FINANCIJSKI BILTEN 292.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 292. 10 - 17. lipnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O zapošljavanju branitelja 8. Zastupnički dom: O rebalansu proračuna 9. Porges i Škara o gospodarskom i socijalnom stanju 10. Savjet HNB: Croatia banka u sanaciju 11. Predstavljena MMF-ova prognoza svjetskih gospodarskih kretanja 12. Statistika 13. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u lipnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 10. VI. 23.300.000 8.300.000 12,15 % 232.919.000 11. VI. 21.000.000 13.150.000 12,02 % 233.807.000 14. VI. 20.000.000 16.500.000 12,00 % 204.522.000 15. VI. 9.000.000 5.000.000 13,60 % 184.371.000 16. VI. 30.000.000 12.670.000 12,27 % 191.008.000 17. VI. 4.600.000 600.000 14,50 % - Dnevni prosjek 17.983.000 9.370.000 12,75 % 209.325.000 I ovoga je tjedna ponuda novca u dnevnom kreditiranju bila znatno veća od potražnje. Unatoč tomu, velik dio potražnje i dalje svakodnevno ostaje nepodmiren. Razlog? Kreditna ograničenja. Ona su i osnovni uzrok snažnog pada dnevnog prometa. Primjerice, u četvrtak je iznosio svega 600 tisuća kuna, što je najmršaviji dnevni promet ikada zabilježen. Kako bilo, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti odobravani su po kamati od 11,5 (boljim korisnicima) do 15 posto. No, najviše tih kredita plasirano je po cijeni od 12 posto. I nakon prvog kruga noćnog kreditiranja velik dio potražnje svakoga dana ostaje nepokriven. Jer, potražnja se posljednjih dana kreće oko razine od čak 260 milijuna kuna. Kako je ponuda novca znatno manja, nepokriveno ostaje više od 60 milijuna kuna potražnje. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 97,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 62,7 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,14 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 29,9 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,10 posto, upisani zapisi u iznosu od 5,0 milijuna kuna. Od 16. lipnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 823,7 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi promet dosegnuo 5,4 milijuna kuna, što je trostruko više nego tjedan dana prije. Kako su cijene većine dionica porasle, CROBEX indeks osvojio je devet bodova te dosegnuo 723 boda. Pritom se na listi dobitnica našlo pet dionica. Najviše je, sedam kuna, porasla cijena Dalmatinske banke. Obične dionice Zagrebačke banke i Arenaturista poskupile su pak pet, a Jadran-Turista i Varaždinske banke jednu kunu. S druge strane, snažno je, čak 50 kuna, potonula cijena dionica Croatia osiguranja serije A. Slijedila ju je dionica Plave lagune s gubitkom od 10 kuna. Osjetno su, pet kuna, pojeftinile i dionice Plive te Riviere. Cijena Viktora Lenca pala je pak četiri, Podravke tri, a Končara dvije kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14 - 17. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 55 62 62 92.100 Pliva PLVA-R-A 552 580 555 3.821.315 Podravka PODR-R-A 75,50 80 77 86.869 Varaždinska banka 73 75 73 20.576 Viktor Lenac 46 46 46 4.600 Zagrebačka banka 0 700 715 700 888.643 Arenaturist 30 30 30 600 Croatia osiguranje A 800 950 950 322.300 Jadran-Turist 33 33 33 1.650 Končar KOEI-R-A 36 36 36 5.904 Plava laguna 340 365 365 19.735 Riječka banka 60 60 60 113.160 Riviera RIVP-R-A 55 55 55 9.460 Zagrebačka banka 3E 340 350 350 56.900 5.443.813 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna aktivno bilo 13 dionica, a promet je premašio 1,3 milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Tehnoplasta i Bjelovarske banke. Uz promet od oko 646 tisuća kuna, vlasnika su zamijenile 2.772 dionice tvrtke Tehnoplast. Što se pak tiče dionica Bjelovarske banke, uz promet od 324 tisuće kuna, cijena im je ostala nepromijenjena 4.000 kuna. Istu sudbinu dijeli i većina ostalih dionica. Međutim, cijena Riviere skočila je čak osam kuna, ili više od 15 posto. Dionica PIF- a Velebit poskupila je pak jednu kunu. Na kratkoj listi gubitnica ovoga su se tjedna našle dvije dionice: Tesle-Ericssona i Varteksa. Dionica Tesle pojeftinila je pet, a Varteksa tri kune. Snažan rast cijene Riviere neutralizirao je pad Tesle i Varteksa, pa je VIN indeks ovoga tjedna porastao dva boda - na 284 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14 - 17. