ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Suđenje bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu Dinku Šakiću, nastavljeno je danas na Županijskom sudu u Zagrebu, jučer započetim svjedočenjem svjedoka obrane, profesora povijesti na Hrvatskim
studijima u Zagrebu, Josipa Jurčevića. Jurčević tvrdi da u arhivskom materijalu, na temelju kojega je napisao knjigu "Nastanak jasenovačkog mita", nije naišao na ime optuženog Šakića.
ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Suđenje bivšem zapovjedniku ustaškog
logora u Jasenovcu Dinku Šakiću, nastavljeno je danas na
Županijskom sudu u Zagrebu, jučer započetim svjedočenjem svjedoka
obrane, profesora povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu,
Josipa Jurčevića. Jurčević tvrdi da u arhivskom materijalu, na
temelju kojega je napisao knjigu "Nastanak jasenovačkog mita",
nije naišao na ime optuženog Šakića.#L#
Odgovarajući na pitanja zamjenika županijskog državnog odvjetnika
Janjka Grlića, Jurčević je pojasnio na koji način je proučavao
tematiku žrtava Drugog svjetskog rata i kako je došao do spoznaje da
je "licitiranje" brojem jasenovačkih žrtava bilo u funkciji
stvaranja mita, koji je bivšoj Jugoslaviji služio za
razračunavanje s političkim neistomišljenicima.
Jurčević tvrdi da su sva dosadašnja istraživanja o jasenovačkom
logoru i žrtvama rata na području bivše Jugoslavije bila politički
motivirana, odnosno da se brojem žrtava politički manipuliralo.
Jurčević smatra da je ustrajavanje na znanstveno neutemeljenim
brojkama, temelj na kojemu počiva mit o Jasenovcu. Drži da bi
struka, "koja to već deset godina izbjegava", na temelju sačuvane
građe mogla utvrditi približan broj žrtava Jasenovca.
U svom istraživanju Jurčević je uglavnom proučavao dokumentaciju
Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i
njihovih pomagača, dok je dokumentaciju Zemaljske komisije za
Hrvatsku koristio samo djelomično pri proučavanju "jasenovačkog
mita".
Iako nije proučavao dokumentaciju Zemaljske komisije za Bosnu i
Hercegovinu, Jurčević drži da njegov rad i ocjene o Jasenovcu zbog
toga nisu manjkave.
Pokušavajući znanstveno dokazati da je Jasenovac mit, a ne
znanstvena spoznaja, Jurčević je koristio brojnu dokumentaciju
Hrvatskog državnog arhiva u kojoj je naišao na popis zločinaca, ali
ne i na cjeloviti popis žrtava Jasenovca. "Ima pojedinačnih popisa
žrtava koji su rađeni izuzetno nestručno i koji nisu znanstveno
utemeljeni", rekao je.
Naglasio je kako je popis ukupnih žrtava rata na području čitave
tadašnje Jugoslavije sačinjen 1964. znanstveno neutemeljen.
Jurčević je rekao da ga je bivša država napravila s namjerom da
dobije što veću ratnu odštetu od Njemačke i Italije.
Za Jurčevića je i SUBNOR-ov popis žrtava iz 1950., nevjerodostojan,
jer u njemu nisu navedene žrtve koje su, kako je rekao, po ocjeni
tadašnje vlasti, bile proglašene simpatizerima ili pomagačima
okupatora.
Tijekom iskaza, svjedok je dao i svoje viđenje fašizma i
antifašizma. Jurčević drži da u Hrvatskoj postoji kriva predožba
kako u Europi prevladava antifašizam. "To nije znanstvena istina,
jer se Europa temelji na kršćanstvu, humanizmu i renesansi", kazao
je, napomenuvši kako su 20. stoljeće obilježila dva totalitarizma,
komunizam i fašizam. Jurčević je istaknuo kako je Europi ipak
glavna prijetnja bila "crvena opasnost". "Postoje brojni radovi
koji govore da je fašizam reakcija na strah od 'crvene opasnosti'",
kazao je, dodavši kako je tek s "prijetnjom Njemačke" i početkom
rata, antifašizam postao sredstvo obrane od fašizma i nacizma.
Jurčević je rekao kako se nakon sloma fašizma, Europa ponovno
okrenula problemu komunističke opasnosti. U pokušaju šireg
obrazloženja svoje teze spriječen je od predsjednika sudskog
vijeća Dražena Tripala.
Današnjoj glavnoj raspravi nije se odazvao ponovno pozvan svjedok,
bivši logoraš, Tibor Lovrenčić, koji bi trebao svjedočiti o
vjerodostojnosti skice logora koju je u spis priložio sam Šakić.
Suđenje se nastavlja sutra.
(Hina) so sšh