IT-kriza-intervencija-vojska IT-5.VII.STAMPA- GENERAL ARPINO ITALIJALA STAMPA5. VII. 1999.Načelnik glavnog stožera nakon misije u Peći"Na pisaćem stolu generala Maria Arpina, načelnika glavnog stožera obrane, zemljovidi Kosova
miješaju se s dokumentima o strateškoj koncepciji NATO-a, i s onima o europskoj obrani i preustroju vojske. Arpino se vratio iz posjeta našem kontigentu na Kosovu, gdje se održavanje javnoga reda pokazuje sve riskantnijom zadaćom.- UN je odlučio na Kosovo poslati policijsku postrojbu. Vojnici KFOR-a nisu dovoljni za održavanje sigurnosti?= Odluka o slanju policije mudra je i nužna. Kosovo je u kolapsu, i održavanje javnog reda jedan je od prioriteta. Izbjeglice se vraćaju dojmljivim ritmom, 30.000 dnevno. Nema prijavnog ureda, nema nadzora. Iza izbjeglica dolaze i elementi banda koje nisu lokalne, organizacije zločinaca koji se predaju pljački i nezakonitoj trgovini. Povratak između ostaloga dovodi do sukoba, osveta onih koji nisu ništa zatekli od onoga što su ostavili ili svoj namještaj zatječu u tuđim kućama. KFOR broji 35.000 ljudi kojih će biti 55.000, no njegova je zadaća je ostvariti primjenu
ITALIJA
LA STAMPA
5. VII. 1999.
Načelnik glavnog stožera nakon misije u Peći
"Na pisaćem stolu generala Maria Arpina, načelnika glavnog stožera
obrane, zemljovidi Kosova miješaju se s dokumentima o strateškoj
koncepciji NATO-a, i s onima o europskoj obrani i preustroju
vojske. Arpino se vratio iz posjeta našem kontigentu na Kosovu,
gdje se održavanje javnoga reda pokazuje sve riskantnijom
zadaćom.
- UN je odlučio na Kosovo poslati policijsku postrojbu. Vojnici
KFOR-a nisu dovoljni za održavanje sigurnosti?
= Odluka o slanju policije mudra je i nužna. Kosovo je u kolapsu, i
održavanje javnog reda jedan je od prioriteta. Izbjeglice se
vraćaju dojmljivim ritmom, 30.000 dnevno. Nema prijavnog ureda,
nema nadzora. Iza izbjeglica dolaze i elementi banda koje nisu
lokalne, organizacije zločinaca koji se predaju pljački i
nezakonitoj trgovini. Povratak između ostaloga dovodi do sukoba,
osveta onih koji nisu ništa zatekli od onoga što su ostavili ili
svoj namještaj zatječu u tuđim kućama. KFOR broji 35.000 ljudi
kojih će biti 55.000, no njegova je zadaća je ostvariti primjenu
sporazuma, počev od razoružanja OVK-a, a ne jamčiti javni red.
- Bojite li se da će Kosovo postati slobodna zona za zločince i
krijumčare?
= Taj rizik postoji. Može postati slobodna zona u kojoj će mjesne
strukture postati plijenom društava koja se očituju kao politička,
ali su zapravo zločinačka. Opasnost je da te zločinačke bande
preuzmu vlast na teritoriju, stvarajući područja pod mjesnom
vlašću u kojima će porasti broj obračuna između skupina i nasilje.
To nije najbolji način za preporod Kosova.(...)
- Ne postoji li rizik da će razmještanje policije UN-a stvoriti
probleme u operativnim ovlastima s kontingentom KFOR-a?
= Moramo izvući pouku iz onoga što se dogodilo u Bosni gdje su, u
Srebrenici, počinjeni pokolji u zonama pod zaštitom UN-a. Rješenje
je zajedničko zapovjedništvo. Pod visokim povjerenikom UN-a
trebaju biti i policijske snage i one KFOR-a, međusobno
koordinirane.
- Razoružavanje OVK-a ide polako, izgredi se množe. Ne bojite li se
da će Kosovo postati klopka?
= Rizika ne nedostaje. Ne samo zbog mina, koje su često talijanske
proizvodnje, već i zbog sukoba između različitih skupina OVK-a, od
kojih svaka u različitoj mjeri prihvaća sporazume o razvojačenju. I
u našem sektoru imamo razboritog zapovjednika OVK-a, koji
surađuje, i jednoga manje prosvijećenog, koji postupa više u skladu
s nagonom, kojega njegovi ljude odlučno slijede, koji slabo
probavlja napuštanje vojničkih odora.(...)
- Nakon imenovanja Javiera Solane na mjesto 'Mr. Pesca' treba doći
do skorog rađanje zajedničke europske obrane. Koje će se pouke
izvući iz Kosova?
= Europa treba biti kadra dati jednak prilog kao i SAD, a NATO mora
biti kadar suočiti se s dvije velike krize u dva različita područja.
Na Kosovu je NATO došao blizu svojih limita, i nikada ih ne bi
dostigao bez američkog doprinosa.
- Koja su moguća rješenja?
= Europa, da bi trošila manje i bolje, morala bi si podijeliti
zadaće, specijalizirati državne vojne industrije na pojedinim
sektorima kako bi izbjegla dvostruke poslove. No to je teško jer bi
svaka država morala računati na druge, odnosno odreći se dijela
svoje suverenosti. Alternativa je standardizirati proračunska
izdvajanja za obranu, prosječno izdvajanje Europljana za NATO je
2,2 posto društvenog proizvoda, a mi izdvajamo 1 posto.(...)
- Razmišljate li o jednom Maastrichtu o obrambenoj politici?
= Nakon summita NATO-a u Washingtonu, pokretanja zajedničke
europske obrambene politike Solaninim imenovanjem i kosovskog
iskustva, sazrio je trenutak za određivanje zajedničkih elemenata
zajedničke europske obrane. Kao što je učinjeno s eurom,
zahvaljujući djelovanju sadašnjega predsjednika republika. Kako
bi se unutar jednog utvrđenog razdoblja došlo do kvota, dogovorenih
s partnerima, za obrambeni proračun."