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlas Dubrovnik 21 21 21 6.741 Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 324.000 Jadran hoteli Ri 60 60 60 17.280 Riječka banka 60 60 60 13.200 Riviera RIVIR 60 60 60 12.000 Tehnoplast TNHP 233 233 233 645.876 Tesla-Ericsson 80 80 80 4.000 Varteks VART 19 19 19 18.848 PIF Dom 11 11 11 128.546 PIF Expandia 15 15 15 118.755 PIF Sred. nac. fond 6 6 6 15.924 PIF Sunce 5 5 5 3.960 PIF Velebit 5 6 6 12.339 1.321.469 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 10. lipnja 17. lipnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5206,47 5412,32 + 3,95 London/FTSE-100 6403,40 6493,60 + 1,40 New York/DJIA 10690,29 10784,95 + 0,88 Tokyo/Nikkei 17102,62 17470,45 + 2,15 Početkom tjedna na Wall Streetu su vladali medvjedi. Dow Jones indeks strmoglavio se čak 200 bodova, pa je, nakon duljeg vremena, zaronio ispod razine od 10.500 bodova. Međutim, krajem tjedna Tržište se oporavilo. Loše raspoloženje početkom tjedna bila je posljedica krize na tržištu američkog javnog duga. Cijene obveznica s rokom dospijeća za 30 godina snažno su potonule, pri čemu je dugoročna kamatna stopa skočila na 6,15 posto, najvišu razinu još od studenoga 1997. godine. Paničnu rasprodaju obveznica izazvao je podatak da je u svibnju u SAD-u promet u trgovini na malo porastao robusnih 1,0 posto, znatno više od očekivanja. Ta brojka ukazuje na snažan rast gospodarstva, koji bi lako mogao probuditi inflaciju, objašnjavaju analitičari. Riječju, Fed će uskoro najvjerojatnije povećati kamatne stope. Zbog toga ulagače nije mogao umiriti ni podatak da je u svibnju indeks proizvođačkih cijena porastao u skladu s očekivanjima - mršavih 0,2 posto. "Vjetar u jedra" Međutim, polovicom tjedna Dow Jones indeks naglo je skočio. "Vjetar u jedra" donio mu je podatak da je u svibnju indeks potrošačkih cijena, nakon travanjskog skoka od 0,7 posto, ostao nepromijenjen. Obzirom da se očekivao rast od 0,2 posto, svibanjska brojka predstavlja ugodno iznenađenje, komentiraju analitičari. Drugim riječima, čini se da inflacija ne stanuje u SAD-u. No, to ne znači da središnja banka neće povećati kamatne stope, upozoravaju analitičari. Najvjerojatnije je da će Fed, kako bi usporio presnažan rast gospodarstva, uskoro povisiti kamatu na savezne fondove za 0,25 postotnih bodova. Pored toga, pozitivno su na Wall Street djelovali i, bolji od očekivanja, poslovni rezultati tehnološke kompanije Oracle u proteklom tromjesečju. Zbog toga su, nakon duljeg radoblja poniranja, cijene tehnoloških dionica vrtoglavo porasle. Kao i Internet-dionica. Tomu su pak pripomogle analize dviju utjecajnih brokerskih kuća - Lehman Bros. i Bear Stearns - u kojima se savjetuje kupnja Internet-dionica. I, ulagači su krenuli u "shopping". "Kupuju sve, bez iznimke: Yahoo, America Online, Amazon.com,...," kaže jedan broker zatrpan valovima naloga za kupnju. Zbog toga ne čudi da je Nasdaq indeks, kojeg čine uglavnom tehnološke i Internet-dionice, u srijedu katapultiran 103 boda, ili čak 4,3 posto. Mjereno bodovima, to je njegov najveći skok u povijesti. Raspoloženi Japanci Dobro raspoloženje na NYSE ohrabrilo je Japance. Nikkei indeks osvojio je ovoga tjedna više od 360 bodova, pa je dosegnuo 17.470 bodova, najvišu razinu još od listopada 1997. godine. Pored Wall Streeta, pozitivno su na Tržište djelovale i naznake buđenja japanskog gospodarstva. Oporavak europskih burzi I u Europi