VOA-SUDSTVO U BIH-18-7

BRITANSKI RADIO - BBC 18. VII. 1999. Neovisno sudstvo u BiH - izvješće Međunarodne grupe za krize. Prilog Bojana Klime. "Jedan od najtežih problema s kojima se susreću zemlje u tranziciji jest postizanje neovisnosti sudstva. U komunističkim zemljama sudovi su ovisili o politici. Međunarodna grupa za krize nedavno je objavila uvodno izvješće o situaciju u b-h sudstvu koje je izradila pod pokroviteljstvom Europskoga povjerenstva. Međunarodna grupa za krize smatra da u oba b-h entiteta politika ima odveć velik utjecaj na sudstvo zbog toga što ne postoje jake središnje sudske ustanove. Primjerice, u Federaciji BiH zakonske su odredbe o ustroju vrhovnoga suda manjkave pa lokalni, kantonalni sudovi u područjima gdje su Hrvati u većini često odbijaju provestio njegove odluke ili pak niječu njegovu mjerodavnost. Slabost središnjih sudskih vlasti, kao i uske ovlasti javnih tužitelja dovode do toga da vladajuće stranke na lokalnoj razini vrlo lako uspostavljaju politički utjecaj u sudstvu, navodi se u izvješću međunarodne grupe za krize. Materijalni i profesionalni položaj sudaca ovisi u velikoj mjeri o vladajućim nacionalističkim strankama. Zbog činjenice da je prijeratnih sudaca sve manje, sudstvo je danas jednonacionalno, neiskusno i slabo plaćeno, a suci se imenuju po nacionalnom, odnosno političkom kriteriju, primjećuje Međunarodna grupa za krize. Kao ustanove, sudovi su slabo opremljeni. Primjerice, u RS 85 posto općinskih sudova nema fotokopirne strojeve i osobna računala, a 46 posto ih nema niti faks. Mnogi suci slučajeve moraju razmatrati u svojim uredima umjesto u sudnicama, a mnogi od općinskih sudova nemaju sredstva za plaćanje struje ili grijanja. Međunarodna grupa za krize tvrdi da je u BiH jednostranački sustav zamijenjen višestranačkim koji se, međutim, prema sudstvu odnosi kao i prošli, komunistički režim. Politika je, naime, povezana s organiziranim kriminalom. Prevladava korupcija, a od sudova se očekuje da ignoriraju kršenje zakona od strane svima znanih kriminalaca ili pak onih koji su na vlasti, navodi se u izvješću. Evo i primjera. Hazim Vikalo je zbog korupcije smijenjen s funkcije guvernera Tuzlansko-podrinjskog kantona, ali mu do danas nije suđeno. Glede zastrašivanja sudaca navodi se primjer iz zapadnog dijela Mostara od prije nekoliko godina. Na suđenju optuženom za ubojstvo nekoliko osoba, svih po nacionalnosti Hrvata, bili su nazočni Mladen Naletilić Tuta i Vinko Martinović Štela. Navodno, kako bi provjerili je li suđenje pravedno. Suđenju je predsjedao sudac iz srednje Bosne, jer iz razloga osobne sigurnosti nije mogao biti imenovan lokalni sudac. Prestrašeni sudac je izrekao oslobađajuću presudu. Radilo se, inače, o jednom od prvih optuženika koje je u svojim optužnicama imenovao Haaški tribunal. Međunarodna grupa za krize na kraju preporučuje nekoliko mjera koje bi vodile do neovisnijeg sudstva. Prvo, ukinuti ovlasti kantonalnih i općinskih organa da imenuju, odnosno, smjenjuju suce. Tu ovlast trebala bi dobiti sudska povjerenstva zakonodavnih tijela dvaju entitete, a na prijedlog povjerenstava koja bi postojala na razini države. Drugo, entitetski bi parlamenti trebali donijeti jasne odluke o financiranju sudstva. Međunarodna bi zajednica pomogla u rješavanju materijalnih pitanja. Ta bi se pomoć dodjeljivala jedino sudovima koji na kadrovskom planu postignu određen stupanj višenacionalnosti. Treće, treba ojačati ustanovu savezog tužitelja koji bi trebao imati veće ovlasti od kantonalnih tužitelja. Četvrto, treba smijeniti korumpirane suce te političke djelatnike koji se miješaju u rad sudstva. U zaključku izvješća Međunarodne grupe za krize kaže se da se neke od ovih mjera već uvode u BiH. No, lokalne vlasti im se opiru. To je šteta, nastavlja se u izvješću, jer bez neovisnog sudstva BiH neće postati stabilno demokratsko društvo u kojem zakon štiti građane. Bez te demokratske stabilnosti, zemlja neće postati moderna europska država. Nacionalna getoizacija u sferi politike sprječava razvoj BiH, a nacionalna getoizacija u sudstvu jedan je od najvećih problema". (VOA)