US CSM 7. VII. PRILIKA OECALANA

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 7. VII. 1999. Oecalan je prilika "Zamislite na trenutak kako bi bilo kad bi mnogi Latinoamerikanci u Americi pomislili da su im jezik i kultura potisnuti i da počnu nastojati za sebe izboriti domovinu. Neki bi pokušali čak i s terorističkim napadima, ubijajući na tisuće. Zatim bi pobunjenički čelnik bio uhićen, bilo bi mu suđeno i bio bi osuđen na smrt. Taj nevjerojatni scenarij približan je onome što se dogodilo u Turskoj. Petnaestogodišnji bunt kurdske manjine protiv turske vladavine uzrokovao je smrt 30.000 osoba i uhićenje pobunjeničkog čelnika Abdulaha Oecalana, njegovo suđenje i osudu na vješanje. Otkako je suđenje prošloga mjeseca završeno, želja za osvetom snažna je na obje strane. (...) Ne radi se o uobičajenom etničkom sukobu u nekoj udaljenoj zemlji. Zapravo, Oecalanova je osuda poput ispita, kao i rat na Kosovu, definiranja budućnosti Europe i onoga što ona jest. Europska unija (čije države članice nemaju smrtnu kaznu) savjetovala je Turskoj (koja nije usmrtila nijednog zločinca još od g. 1984.) da ne ide dalje od doživotne zatvorske kazne za Oecalana. EU je na pravom putu, no krizu bi trebala iskoristiti da učini još i više. Kako je Oecalan osuđen, a njegovi pristaše podijeljeni, Turska je u povoljnom položaju. Mogla bi poslušati europske savjete kako bi prevladala etnički nacionalizam i sa tim povezano potiskivanje islama u svrhu prihvaćanja univerzalnih ideja, kao što je tolerancija. Duž mosta koji spaja Istok i Zapad, Turska je jednom nogom već u Europi kao privržena članica NATO-a. Ima i trgovački sporazum sa EU-om za koji se nada da će je dovesti do članstva. No punopravno članstvo nije vjerojatno, kao što prijeti EU, bude li Oecalan obješen. Potajno, neki čelnici EU-a Turke vide kao 'različitu kulturu'. U javnosti spominju kršenja ljudskih prava, naročito protiv Kurda, kao dovoljan razlog da se europska granica ne širi dalje od Bospora. (Brinu se i zbog jeftinog izvoza poljoprivrednih proizvoda i rijeke turskih emigranata.) Bez članstva u EU-u, Turska će svoje saveznike potražiti na Istoku. Već se nada važnoj ulozi u srednjoj Aziji. Sada je pravo vrijeme da Europa, uz američku pomoć, uvjeri Tursku da otvori konstruktivni dijalog s Kurdima kojih u Turskoj ima između 12 i 15 milijuna. EU sličan proces vodi između Srba i Albanaca na Kosovu. Zašto stati ondje? Desetljećima, sve otkad je Kemal Ataturk, osnivač moderne Turske, Kurdima nametnuo turski identitet, turski su dužnosnici nijekali i samo postojanje entiteta Kurda, ustrajavajući na tome da je riječ o 'Turcima s planine'. No ako Turci sebe žele zvati Europljanima, ne mogu si priuštiti prisiljavanje Kurda da se nazivaju Turcima. A Europa ako želi prekinuti vrstu nacionalizma koju je u ovom stoljeću i predobro upoznala, s Turcima može početi razgovarati kao s Europljanima", piše u uvodniku lista.