ŠV 9.IX.WEW: USPJESI L. ARBOUR-OBVEZA

ŠVICARSKA DIE WELTWOCHE 9. IX. 1999. Carla Del Ponte, preuzmite dužnost! "Dok su NATO-vi ratni zrakoplovi kretali u napad na svoje ciljeve u Srbiji, u nizozemskom gradu Den Haagu pisana je povijest pravosuđa. U zabačenoj sobi na drugom katu Međunarodnoga kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije glavna tužiteljica, Kanađanka Louise Arbour, i njezina ekipa posljednji su puta riječ po riječ prošli optužnicu protiv Slobodana Miloševića i drugih vodećih članova srpskoga režima. Spomenutom prvom optužnicom protiv aktualnog predsjednika suverene države 'međunarodno kazneno pravo prekoračilo je svoj rubikon', prisjeća se jedan bliski suradnik gospođe Arbour. Ubuduće će međunarodni pravni standardi biti nadređeni suverenitetu i imunitetu vladajućih, procjenjuje on i dodaje: 'Više nema povratka'. Povratak je možda blokiran. Ipak, mišljenja se sukobljavaju oko pitanja hoće li novo međunarodno kazneno pravo zahvaljujući radu haaškog suda i istraga protiv počinitelja genocida u Ruandi, koje također vodi Den Haag, zaista poduprijeti pravdu u međunarodnim okvirima. Bilo bi glupo 'poricati sukob između zahtjeva za općom valjanošću međunarodnoga kaznenog prava i strateških interesa velesila', tvrdi Andreas Zimmermann s heidelberškog Instituta Maxa Plancka za međunarodno pravo. I ubuduće će postojati dvostruka mjerila, 'iako će pritisak kojemu će biti podvrgnute velesile jačati'. Samo zahvaljujući agresivnoj glavnoj tužiteljici Louise Arbour, sud za područje bivše Jugoslavije 'nije danas više bezubi tigar', smatra Zimmermann. Švicarka Carla Del Ponte, nasljednica gospođe Arbour, koja baš i nije sasvim dragovoljno napustila svoju dužnost, bit će prisiljena mjeriti svoja postignuća po tom visoko postavljenom standardu. Muenchenski stručnjak za međunarodno pravo Andreas Paulus navodi staru i ciničnu pravničku uzrečicu - iako 'nema jednakosti u nepravdi', on očekuje da će nakon Miloševića gospođa Del Ponte uskoro podići i optužnicu protiv Hrvata Franje Tuđmana i Bosanca Alije Izetbegovića. No, Carla Del Ponte morat će napraviti i puno više od toga, upozorava Paulus: 'Javnost očekuje od nje uhićenje glavnih krivaca za zločine'. To je strašan izazov, koji u prvom redu zahtijeva podudaranje interesa politike i pravosuđa. Ono trenutačno postoji, ali nije jasno koliko će dugo trajati. Gospođa Del Ponte, podrijetlom iz Tessina, neće imati puno vremena. Kako ne bi ugrozila zasluge svoje prethodnice, nova glavna tužiteljica morat će u prvom redu angažirati sve svoje snage na dubokom preustrojavanju prioriteta u svom uredu. Naime, Međunarodnom kaznenom sudu (ICTY) prijeti gušenje u vlastitim uspjesima. Iako je gospođa Arbour u posljednje tri godine usredotočila hajku u prvom redu na srednje i visoko rangirane donositelje odluka, gospođa Del Ponte suočit će se nakon ulaska u ured haaške glavne tužiteljice, 15. rujna, s maksimalno opterećenim tijelom. Doduše, oko sedamsto stručnjaka radi samo za ICTY. Godišnji proračun iznosi oko 100 milijuna dolara. Ipak, prvi sudski proces općenito - protiv bosanskoga Srbina Tadića - još nije završen. Suđenje generalu bosanskih Hrvata Blaškiću traje već više od dvije godine. U Schevenignenu je ukupno zatvoreno trideset zatvorenika s područja bivše Jugoslavije. Još toliko optuženika nalazi se na slobodi. Protiv nepoznatog broja možebitnih zločinaca vode se tajne istrage. Sud očekuju i slučajevi, vezani uz kosovsku dramu. 'Potpuno smo preopterećeni', upozorava sudac Claude Jorda. 