NJ 21. VI. SPG JELJCIN: EUROPI TREBA POVELJA O SIGURNOSTI U OKVIRU OESS-A

NJEMAČKA DER SPIEGEL 21. VI. 1999. Jeljcin: "Europa bez razdjelnica" List objavljuje interview urednika Joerga R. Mettkea s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom. Tema razgovora: Kosovo i stanje u ruskome gospodarstvu. - Gospodine predsjedniče, Rusija se za vrijeme sukoba na Kosovu opetovano izjašnjavala protiv uporabe sile. Kakvu strategiju Moskva slijedi nakon završetka NATO-ova bombardiranja? = Od samoga početka NATO-ovih akcija protiv Jugoslavije, Rusija je vrlo jasno definirala svoje stajalište: bacanje bomba neće riješiti probleme Kosova. Sve strane moraju se vratiti za pregovarački stol. Bili smo i ostajemo protivnici nasilnih metoda. Naše je stajalište na kraju prevladalo. - Ali prekasno? = Smatram razlogom za zadovoljstvo što je sada započeo stvarni proces rješavanja sukoba, što je raznim manevrima pronađen izlaz iz slijepe ulice i pokrenut pokušaj utiranja puta mirnom razdvajanju snaga - i sve to zahvaljujući intenzivnim i konstruktivnim nastojanjima Rusije. - Čini se da Vaš bijes prema NATO-u još nije ispario... = ... SAD i njihovi saveznici pokušali su dokazati svijetu da sukob na Kosovu može biti riješen diktatom sile, vojnim akcijama. Kao što smo vidjeli - bez uspjeha. Štoviše, ultimativni postupci NATO-a i njegova sklonost izbjegavanja kompromisa dodatno su suzili manevarski prostor za prihvatljivo diplomatsko rješenje. - Smatra li Rusija da na Balkanu još nije zavladao mir? = Taj je mir, u svakom slučaju, jako lomljiv. Sada moramo donijeti pomno odvagnute političke odluke i omogućiti bombama razorenoj Jugoslaviji miran život. U tom će pogledu ključna uloga pripasti međunarodnim mirovnim operacijama na Kosovu. Meni je, u načelu, važno da se te operacije odvijaju pod pokroviteljstvom UN-a, kao što je utvrđeno rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. - Rusija se neprekidno odupirala djelovanju NATO-ovih kopnenih postrojba na Kosovu. Sada su Vaši vojnici odjednom zauzeli položaje na prištinskoj zračnoj luci. Hoće li biti uključeni u međunarodne vojne snage? = Na Kosovo nisu stigle NATO-ove kopnene postrojbe, nego će tamo biti razmještene međunarodne sigurnosne snage. Tako je odlučilo Vijeće sigurnosti UN-a. To je velika razlika. Želimo spriječiti nove moguće sukobe na Balkanu. Stoga sudjelovanje u mirovnoj operaciji na Kosovu, samo po sebi, za nas i nije cilj. Tek nakon što je jugoslavensko vodstvo odobrilo razmještanje UN-ovih snaga, Rusija je, na molbu Beograda, a to je izuzetno važno, odlučila sudjelovati sa svojim postrojbama. - Kakvi bi mogli biti ruski prijedlozi za stvaranje posebnog europskog sigurnosnog sustava - primjerice, daljnjim razvojem OESS-a? = Učvršćenje europske sigurnosti smatramo središnjim pitanjem. Zbivanja na Balkanu pokazala su koliko je to važno. Pred našim je očima u Europi stvoren krajnje opasan presedan za rješavanje sukoba - ne na temelju Povelje UN-a, međunarodnoga prava, načela i normi OESS-a, nego jednostavno isticanjem primitivnog 'prava na uporabu sile'. - Katkad je jedini lijek za nasilje - protunasilje. = No, znate, ovih dana imam osjećaj da nas netko pokušava odvući natrag u kameno doba. Ne smijemo dopustiti da otvorena NATO-ova agresija protiv suverene države bude prihvaćena kao presedan. Pokušaj nametanja tzv. NATO-centrističkog modela europske sigurnosti, koji ignorira ruske nacionalne i političke interese, krije u sebi opasnost nestabilnosti ne samo u Europi već i u cijelome svijetu. - Kakav je ruski alternativni prijedlog? = Razvoj i učvršćivanje OESS-a u ulozi jedine uistinu sveeuropske ustanove koja smije djelovati na sigurnosnom području. Nismo baš zadovoljni svim današnjim aspektima aktivnosti OESS-a. Bit će potrebno puno rada da bi OESS ojačao te da bi postigao veću djelotvornost na području sigurnosti, ali ne samo na vojnom, već i na gospodarskom, ekološkom i humanitarnom području. - Mislite li pri tome na čvršću međunarodnopravnu osnovu - odnosno, kako biste drukčije organizacijski učvrstili OESS? = U prvom redu, treba bez ograda očuvati konsenzus oko temelja za donošenje odluka. Nadalje, Rusija se zalaže za Europu bez razdjelnica. Tom bi nas cilju približila europska povelja o sigurnosti u okviru OESS-a. Mogla bi postati nekom vrstom 'kodeksa ponašanja' koji bi vrijedio za sve države i bio bi usklađen s međunarodnim pravom. - Rusija i Bjelorusija teže uspostavi federacije u kojoj bi, po nekima, trebalo sačuvati mjesto i za Jugoslaviju. Što Vi mislite o tome? = Ideja o rusko-bjeloruskoj