DEN HAAG, 12. rujna (Hina) - Predstavnici Hrvatske i SRJ suočit će se prvi put u ponedjeljak u Haagu, u sjedištu Međunarodnog suda pravde (ICJ), pred predsjednikom sudskog vijeća te institucije zbog tužbe Republike Hrvatske protiv
Beograda za povredu Konvencije o genocidu.
DEN HAAG, 12. rujna (Hina) - Predstavnici Hrvatske i SRJ suočit će
se prvi put u ponedjeljak u Haagu, u sjedištu Međunarodnog suda
pravde (ICJ), pred predsjednikom sudskog vijeća te institucije
zbog tužbe Republike Hrvatske protiv Beograda za povredu
Konvencije o genocidu.#L#
Na prvom neformalnom susretu dvije bi se strane trebale izjasniti o
tome koliko im vremena treba za izradu podnesaka. Na osnovu toga
sudsko vijeće zatim donosi odluku o vremenskim rokovima po kojima
se odvija prva, predraspravna i povjerljiva faza postupka koja je
počela podnošenjem hrvatske tužbe.
Do samog početka javne rasprave i presude o biti hrvatske
tužbe protiv SRJ za genocid, sudeći po 50-godišnjoj praksi ove
institucije, mogle bi proći godine.
U predraspravnoj fazi strane podnose svoje argumente, odgovore i
prigovore, a nakon toga u haškoj Palači mira slijedi 'usmena faza' u
kojoj se održava rasprava o biti spora pred 15-eročlanim sudskim
vijećem.
U prvoj 'pisanoj' fazi postupka, u kojoj je javnost isključena,
pravila ICJ određuju da zemlja tužiteljica, u ovome slučaju
Hrvatska, u svome podnesku obrazlaže tužbu popraćenu dokazima,
nakon čega tužena SRJ ulaže svoj podnesak u kojem bi trebala
odgovoriti na tužbu, uložiti prigovore ili pak podnijeti
protutužbu.
Slijedi zatim drugi krug 'pisane' faze u kojem Hrvatska odgovara na
podnesak Jugoslavije, a nakon čega slijedi odgovor Beograda.
Tek poslije, obično oko šest mjeseci nakon završetka pisane faze,
počinje usmena faza, odnosno održavanje ročišta pred sudskim
vijećem ICJ-a, a zatim odluka suda.
O tome koliko će trajati pisana faza postupka odlučuje ICJ, na
temelju neformalnog sastanka predsjednika suda sa stranama
iza zatvorenih vrata.
U tužbi SRJ protiv članica NATO-a sudsko je vijeće koncem lipnja
dalo stranama po šest mjeseci za podneske. Tako SRJ svoj posao mora
obaviti do 5. siječnja 2000., a članice NATO-a odgovoriti na
podnesak Beograda do 5. srpnja 2000.
Nakon podnošenja hrvatske tužbe, pravila Suda stavljaju Beogradu
na raspolaganje niz mogućih koraka, uključujući ulaganje
preliminarnog prigovora, kojim osporava nadležnost suda ili
utemeljenost tužbe. U tom slučaju Međunarodni sud pravde mora prvo
utvrditi je li nadležan, pa tek onda ići na bit tužbe.
Beograd ima mogućnost ulaganja i protutužbe, pa tako može tužiti
Hrvatsku za genocid nad Srbima u Hrvatskoj. Takvu mogućnost Beograd
je iskoristio u slučaju koji protiv njega, zbog genocida, pred
istim sudom vodi BiH od ožujka 1993. Sud je u tom slučaju utvrdio da
jest nadležan za spor i tako odbacio preliminarne prigovore SRJ za
nenadležnost suda i neutemeljenost tužbe BiH. Datum prvog ročišta
još nije određen.
Hrvatska drži da nadležnost Suda proizlazi iz Konvencije o
genocidu, čije su potpisnice i Hrvatska i SRJ, te iz Statuta ICJ.
Sporovi pred ICJ-om dosad su prosječno trajali četiri godine, a
rekorder je spor Katara protiv Bahraina koji traje od 1991.
Hrvatska je 2. srpnja pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu
(ICJ) podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije za genocid počinjen od
1991. do 1995. Od tog najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih
naroda Hrvatska traži da presudi da je SRJ počinila genocid u
Hrvatskoj, te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba platiti.
U Hrvatskoj tužbi se obrazlaže da je SRJ, izravno kontrolirajući
djelatnost svojih obavještajnih agenata, postrojbi i različitih
paravojnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske, u području
Knina, istočne i zapadne Slavonije, Dalmacije, odgovorna za
'etničko čišćenje' hrvatskih državljana iz tih područja.
Hrvatska je optužila Beograd i za drugi krug etničkog čišćenja,
ovoga puta Srba, nakon akcija "Bljesak" i "Oluja". SRJ je, kaže se u
tužbi, naređivala i ohrabrivala Srbe da se evakuiraju u području
Knina 1995. godine, unatoč jasnih jamstava hrvatskih vlasti za
njihovu sigurnost.
Konvencija o genocidu prekršena je, piše Hrvatska, okupacijom
trećine hrvatskog teritorija u kojoj je život izgubilo više od
20 tisuća državljana, ostalo je više od 120 masovnih grobnica,
ranjeno 55 tisuća ljudi, tri tisuće je nestalo i nanesena izravna
šteta od 27 milijardi dolara.
Konvencija o genocidu, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a,
definira genocid kao djela počinjena "s namjerom uništenja, u
cjelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne
ili vjerske skupine".
ICJ je najviše pravosudno tijelo UN-a osnovano nakon Drugog
svjetskog rata radi rješavanja sporova među državama. Stranke u
sporu mogu biti jedino države, a ne i institucije ili
pojedinci. Sjedište suda je u Den Haagu, istome gradu u kojem je i
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše
Jugoslavije.
Pred ICJ-om je ove godine SRJ neuspješno pokušala ishoditi odluku
ICJ o obustavi zračnih napada deset članica NATO-a i tužila je
države članice NATO-a za djelo genocida i nelegalnost uporabe sile
u zračnim napadima. Sud je, u prvom pitanju, koje je obvezan
promptno riješiti, 2. lipnja ocijenio da nije nadležan te je
odbacio zahtjev za izricanjem zabrane zračnih udara, a sada je u
proceduri tužba Beograda protiv istih deset članica NATO-a za djelo
genocida.
(Hina) ps rt