ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 25.8.99.FOERSTER O RATU

ŠVICARSKA LE TEMPS 25. VIII. 1999. Totalni rat potječe iz sredine XIX. stoljeća, a svoj vrhunac doživljava stotinu godina kasnije Pietro Boschetti razgovarao je sa Stigom Foersterom, profesorom suvremene povijesti na sveučilištu u Bernu koji danas u tom gradu otvara međunarodni simpozij o toj temi. Iz razgovora izdvajamo: " - Težnja prema totalnom ratu pojavljuje se sredinom prošlog stoljeća i naglašeno raste sve do 1945. Što se podrazumijeva pod totalnim ratom? = Prave definicije još nema. Pojam totalnoga rata počinje se oblikovati u vojnim teorijama 20-ih i 30-ih godina ovog stoljeća. No, temeljni pojmovi totalnog rata javljaju se puno prije. Treba reći da je riječ o sklonosti. Totalni rat u pravom smislu riječi nije možda nikada ni postojao. Dakle, da bi se razumjelo o čemu se govori, bolje je reći koje su značajke tog pojma, umjesto definicije koja ne vodi računa o zamršenosti te pojave. Od značajka, tu je ponajprije radikalizam ratnih ciljeva. Zadaća više nije ograničena - napad na neko područje, nadzor nad gospodarskim izvorima - već bezuvjetna. Riječ je o tome da se neprijateljska zemlja u potpunosti pokori. Postizanje mira putem nagodbe više nije moguće. Niječe se legitimnost protivnika jer se i samo njegovo postojanje doživljava kao kobna prijetnja. Treba ga ukloniti. (...) - Koji je sukob najsličniji 'idealnom obrascu' totalnog rata? = Rat na istočnom bojištu u Drugom svjetskom ratu. Možda je on primjer najvećeg radikalizma primijenjenih mogućnosti i željenih ciljeva. S njemačke strane, taj se rat vodio s ciljem da se provede genocid koji se očitovao u sustavnom ubijanju sovjetskih ratnih zatočenika. - Može li se za nedavni rat na Kosovu reći da je bio totalni? = Ne. Ali moram ipak pojasniti. Neki sukobi nakon Drugog svjetskog rata imaju neka obilježja totalnog rata, dok ih drugi nemaju. Što se tiče NATO-ova rata na Kosovu, može se reći da je on klasičan primjer sukoba s ograničenim ciljevima. Isto je na srpskoj strani, gdje nije bilo masovne mobilizacije pučanstva. Da je bila riječ o totalnom ratu, NATO-ove bi postrojbe na koncu zauzele čitavu zemlju. Taj je sukob, bolje rekavši, simbol onoga što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Unatoč svemu, rat na Kosovu imao je obilježja totalnog rata. Primjerice, radikalizacija načina za postizanje ciljeva rata, čiji je najtragičniji izraz bilo etničko čišćenje pokrajine. (...)"