NJ 2. IX. TAZ: HAAG ISTRAŽUJE ULOGU HR. VLADE U SLUČAJU VUKOVAR I KRALJEVIĆ

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 2. IX. 1999. "Tuta" bi mogao kompromitirati Tuđmana "Haaški sud ponovno istražuje optužbe vezane uz Hrvatsku. Sud za ratne zločine zahtijeva izručenje Mladena Naletilića, zvanoga 'Tuta', koji već dvije godine sjedi u hrvatskome zatvoru. Haaški sud optužuje ga da je za vrijeme rata u Bosni 1993/1994. počinio ratne zločine na području Mostara. Ne bude li Tuta izručen, Hrvatskoj - slično kao i SR Jugoslaviji - prijeti gospodarski embargo Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Županijski sud u Zagrebu trebao je jučer navečer donijeti odluku o Tutinu izručenju. Vijeće sigurnosti zahtijeva izručenje Tute, ali i predaju dokumenata o akciji 'Oluja' iz 1995., kad je hrvatska vojska istjerala srpske oružane snage iz Hrvatske. Tijekom te ofenzive došlo je, navodno, do teških povreda ljudskih prava. Zatraženi su i dokumenti vezani uz hrvatsku ofenzivu izvedenu u travnju 1995. u zapadnoj Slavoniji. Glasnogovornik suda za ratne zločine Paul Risley nije jučer isključio mogućnost da sud i UN-ovo Vijeće sigurnosti zatraže čak i dokumente o zbivanjima u Vukovaru 1991., koji su Srbi u to vrijeme opkolili i razorili. Svi ti zahtjevi upućuju na zaključak da su u Den Haagu pokrenute čak i istrage protiv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Suđenje Mladenu Naletiliću moglo bi pridonijeti i rasvjetljavanju tadašnje zapovjedne strukture. Tuta je optužen da je sa svojim neregularnim postrojbama na području Mostara počinio zločine nad muslimanskim stanovništvom. Nadalje, Tuta i policijski zapovjednik Martinović, zvan Štela, sudjelovali su u ubojstvu vodstva konkurentske hrvatske neregularne vojske HOS. Ubojstvo njihova zapovjednika Blaža Kraljevića, u kolovozu 1992., za koje su optuženi Tuta i Štela, uklonilo je neugodnu zapreku Tuđmanovoj politici. Tuđman je već od proljeća 1991. nagovješćivao da radi na podjeli Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije. HOS je priželjkivao savez Hrvata i Muslimana. Za vrijeme tajnih pregovora, u ožujku 1991., Tuđman i tadašnji srpski predsjednik Milošević navodno su postigli suglasnost o podjeli Bosne. Dosad je hrvatsko vodstvo uspješno sprječavalo Tutino izručenje u Den Haag, dok je Štela izručen UN-ovome sudu prije dva tjedna. Hvatska policija uhitila je Tutu i Štelu u prvoj polovini 1997. U Hrvatskoj su njih dvojica optuženi za nekoliko kaznenih djela koja su povezana s njihovom djelatnošću u kriminalnome mostarskom podzemlju u razdoblju poslije 1994., ali ne i s ratnim zločinima koji su im prethodili. Sudski postupak u Den Haagu mogao bi na svjetlo dana iznijeti, za hrvatsko vodstvo neugodne činjenice, a osobito neugodne za Franju Tuđmana. Hrvatski kritičari, poput političara Stipe Mesića, bivšeg predsjedničkog kandidata Dobrislava Parage i ostalih, već dugo predbacuju Tuđmanu da je odgovoran za rat u Bosni. I Mesić i Paraga saslušani su u Den Haagu kao svjedoci. Županijski sud u Zagrebu morao je jučer donijeti važnu odluku, jer Tuta bi u Hrvatskoj mogao uložiti priziv na presudu niže instancije. Bude li suđenje Tuti ponovno pokrenuto pred hrvatskim Vrhovnim sudom, izručenje ratnog zločinca kojega traži haaški sud moglo bi biti odgođeno za najmanje tri mjeseca. No, načelno gledano, izručenje više ne može biti spriječeno. Zainteesiranost haaških istražitelja za tajne pregovore Tuđmana i Miloševića dodatno je naglašena zahtjevom za predajom dokumenata o Vukovaru. Kritičari iz Hrvatske osumnjičili su Tuđmana već kratko nakon pada toga grada, u listopadu i studenom 1991., za dogovor s Miloševićem. Prošlih su dana hrvatski novinari podsjetili da Tuđmanova vlada u to vrijeme nije poslala oružje koje je trebao dobiti Vukovar. Hrvatski izvori upućuju na navodne dogovore Tuđmana i Miloševića i u slučaju Bosanskoga Broda, odakle su hrvatske postrojbe povučene 1992. Bosanski rat bio je srpsko-hrvatski rat podjele, a Tuđman je odgovoran za ratne zločine kao i Milošević, izjavio je prije nekoliko dana i Haris Silajdžić, bivši bosanski premijer", prenosi na kraju izvješća Erich Rathfelder.