GB-YU-IL-IZVJEŠĆA-KRIZA-DIPLOMATI-DOGOVORI-Vlada-Organizacije/savezi BBC-PREGLED TISKA-21-7 BRITANSKI RADIO - BBC21. VII. 1999.Pregled tiskaSva je pozornost britanskoga tiska usmjerena prema Srednjem istoku. 'Posjet izraelskog
premijera Ehuda Baraka Washingtonu znači novu fazu u američko-izraelskim odnosima', prenosi 'The Financial Times' ocjenu američke državne tajnice Madeleine Albright. Sredinom kolovoza prva žena američke diplomacije otputovat će na Srednji istok, a kako se očekuje, njezin će posjet obuhvatiti i Siriju. SAD bi trebale odigrati ulogu posrednika u izraelsko-sirijskim pregovorima, piše list.'The Times' američku odlučnost podcrtava obećanjem predsjednika Clintona da će osobno apelirati na sirijskog predsjednika Asada da započne mirovne pregovore s Izraelom. List smatra kako je diplomatska ofenziva Ehuda Baraka u proteklih nekoliko tjedana natjerala sve strane na Srednjem istoku da nanovo razmotre svoje opcije. Mogućnost dogovora između Sirije i Izraela ne izaziva suze radosnice u regiji. List smatra kako se Palestinci boje da bi takav ishod samo ojačao poziciju gospodina Baraka u pregovorima s Jaserom Arafatom. Egipat se, pak, boji da bi dolaskom predsjednika Asada na središte pozornice Kairo izgubio položaja izuzetno važnog
BRITANSKI RADIO - BBC
21. VII. 1999.
Pregled tiska
Sva je pozornost britanskoga tiska usmjerena prema Srednjem
istoku. 'Posjet izraelskog premijera Ehuda Baraka Washingtonu
znači novu fazu u američko-izraelskim odnosima', prenosi 'The
Financial Times' ocjenu američke državne tajnice Madeleine
Albright. Sredinom kolovoza prva žena američke diplomacije
otputovat će na Srednji istok, a kako se očekuje, njezin će posjet
obuhvatiti i Siriju. SAD bi trebale odigrati ulogu posrednika u
izraelsko-sirijskim pregovorima, piše list.
'The Times' američku odlučnost podcrtava obećanjem predsjednika
Clintona da će osobno apelirati na sirijskog predsjednika Asada da
započne mirovne pregovore s Izraelom. List smatra kako je
diplomatska ofenziva Ehuda Baraka u proteklih nekoliko tjedana
natjerala sve strane na Srednjem istoku da nanovo razmotre svoje
opcije. Mogućnost dogovora između Sirije i Izraela ne izaziva suze
radosnice u regiji. List smatra kako se Palestinci boje da bi takav
ishod samo ojačao poziciju gospodina Baraka u pregovorima s Jaserom
Arafatom. Egipat se, pak, boji da bi dolaskom predsjednika Asada na
središte pozornice Kairo izgubio položaja izuzetno važnog
američkog saveznika u arapskom svijetu. Paradoks arapsko-
izraelskog sukoba jest u tome da on često zaklanja nekoliko drugih
međuarapskih sporova, ništa slabijeg intenziteta. Gospodin Barak
tek treba shvatiti da bi mu sporazum koji mudro želi realizirati sa
Sirijom mogao ozbiljno zakomplicirati stvari drugde, zaključuje
list.
Slično promišlja i 'The Guardian', ističući kako je palestinski
čelnik Jaser Arafat zabrinut da bi Izrael sporazum s Damaskom mogao
iskoristiti kako bi otežao pregovore o konačnom rješenju
palestinskog pitanja, to jest da bi nakon eventualnog uspjeha u
sirijsko-izraelskim odnosima, gospodinu Arafatu teže bilo
pridobiti međunarodnu potporu za palestinsku stvar. Na koncu,
Palestinci, podsjeća list, nemaju mnogo iluzija o Siriji,
predsjednik je Aasad, recimo, bio izrazito nezadovoljan
sporazumima iz Osla.
'The Independent' smatra kako nema dvojbe da će Golanske visoravni
biti cijenom mira sa Sirijom, koju će Izrael morati platiti. List
pokušava naći olakotne okolnosti tom rješenju. Židovski
doseljenici na Golanskim visoravnima su, recimo, manje opsjednuti
ideologijom od onih na zapadnoj obali. Većina ih je članovima
izraelske Laburističke stranke koji bi potiho napustili područje
ako bi to bila cijena miru i sporazumu sa Sirijom. List ističe kako
je već jedan vinogradar s Golana počeo saditi lozu u Galileji kako
bi ostao u biznisu i nakon izraelskog povlačenja.
'The Times' prati posjet Kosovu čelnika Liberalnih demokrata u
odlasku Paddyja Ashdowna koji je pozvao SPC da pohodi jedno od
mjesta masakra kosovskih Albanaca te da se Albancima ispriča. Iako
Crkva nije ni na koji način sudjelovala, priznati to što se dogodilo
bio bi korak od izuzetnog značaja, izjavio je gospodin Ashdown
dodavši: 'Ako njemački kancelar može doći u Auschwitz, nema razloga
zašto pravoslavna crkva ne bi učinila sličan čin pokajanja'.
Tijekom posjeta gospodin Ashdown je upozorio kako je na UN-u da
spriječi odsklizavanje Kosova u mafijom vođenu anarhiju kakva je na
djelu u susjednoj Albaniji. On je ustrajao kako mu ni na kraj pameti
nije potkopavati ugled posebnog predstavnika UN-a za Kosova
Bernarda Kouchnera nakon što je dijelove njegove administracije
opisao katastrofalno slabima. Opetovavši kako Kosovu prijeti
kriminal iz sjeverne Albanije, gospodin je Ashdown istaknuo kako je
najbolji lijek protiv zakona anarhije na ulicama da UN što prije
dovedu svoje policijske snage u pokrajine. On je, na koncu,
predložio čelniku OVK Hasimu Taqiju da bi u znak dobre volje i
privrženosti pluralizmu u pokrajini lijepom gestom bilo ako bi OVK
dostavljao hranu i pomoć odsječenim srpskim zajednicama, čitamo u
'The Timesu'".
(BBC)