RH I SRJ NA MEĐUNARODNOM SUDU PRAVDE ZBOG HRVATSKE TUŽBE

DEN HAAG, 13. rujna (Hina) - Pravni zastupnici Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije u ponedjeljak su se, u sjedištu Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Den Haagu, po prvi puta našli na radnom dogovoru s predsjednikom Suda o proceduri po kojoj će se postupati u hrvatskoj tužbi protiv Beograda za genocid počinjen u Hrvatskoj. #L# Na susretu s predsjednikom Suda, Amerikancem Stephenom Schwebelom, na kojem su Hrvatsku predstavljali ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, američki odvjetnik David Rivkin i hrvatski veleposlanik Jakša Muljačić, dvije strane su se izjasnile da će im biti dovoljno svakoj po šest mjeseci za izradu podnesaka. Hrvatska prva obrazlaže tužbu popraćenu dokazima, a nakon toga tužena SRJ odgovara na tužbu, i ako želi ulaže prigovore ili, pak, podnosi protutužbu. Predstavnici Beograda u ponedjeljak su već najavili ulaganje protutužbe, rekao je nakon sastanka ministar Šeparović, ocijenivši da je "snaga argumenata na našoj strani". Hrvatska je pred ICJ-om podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije za genocid počinjen od 1991. do 1995. Od tog najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska traži da presudi da je ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba platiti. Nakon podnošenja hrvatske tužbe, pravila Suda stavljaju Beogradu na raspolaganju niz mogućih koraka, uključujući ulaganje preliminarnog prigovora, kojim osporava nadležnost suda ili utemeljenost tužbe, kao i mogućnost ulaganja protutužbe protiv Hrvatske za genocid nad Srbima u Hrvatskoj. Takvu mogućnost Beograd je već iskoristio u slučaju kojeg protiv njega zbog genocida pred istim sudom vodi BiH od ožujka 1993. Na osnovi ovoga susreta Sud će donijeti odluku o vremenskim rokovima po kojima se odvija prva, predraspravna i povjerljiva faza postupka koja je počela podnošenjem hrvatske tužbe 2. srpnja ove godine. Nakon predraspravne faze, koja obično traje dvije do tri godine, slijedi raspravna faza te nakon toga odluka suda. U hrvatskoj tužbi se obrazlaže da je SRJ, izravno kontrolirajući djelatnost svojih obavještajnih agenata, postrojbi i različitih paravojnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske, na području Knina, istočne i zapadne Slavonije, Dalmacije, odgovorna za 'etničko čišćenje' hrvatskih državljana iz tih područja. Hrvatska je optužila Beograd i za drugi krug etničkog čišćenja, ovaj puta Srba, nakon operacija "Bljesak" i "Oluja". SRJ je, kaže se u tužbi, naređivala i ohrabrivala Srbe u području Knina, da se evakuiraju 1995. unatoč jasnih jamstava hrvatskih vlasti za njihovu sigurnost. Konvencija o genocidu prekršena je, tvrdi Hrvatska, okupacijom trećine hrvatskog teritorija u kojoj je život izgubilo više od 20 tisuća državljana, ostalo je više od 120 masovnih grobnica, ranjeno 55 tisuća ljudi, tri tisuće je nestalo a zemlji je nanesena izravna šteta od 27 milijardi dolara. "Za Hrvatsku je postupak pravno i povijesno utemeljen... Ovo je posljedica onoga što se Hrvatskoj događalo u godinama 91. do 95. kada je došlo do agresije, rata, napada i nasilja nad i protiv Hrvatske u njenoj borbi za nezavisnost", rekao je nakon susreta u Den Haagu ministar Šeparović. "Vjerujemo i imamo velike šanse da dokažemo, potrudit ćemo se da dokažemo, da smo trpjeli od genocidnoga napada protiv Hrvatske i hrvatskoga naroda", kaže Šeparović. "Od danas u Haagu za Hrvatsku djeluje još jedan sud. Ovaj je za nas apsolutno afirmativan jer polazi od pozicije Hrvatske kao žrtve", rekao je hrvatski ministar pravosuđa. ICJ je najviše pravosudno tijelo UN-a osnovano nakon drugog svjetskog rata radi rješavanja sporova među državama. Stranke u sporu mogu biti jedino države, a ne i institucije ili pojedinci. Upitan o izgledima Hrvatske za naplatu materijalnih šteta od Beograda Šeparović je kazao da je za Hrvatsku "mnogo važnija moralna osuda agresora". (Hina) ps sl