'Da Milošević danas bude uhićen, sudski proces protiv njega mogao bi početi najranije za tri godine', dodaje on. U svakoj pravnoj državi 'tako dugotrajan istražni pritvor bio bi opravdano kritiziran kao nepodnošljiv', podsjeća Luc Walleyn iz organizacije Odvjetnici bez granica. Iako načelno podupire mišljenje njemačke državne tužiteljice Hildegard Uertz-Rethlaff, angažirane pri ICTY-u, da rasvjetljavanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti može biti složeno i u prvom redu dugotrajno, i stručnjak za međunarodno pravo Zimmermann zahtijeva da na Međunarodnom kaznenom sudu 'kao norma budu usvojeni standardi demokratskih pravnih sustava'. Kritičari drže da je već odavno valjalo provesti reformu strukture i proceduralnih pravila. Sud za područje bivše Jugoslavije kao i sud za Ruandu sami su razvili svoje kazneno-proceduralne propise, tvrdi odvjetnik Walleyn. Belgijanac smatra da su ta dva suda 'općenito gledano neovisna i sastavljena od sjajnih sudaca i državnih tužitelja' ali u prošlosti je neprekidno bilo razloga za prigovore. 'Ponajprije je sud za Ruandu u početku preferirao branitelje po dužnosti iz određenih zemalja', napominje on. Maitre Wylleyn smatra krajnje dvojbenim i okolnost da sudovi odlučuju o naknadi troškova obrane: 'Teoretski gledano, sud time može spriječiti potragu za rasterećujućim svjedocima na samom terenu. Ne postoji neovisna instancija, koja bi mogla provjeriti sporne proceduralne odluke'. Državna tužiteljica Uertz-Retzlaff indignirano odbacuje sumnju da sud želi srezati prava optuženih, ističući da ne treba sumnjati u njegovu objektivnost. Na temelju presuda u procesima, vođenim protiv ratnih zločinaca nakon Drugoga svjetskog rata u Nuernbergu i Tokiju, 'razvijeno je mnoštvo apstraktnih norma kojima sada udahnjujemo život', a 'činjenica da danas ovdje rade stručnjaci iz 65 zemalja najbolje je jamstvo za objektivnost suda', tvrdi ona. Istraživač s Instituta Max Planck Zimmermann potvrđuje njezine izjave. Rad ICTY 'zasad jako pozitivno utječe na proces oblikovanja budućega Međunarodnoga kaznenog suda. Čini mi se da se međunarodno pravo kreće u dobrom smjeru', dodaje on. Nakon 1945. hladni je rat osujetio osnivanje prvoga Međunarodnoga kaznenog suda. 'Tko je prije deset godina smatrao mogućima institucije poput ICTY-a?', pita stručnjak za međunarodno pravo Paulus. No, sljedeći logični korak na putu prema Stalnom međunarodnom kaznenom sudu sve je drugo samo ne izvjestan. Suočene s uspjesima gospođe Arbour, velesile se počinju pitati koliko je snažno i neovisno međunarodno kazneno pravosudno tijelo u njihovu interesu. U prvom redu Washington strahuje da bi se ubuduće i sam mogao naći na optuženičkoj klupi. Budući da su toga problema svjesni i suradnici Carle Del Ponte, iz njihovih redova doprijet će zahtjevi za obnovom. Den Haag bi se ubuduće trebao više baviti glavnim zločincima. Državna tužiteljica Uertz-Rethlaff i sudac Jorda priželjkuju da gonjenje niže rangiranih zločinaca preuzmu njihove matične zemlje odnosno zemlje u kojima su pronašli utočište: 'Pravosudni sustav u Njemačkoj ili Švicarskoj mogao bi preuzeti od nas velik dio posla', napominju oni. No, dok Claude Jorda pomišlja i na osnivanje povjerenstava za istinu po uzoru na ono u Južnoj Africi, gospođa Uertz-Retzlaff želi pojačati posebni karakter haaških sudova. 'Ti sudovi imaju i povijesnu dimenziju. Između ostalog i u znak sjećanja na žrtve treba pokazati i dokumentirati što se dogodilo'", prenosi Johannes von Dohnanyi.