federaciji vuče korijene iz zajedničke povijesne sudbine i prijateljstva naših dvaju naroda. Bliski smo kulturno i duhovno, a imamo zajedničke strateške interese. Riječ je o dragovoljnom međusobnom približavanju država i naroda. - Usporedivom sa zapadnoeuropskim integracijskim nastojanjima? = Ne krijem da smo proučili ta iskustva i preuzeli neke stvari. Iako će naš savez imati svoje posebnosti. No, približavanje Rusije i Bjelorusije slijedi u stopu globalni i u prvom redu europski integracijski proces. - Nije suprotstavljeno tom procesu? = Ne želimo se udruživati radi suprotstavljanja nekome - želimo u prvom redu pridonijeti da rezultat tog procesa budu gospodarski snažne demokratske države, koje će moći voditi računa o svojoj sigurnosti i o svojem gospodarskom usponu. - I pritom mislite na srpsku braću? = Važeći sporazum o federaciji Bjelorusije i Rusije načelno je otvoren za druge države - naravno, pod uvjetom da ispunjavaju obveze utemeljene u osnivačkim dokumentima. Što se tiče Jugoslavije, trenutno smatramo da je najvažnija zadaća obnova trajnog i pouzdanog mira u toj napaćenoj zemlji. - Vaše je životno postignuće sprječavanje građanskog rata koji je mogao izbiti u previranjima nakon sloma komunizma. Držite li da su stvoreni i temelji za gospodarski rast? = Poput 150 milijuna ruskih građana, ni ja nisam zadovoljan gospodarskim rezultatima u našoj zemlji. Mnogi problemi čekaju na rješenje. Treba napraviti još puno toga. No, ne treba previdjeti ni preokret ostvaren u godinama reforma. Danas živimo u drukčijoj Rusiji. Povratak u prošlost apsolutno je isključen: naši ljudi i naša privreda ne bi to više dopustili. - No, reforma nije stvorila samo dobitnike - da se poslužimo blagom formulacijom. = Ali prevladali smo rigidni sustav upravljanja. Ljudima smo pružili mogućnost da rade za sebe, za svoje obitelji, a time i za našu zemlju. U privatnim poduzećima nastaje danas većina našega nacionalnog bogatstva. Novi naraštaj obrazovanih, dinamičnih i mladih poduzetnika ne zazire od odgovornosti. To je sasvim novi tip ljudi. Sretan sam što se njihov broj sve više povećava. - Vaše riječi uistinu zvuče kao da rusko gospodarsko čudo čeka iza sljedećeg ugla. = Vjerujte: Rusija raspolaže golemim potencijalom za gospodarski proboj. Naša je obveza ne propustiti tu prigodu. - Raspolaže li nova ruska vlada instrumentima moći za potiskivanje sive privrede i povećanje državnih prihoda? = Pokrenuli smo oštre akcije protiv kriminalaca u gospodarskoj sferi. Za to imamo volju i mogućnosti. Posebno danas, kad na čelu ruske vlade nije iskusni ekonomist ni diplomat, nego čovjek iz sigurnosne branše. Sergej Stepašin već je kao ravnatelj Federalne službe sigurnosti i kao ministar unutrašnjih poslova skupio bogato iskustvo u borbi protiv često spominjane 'ruske mafije', o kojoj se tako puno čita na Zapadu, pa i u Vašem časopisu. - Kako će premijer Stepašin pretočiti svoja znanja u djelo? = U borbi protiv sive ekonomije ne postoje jednostavna ni brza rješenja. Ne možete na svakoj benzinskoj crpki i u svakoj tvorničkoj hali postviti državnog nadglednika. Svladat ćemo taj problem samo ako naš porezni sustav bude promicao proizvodnju i ako bude stvorena povoljna klima za ulaganja. Poštene poduzetnike treba štititi. Pošteni rad i plaćanje razumnih poreza moraju opet postati isplativi. - U kakvom vremenskom rasponu Rusija može, po Vašoj procjeni, ostvariti osjetan porast standarda? = To ovisi samo o samim ljudima. U našoj zemlji danas gotovo više nitko ne vjeruje u obećanja kojima su ih ranije šopali vlastodršci. Primjerice, u obećanje o uspostavi komunizma 1980., odnosno o vlastitome stanu za svakoga građanina do 2000. Građani shvaćaju da mana neće pasti s neba. Bolji život pretpostavlja i puno veće napore. - Ili još veće kredite. = Nikakvi krediti ni druga vrsta pomoći izvana ne mogu zamijeniti djelotvornu državnu privredu. Stanje će se promijeniti iz temelja samo ako se naša privreda zahukta iz sve snage. Utvrđivanje točnih vremenskih rokova za taj proces bilo bi nezahvalna zadaća. - Što će se dogoditi ako Duma odbije zakone koje MMF traži kao uvjet za nove kredite? = Ruska sudbina i sudbina ruske privrede ne ovisi samo o kreditima MMF-a. Možemo se izvući i bez toga novca. No, neuspjeh financijskih pregovora teško bi opteretio naš proračun i na dulje vrijeme odgodio početak gospodarskog zamaha, a time i rješenje akutnih socijalnih problema. U Dumi sjedi dovoljno odgovornih i vrlo profesionalnih političara koji su toga svjesni. Nadam se da će prevladati njihov zdrav razum.