RU-PRIVREDA POSTKOMUNIZAM-Farmaceutska industrija-Bankarstvo-Politika US 20.7.IHT RUSKO POSLOVANJE-KRIMINAL SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE20. VII. 1999.Neke tvrtke cvjetaju, no kriminal i korupcija uzimaju
danak"Općenito, rusko je gospodarstvo u neredu: industrijska proizvodnja od 19991. se prepolovila, prijelaz na tržišno gospodarstvo ide slabo, rubalj se slomio, mnoga velika poduzeća nose se s velikim problemima, a nezaposlenost i siromaštvo su sveprisutni", piše Robert G. Kaiser."Pa ipak, neki ruski poslovi zarađuju. Neki čak cvjetaju.Iako kriminalci i korumpirani dužnosnici frustriraju poduzetnike širom zemlje, neki od njih to uspijevaju izbjeći ili ignorirati. Iskustvo nekolicine uspješnih daje određenu nadu u rusku budućnost, ali i poučava zašto je ta nada tako daleko.Uzmite kao primjer pustolovine Andreja Mladenceva. Prije četiri godine, tada dvadesetšestogodišnji Mladencev bio je dobro opskrbljen gotovinom koju je zaradio kao uspješan trgovac na prvoj ruskoj burzi. Tad je sredio da preuzme farmaceutske tvornice u Nižnji Novgorodu, stare 75 godina.Po njegovim pričama, zarada je dugo bila nesigurna. Uprava sovjetskog razdoblja, mnogi mjesni dužnosnici i mjesna mafija
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
20. VII. 1999.
Neke tvrtke cvjetaju, no kriminal i korupcija uzimaju danak
"Općenito, rusko je gospodarstvo u neredu: industrijska
proizvodnja od 19991. se prepolovila, prijelaz na tržišno
gospodarstvo ide slabo, rubalj se slomio, mnoga velika poduzeća
nose se s velikim problemima, a nezaposlenost i siromaštvo su
sveprisutni", piše Robert G. Kaiser.
"Pa ipak, neki ruski poslovi zarađuju. Neki čak cvjetaju.
Iako kriminalci i korumpirani dužnosnici frustriraju poduzetnike
širom zemlje, neki od njih to uspijevaju izbjeći ili ignorirati.
Iskustvo nekolicine uspješnih daje određenu nadu u rusku
budućnost, ali i poučava zašto je ta nada tako daleko.
Uzmite kao primjer pustolovine Andreja Mladenceva. Prije četiri
godine, tada dvadesetšestogodišnji Mladencev bio je dobro
opskrbljen gotovinom koju je zaradio kao uspješan trgovac na prvoj
ruskoj burzi. Tad je sredio da preuzme farmaceutske tvornice u
Nižnji Novgorodu, stare 75 godina.
Po njegovim pričama, zarada je dugo bila nesigurna. Uprava
sovjetskog razdoblja, mnogi mjesni dužnosnici i mjesna mafija
željeli su da doživi propast.
Četiri godine kasnije, uz pomoć različitih zapadnih računovođa,
odvjetnika, savjetnika i ulagača, Mladencev predsjeda ponovnom
stvaranju Nizhpharma, i nada se da će tvrtku učiniti najmodernijim
proizvođačem lijekova, masti i čepića u Rusiji.
Potpomognuti snažnim priljevom gotovine (neke masti i čepići koje
tvrtka proizvodi na ruskom su tržištu već dugo omiljeni proizvodi)
i pomoći Europske banke za razvoj i obnovu u vrijednosti od 10
milijuna dolara (što je ključni doprinos u ovoj zemlji gladnoj
kapitala) Mladencevu i njegovim kolegama ide jako dobro.
Samo dvojica od nekoliko glavnih članova uprave Nizhpharma stariji
su od četrdeset godina. Obojica su inženjeri i rade u proizvodnji.
Svi dijele spoj zaraznog oduševljenja i odlučnosti.
Ta se odlučnost zasad isplati. Prodaja raste, granice zarade su 50%
do 60%, kaže Mladencov, a budućnost izgleda svijetlo. On i njegovi
partneri uložili su u posao oko milijun dolara, a on sad vrijedi bar
10 milijuna dolara, prema proračunima skupine Intermatrix.
Iskustva Nizhpharma objašnjavaju gotovo sve aspekte opasnosti s
kojima se poduzetništvo moderne Rusije suočava. Ona pokazuju da je
Rusija prošla kroz velike gospodarske promjene koje barem
omogućuju eksperimente poput Nizhpharma, iako te promjene nisu
dovoljne za održivo tržišno gospodarstvo.
Državni vođe u Moskvi i bivši mjesni vođe u Nižni Novgorodu
promicali su reforme i poduzeli korake koji su Mladencevu i
njegovim partnerima omogućili da preuzmu Nizhpharm kao privatni
posao, ali su proces reforme ostavili u limbu.
Parlament u Moskvi nikad nije prihvatio zakon koji ruskim poslovima
ili pojedincima omogućuje posjedovanje zemlje, pa nijedan ruski
poduzetnik ni posao nemaju pravo na zemljište.
Mjesne vlasti ne mogu se suzdržati od miješanja u poslove, pa
Nizhpharm mora plaćati porez od pola postotka ukupnog novca koji
ulaže u poslove, da bi uzdržavao vatrogasnu brigadu Nižni
Novgoroda.
Nizhpharm mora također djelovati u okolini gdje nema pouzdanog
izvora kredita, primjerice.
Ruske su banke zapravo špekulativna poduzeća koje rijetko pružaju
tradicionalnu potporu za poslove, poput zajmova. 'Čitav svijet
živi na kredit', potužio se direktor proizvodnje Nizhpharma,
Viktor Asadullin, 'no mi ga ne možemo dobiti.'
A Nizhpharm mora živjeti s ruskim poreznim zakonom, zbunjujućim
mišmašem koji prije da obeshrabruje poslove nego što pruža poticaje
za ulaganje i rast. Profiti se visoko oporezuju, pa mnoge kompanije
o njima lažu. Dužnosnici Nizhpharma kažu da pokušavaju biti
iskreni.
Ruski poslovi moraju se baviti s kriminalnim elementima te im u
mnogim slučajevima podliježu. (...)
Od pada rublja prošloga kolovoza, ruski proizvođači imaju veliku
prednost pred uvoznicima, čije su se cijene preko noći
učetverostručile. (...)"