autocesti blizu Maribora, na svjetlo dana izišla je jedna
od mnogih zaboravljenih masovnih grobnica, s ostacima 1700 Hrvata.
U svibnju i lipnju 1945. oko 200.000 Hrvata pokušalo je pobjeći u
Austriju, zbog toga što su bili ustaše ili samo kako bi pobjegli
pred komunistima, ali su ih Englezi odbili. Pokolj koji su izvršili
Titovi ljudi preživio je jako mali broj. Pozdravljajući Hrvate među
vjernicima, za vrijeme mise na Betnavi, Papa je stoga podsjetio na
'nedužne žrtve ratova i totalitarnih režima, posebno na one bačene
u skupne grobnice, nedavno otkrivene u Mariboru'. 'Neka se tako
dramatični događaji nikada više ne ponove', izrekao je na
hrvatskom.
Iz Maribora, smještenog u 'zelenom srcu' Europe, na nekoliko
kilometara od Austrije i Mađarske, i samo deset dana prije 2.
biskupskoga sabora posvećena Europi, koja je padom zida ponovno
našla svoje jedinstvo, a kojoj su 'zaprijetili' etnički sukobi
nakon toga, Papa nije mogao ne podsjetiti sve Europljane na nužnost
nastavljanja 'procesa ujedinjenja Kontineta', koji se 'ne može
temeljiti samo na gospodarskim interesima, nego nadahnuće treba
izvući iz kršćanskih vrijednosti u kojima se nalaze njezini
najstariji i najizvorniji korijeni. (...)
Nakon onoga posjeta od 17. do 19. svibnja 1996., ovaj kratki posjet
od 12 sati imao je svrhu proglašenje blaženim Antona Maria
Slomšeka, mariborskog biskupa od 1846. do 1862., vjeroučitelja,
pisca, pjesnika i tvorca preporoda slovenskog jezika i kulture.
(...) Slomšek je od onih koji se sviđaju papi Wojtyli, svi
'evanđelje i domovina' domoljubi, ali ne i nacionalisti. Dvama
milijunima Slovenaca (82 posto katolici) i balkanskim narodima,
želio je pokazati, ovom svojom 88. posjetom izvan Italije, da je
moguće afirmirati nacionalni identitet bez utjecanja sili(...)",
piše Orazio Petrosillo.