NJ 2.IX.-FAZ-TUĐMAN NA POPISU?

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 2. IX. 1999. Je li i Tuđmanovo ime na popisu optuženih? "Tema već tjednima ispunjava naslovne stranice hrvatskih dnevnika: Hrvatska i haaški sud. Hoće li Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) podići optužnicu protiv predsjednika Tuđmana? Hoće li se protiv Hrvatske uvesti sankcije, jer vlada, prema mišljenju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, odbija neograničenu suradnju s ICTY-om? Hoće li Hrvatska izručiti zločinca Mladena Naletilića zvanog 'Tuta', optuženog za ratne zločine? Zagrijanu raspravu podgrijavaju i glasine i činjenice. Krajem srpnja saznalo se iz Haaga da je moguće i podizanje optužnice protiv hrvatskoga predsjednika Tuđmana. Rat u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995., prema uvjerenju suda u Haagu, nije bio građanski rat, nego međunarodni sukob u kojemu su bile uključene i Srbija i Hrvatska. U procesu protiv hrvatskoga generala Blaškića, zbog ratnih zločina počinjenih nad muslimanima u Lašvanskoj dolini, na proljeće 1993., postalo je jasno da je on samo obavljao ono 'što su u središtu hrvatske vlasti zamislili Franjo Tuđman i njegovi suradnici', rekao je zastupnik optužbe Kehoe. Stoga sud istražuje mogućnost da zbog srpskih zločina u bosanskom ratu podigne optužnicu protiv Miloševića kao tadašnjeg predsjednika Srbije. Protiv Miloševića, sadašnjega jugoslavenskog predsjednika, optužnica je podignuta još 27. svibnja zbog ratnih zločina počinjenih na Kosovu. Je li, dakle, Tuđmanovo ime već na tajnom popisu optuženih? Prema podacima zamjenika glavne tužiteljice Blewitta, nije. No, zahtjev za predaju dokumenata hrvatske vojske u vezi s ratovima u Bosni i Hrvatskoj te za izručenje svih optuženih za ratne zločine, Blewitt je potvrdio. Vrhovna sutkinja suda Gabrielle Kirk McDonald stoga se 25. kolovoza obratila Vijeću sigurnosti UN-a s pritužbom da Hrvatska ne surađuje dovoljno sa sudom, da poriče njegovu mjerodavnost za određene slučajeve te da, osim toga, odbija izručiti hrvatske optuženike. Ministar pravosuđa Šeparović odbio je te prigovore i najavio opširan dopis Vijeću sigurnosti UN-a. Zagreb istodobno ustraje na svojem stajalištu da sud u Haagu ne može raspravljati o događajima u operacijama 'Bljesak' i 'Oluja', poduzetim u svibnju i kolovozu 1995. za oslobađanje do tada okupiranih područja u zapadnoj Slavoniji i tzv. krajini. Iako se, dakle, spor između Zagreba i Haaga nastavlja, hrvatska bi vlada izručenjem Naletilića-'Tute' mogla malo predahnuti. Jer 'Tutu', koji je već mjesecima u jednom zagrebačkom zatvoru i mora odgovarati pred hrvatskim sudom, sud u Haagu traži zbog ratnih zločina u Bosni. Do sada su hrvatski sudovi 'Tutu' zbog liječničkih potvrda držali nesposobnim za suđenje. No, u petak je jedan zagrebački sud na temelju novoga liječničkog pregleda ispravio tu prosudbu. Prema zagrebačkim novinskim izvješćima, 'Tuta' bi već ovoga četvrtka mogao biti izručen u Haag. Prije nekoliko je dana još jedan bosanski Hrvat, Vinko Martinović zvan 'Štela', nakon višemjesečnoga natezanja, predan sudu u Haagu. U Zagrebu se govori da se Tuđman upravo panično boji moguće optužnice Međunarodnoga suda. Ako poslije 'Štele' u Haag bude predan i 'Tuta', bio bi to znak da politički pritisak Zapada, a ponajprije Sjedinjenih Država, na Zagreb pokazuje rezultate. Jer 'Štela' i 'Tuta' bi u Haagu mogli izjaviti ponešto što bi teretilo političko vodstvo i Tuđmana. Nije Zagreb bez veze tako dugo odbijao njihovo izručenje. Obojica su bili važne osobe, a u Hercegovini su vladali sivom zonom između kriminala i prljavog ratovanja, između politike i vojske bosanskih Hrvata (HVO). Kod suradnje sa sudom u Haagu radi se o tome da li se Republika Hrvatska oslobodila dugogodišnjeg položaja 'taoca' hercegovačkoga lobija u Zagrebu. Poslije smrti legendarnoga ministra obrane Šuška, ta je interesna skupina, doduše, izgubila svojega najjačeg čovjeka, ali je, budući da previše zna, i dalje utjecajna. Radi se o identitetu mlade države na putu u novo tisućljeće. Ili će Hrvatska, demokratska država kao što su demokratske i njezine susjede na sjeveru i zapadu, bez prigovora izručiti bezobzirno gonjene i optužene ratne zločince u Haag, ili će se približiti istočnom susjedu Srbiji, koja uopće ne surađuje s ICTY-om, zarobljena u svojoj ratnoj prošlosti i izolirana od svijeta" - piše Matthias Rueb.