RDW 20.7.EIB:TKO PLAĆA-ODLUČUJE

RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 20. VII. 1999. Obnova i sporazum za stabilnost, gledani iz perspektive Europske investicijske banke "Europska investicijska banka (EIB), sa sjedištem u Luksemburgu, trebala bi preuzeti važnu ulogu u obnovi Kosova i sporazumu za stabilnost. EIB, osnovan 1958., bankovni je institut Europske unije, čija je zadaća dugoročno financiranje - posudbama - projekata promicanja europske integracije. Od 1990. EIB je djelatna i u srednjoj i istočnoj Europi. Pri podupiranju projekata EIB daje prioritet u prvom redu infrastrukturnim sektorima. Stoga je EIB, naravno, krajnje primjeren partner u pitanjima obnove, kazao je u razgovoru za postaju Walter Cernoia, ravnatelj odjela EIB za srednju i istočnu Europu. Osim toga, EIB dobro poznaje tu regiju jer je u njoj bio aktivan od 1977. do raspada Jugoslavije, napominje Cernoia i nastavlja: 'Postoji još jedan važan argument: ponajprije u aktivnostima izvan EU a posebno u srednjoj i istočnoj Europi, EIB stavlja težište na infrastrukturu: ceste, željeznicu, mostove, zračne luke, telekomunikacijske projekte, energiju itd. Na temelju ta dva elementa smatramo se dobrim instrumentom EU, koji ta organizacija takoreći već posjeduje: mi smo banka EU, poznajemo regiju i imamo stručnjake'. U Luksemburgu je već sastavljena 'operativna momčad'. Skupina stručnjaka krenut će ovog tjedna na put na Kosovo, u Albaniju i Makedoniju. Svi inženjeri i gospodarski stručnjaci već su stekli iskustva na samom terenu i ciljano su birani upravo po tom kriteriju. Cernoia komentira: 'Nećemo posjetiti samo Kosovo već i Albaniju i Makedoniju, gdje je banka već aktivna. U obje zemlje pokrenuli smo određene programe. Otputovat ćemo i u Prištinu. Sastat ćemo se sa svim mogućim drugim stručnjacima s kojima se možemo sastati ali najvažnijim smatramo sljedeće: naši ljudi na putu u regiju stručnjaci su i mogu na samom terenu stvoriti prvi dojam, prvu procjenu o mogućim brzim potezima glede obnove'. Walter Cernoia procjenjuje da će stvarno potrebna svota za obnovu Kosova vjerojatno biti niža od četiri do pet milijarda eura, koje neki trenutačno spominju. S jedne strane, infrastruktura na Kosovu nije bila cilj zračnih napada u istim razmjerima kao i infrastruktura na srpskom teritoriju, napominje Cernoia. S druge pak strane, po njegovim riječima ne treba zaboraviti da je Kosovo bilo siromašna regija. Dakle, ako je cilj obnova tek temeljne infrastrukture, potrebna svota neće biti tako visoka, smatra on. Doduše, valja uzeti u obzir i sljedeće: 'Držim da treba odlučiti i sljedeće: hoćemo li obnoviti samo predratni status ili ćemo iskoristiti priliku - što bi pripadalo okviru sporazuma za stabilnost - i pružiti toj regiji mogućnost da se u gospodarskom smislu dugoročno poboljša?' Cernoia je istaknuo značenje sporazuma za stabilnost Balkana koji je inicirala Europska unija - u prvom redu Njemačka. I na toj razini EIB ima najbolje pretpostavke da u oblikovanju navedenog sporazuma odigra važnu ulogu - posebno zato što ne mora početi od nule, napominje on. U većini balkanskih zemalja već postoje programi EIB na koje se mogu nastaviti nove aktivnosti, ističe Cernoia. 'Ne počinjemo od nule. Svi smo mi - međunarodne organizacije i EU - već iznimno nazočni na Balkanu. Dakle, sada moramo i u okviru sporazuma za stabilnost malo bolje koordinirati naše napore i bitno povećati gospodarsku potporu svim zemljama u regiji. To i činimo'. U Bugarskoj su predstavnici EIB 9. srpnja s vladom potpisali dva velika ugovora o kreditu ukupne vrijednosti 108 milijuna eura. U srpnju će biti sklopljen još jedan sporazum o kreditu - i to s makedonskom vladom, a namjena će biti financiranje prometne veze Thessaloniki-Skopje s više od 60 milijuna eura. Predstavnik EIB malo je uznemiren zbog brojnih različitih nadležnosti i institucija, koje već postoje na području obnove i sporazuma za stabilnost. Sama tema 'obnova infrastrukture' činit će zasebno područje i kod planirane agencije EU za obnovu i kod koordinatora EU Boda Hombacha i kod civilne uprave UN pod vodstvom Bernarda Kouchnera. Cernoia se između ostalog i zato zalaže za sasvim jasne definicije ovlasti: 'Stoga pomalo strahujem da bismo na kraju mogli imati previše takozvanih stolova. Sljedeću stvar smatram iznimno važnom: treba znati odakle novac dolazi, tko će ga položiti na stol i potom odgovornost za obnovu prepustiti ljudima koji je i plaćaju. Bude li pak Europska unija preuzela lavlji dio posla vezanog uz obnovu, tada bi ta organizacija trebala i donositi odluke'", prenosi Bettina Burkart.