su cijene dionica porasle. Jer, krajem prošloga tjedna Bank of England nenadano je smanjila temeljnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda - na 5,0 posto. Zahvaljujući tomu, u proteklih tjedna dana Footsie indeks skočio je 90-ak bodova, dok je frankfurtski DAX istodobno osvojio više od 200 bodova. Nijemce je oraspoložio i podatak da je u svibnju broj nezaposlenih u Njemačkoj, po prvi puta nakon godinu dana, pao ispod četiri milijuna. Točnije, na 3,998 milijuna. Pritom je stopa nezaposlenosti potonula s 10,7 na 10,2 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 10. lipnja 17. lipnja Promjena u % Euro/USD 1,0488 1,0343 - 1,39 Euro/JPY 125,11 124,27 - 0,68 USD/JPY 119,18 120,06 + 0,73 Cijena zlata: USD/Unca 10. lipnja 17. lipnja Promjena u % 258,05 258,75 + 0,27 Bank of Japan intervenirala je i ovoga tjedna. Naime, u ponedjeljak je, na krilima oporavka japanskog gospodarstva, jen naglo ojačao, pa je tečaj američkog dolara skliznuo ispod razine od 118 JPY. No, tada je japanska središnja banka krenula u ofanzivu, kupujući dolare za jene. Zahvaljujući tomu, tečaj "zelenbaća" skočio je samo u par sati čak tri jena, ili više od 2,0 posto, pa se probio duboko u područje iznad 120 JPY. Obujam intervencije? Šuška se o iznosu većem od 5,0 milijardi dolara, kažu dileri. A razlog? "Kako bi osigurali oporavak japanskog gospodarstva, spriječit ćemo pretjerano jačanje jena", upozorio je Eisuke Sakakibara, zamjenik japanskog ministra financija, zbog svog velikog utjecaja na tržište poznat i kao "Mr. Yen". I, dodao: "pozorno ćemo pratiti kretanje njegova tečaja i, ukoliko će biti potrebno, poduzeti nove odlučne korake". Zbog toga se posljednjih dana tečaj "zelenbaća" stabilno kreće iznad 120 jena. Što se pak eura tiče, njegov je tečaj skliznuo duboko ispod razina od 1,04 dolara i 125 jena. Nakon prošlotjednog vrtoglavnog uspona, ovo je uobičajena korekcija, kažu dileri. BoE srezala kamatu U fokusu ulagača bila je ovoga tjedna i britanska funta. Naime, prošloga je petka Središnja banka Britanije sasvim nenadano srezala temeljnu kamatnu stopu - s 5,25 na 5,00 posto. S obzirom da se inflacija u Britaniji kreće na ciljanim razinama - oko 2,5 posto - otvorio se prostor za rez kamate, objašnjavaju analitičari. S druge strane, gospodarstvu ne škodi poticaj u vidu niže cijene novca. I, središnja je banka reagirala. Sa smanjenjem kamata, britanska je funta u početku ponešto oslabila, što je bilo za očekivati. No, ubrzo se njezina cijena stabilizirala, s obzirom da su u Britaniji kamate još uvijek znatno veće nego u Eurolandu. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 11 - 18. lipnja ?99. Valutai jedinica Tečaj11. lipnja Tečaj18. lipnja Promjenau % Euro 1 7,5955 7,5902 - 0,07 DEM 1 3,8835 3,8808 - 0,07 USD 1 7,2608 7,3342 + 1,01 GBP 1 11,6231 11,6644 + 0,35 JPY 100 6,0872 6,1149 + 0,45 ATS 1 0,5519 0,5516 - 0,07 ITL 100 0,3922 0,3920 - 0,07 CHF 1 4,7662 4,7538 - 0,27 SIT 100 3,9250 3,8869 - 0,98 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu u posljednja gotovo dva mjeseca - 3,8860 kuna. No, ubrzo je znatno potonula, zbog čega joj je zaprijetio pad ispod 3,88 kuna. I većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Švicarski franak klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio 0,3 posto. Tečaj slovenskog tolara samo je u posljednjih sedam dana potonuo gotovo 1,0 posto. Pratili su ih euro, talijanska lira i austrijski šiling koji su u istom razdoblju oslabili svega 0,07 posto. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Japanski se jen uspinje već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 6,4 posto. Ovoga su mu tjedna društvo pravili američki dolar i britanska funta s dobitkom od 1,0, odnosno 0,3 posto. 