PREDSTAVLJEN HRVATSKI ČESTOTNI RJEČNIK

ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Hrvatski čestotni rječnik Milana Moguša, Maje Bratanić i Marka Tadića, koji je danas predstavljen u Zagrebu, prvi je hrvatski rječnik koji riječi donosi poredane prema čestoći (frekvenciji). Rječnik je sastavljen od triju cjelina, koje su svaka rječnik za sebe. U prvoj su natuknice poredane prema učestalosti pojavljivanja, druga je Abecedni rječnik, u kojem su poredane po abecednoj učestalosti, i treća je Abecedni rječnik s pojavnicama, u kojoj su natuknice popraćene popisom i frekvencijom svih oblika u kojima su se pojavile. Na predstavljanju Rječnika govorili su ministrica znanosti i tehnologije Milena Žic-Fuchs, akademik Josip Vončina i autori rječnika.#L# Ministrica je znanosti Milena Žic-Fuchs napomenula kako je Hrvatski čestotoni rječnik u lingvističkom i izdavačkom smislu pravi pothvat. Obećavši kako će Ministarstvo i ubuduće podupirati takve jezikoslovne pothvate, izrazila je nadu kako će "Školska knjiga" izdati još veći čestotni rječnik. Hrvatski je čestotni rječnik sastavljen na temelju Moguševa milijunskog korpusa skupljena u Zavodu za lingvistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta iz hrvatskih tekstova nastalih između 1938. i 1978. Korpus je sastavljen od pet tekstovnih podkorpusa: dramskog, proznoga, pjesničkoga, novinskoga i udžbeničkoga. U rječniku se pojavljuju 38.573 natuknica. Akademik Vončina, recenzent rječnika, upozorio je kako je riječ o opsežnu leksikografskom djelu, koje oslikava leksičku sadašnjost, te da je naslov neobičan jer sadržava pridjev čestotni koji nije zabilježen ni u jednom rječniku, pa ni u pravopisnom. "Pridjev čestotni dobra je kovanica", rekao je, dometnuvši kako je Rječnik susret dviju era - Gutenbergove i računalne. Podsjetivši na izjavu jednog od recenzenata knjige, nedavno preminulog, Željka Bujasa da nijedan jezik koji drži do sebe ne može dopustiti da nema čestotni rječnik, Maja Bratanić rekla je kako su se trebala ispuniti dva preduvjeta da bi rječnik bio izrađen - primjena računala u lingvistici i ponovno uvođenje empirijskog pristupa. Govoreći o pripremama i početcima rada na korpusnoj građi u postdeklaracijskom vremenu i početcima rada na projektu rječnika, akademik Moguš istaknuo je kako Rječnik potvrđuje samosvojnost hrvatskoga jezika. "On izlazi u čast hrvatskoga jezika, koji će uskoro proslaviti 900. obljetnicu prvih zapisa", rekao je Moguš. Po njegovim riječima u Rječniku je obrađeno 60 hrvatskih pisaca. Iznoseći primjer najčešćih imenica kod pjesnika Dragutina Tadijanovića, Moguš je kazao kako su to: srce, oči, sunce ... Hrvatski čestotni rječnik zajednički su objavili Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta i "Školska knjiga" koja je do sada objelodanila 40 raznih rječnika. (Hina) mc mc