7. Vlada RH: O zapošljavanju branitelja Od početka 1996. do travnja ove godine ukupno je zaposleno 42.890 razvojačenih hrvatskih branitelja. Unatoč problemima u njihovu zapošljavanju, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada i problemima u gospodarstvu, postignuti su pozitivni pomaci u zapošljavanju branitelja, ocijenjeno je u četvrtak na sjednici Vlade koja je prihvatila Izvješće o zapošljavanju razvojačenih hrvatskih branitelja. Obzirom na dobre rezultate akcije predaje nedopuštenog oružja, Vlada je odlučila rok za predaju bez sankcija produžiti do 1. kolovoza ove godine. Situacija u zapošljavanju razvojačenih branitelja je teška, jer se posljednjih godina zapošljavalo oko 12.000 branitelja godišnje, ali ih se Zavodu za zapošljavanje javljalo oko 10.000. Riječ je o braniteljima koji su u tom razdoblju razvojačeni iz Hrvatske vojske ili Ministarstva unutarnjih poslova, ili su radili u tvrtkama koje su otišle u stečaj, istaknuo je pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Pero Kovačević. Podsjetio je i na mjere predviđene Nacionalnom politikom zapošljavanja usmjerene upravo na zapošljavanje branitelja, ali i upozorio na nepoštivanje zakonskih odredbi o prioritetnom zapošljavanju branitelja u tijelima državne uprave, lokalne samouprave, te javnim poduzećima. Jedan od načina upošljavanja branitelja je i dodjela poljoprivrednog zemljišta, ali Kovačević upozorava na problem nedostatka kreditnih sredstava za nabavu opreme i strojeva. Kovačević i ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić upozoravaju da se u korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta darovanog odlukama Vlade nailazi na veliku opstrukciju lokalnih vlasti. Postoje ogromne birokratske barijere na razini općina i županija, ustvrdio je Kovačević, iznoseći primjer Siska gdje su neki zahtjevi branitelja mjesecima "stajali u ladici". Vlada je prihvatila i inspekcijski nalaz korištenja darovanog državnog poljoprivrednog zemljišta koji, kazao je premijer Zlatko Mateša, pokazuje da praktično nema njegovog nenamjenskog korištenja. Nadzorom je, naime, kod 98 hrvatskih branitelja kojima je darovano ukupno 819 hektara utvrđeno da se 97 posto površina koristi namjenski. Samo tri posto površina se ne koristi ali, po riječima ministra Đurkića, zbog objektivnih razloga, npr. neriješenih imovinskih odnosa, ili miniranosti površina. Produžen rok za predaju oružja Prema podacima ministra unutarnjih poslova Ivana Penića, građani su od 1. siječnja do 1. lipnja predali 2.162 komada raznog automatskog oružja (automatskih pušaka, automata i sl.), 36.322 komada rasprskavajućeg oružja (bombi, mina, zolja, ručnih bacača i sl.), 316.974 komada raznog streljiva, te 956,2 kilograma raznolikog eksploziva. Kako je rok za predaju oružja bez sankcija bio do 1. lipnja, a rezultati su vrlo dobri, posebice zadnjih dana, Vlada je produžila taj rok do 1. kolovoza. Vlada je prihvatila i Uredbu o dopunama Uredbe o Agenciji za posredovanje u prometu određenim nekretninama, kojom se uz ostalo mijenja njen naziv u Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Naime, istaknuo je ministar razvitka, useljeništva i obnove Jure Radić djelatnost Agencije proširena je ne samo na određene nekretnine, već i na druga područja. Agencija je do sada kupila oko 3.300 kuća diljem Hrvatske, a samo u prošloj godini kupljeno je 2.722 objekta. Težište rada Agencije mora biti da se, kupujući tu imovinu, zbrinjavaju oni koje treba zbrinuti, Hrvate koji su se u Hrvatsku doselili za vrijeme rata, kazao je Radić. Problemom je označio više ponuda nego sredstava. Danas imamo oko 5.000 ponuda i to bi mogli realizirati kada bi imali novca, rekao je, dodajući da se stoga rebalansom proračuna predlaže omogućiti kreditno zaduživanje Agencije. S ove sjednice Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu (treće čitanje), te paket zakonskih prijedloga za zaštitu intelektualnog vlasništva, npr. zakonske prijedloge o patentima, žigu, industrijskom obličju, dopunama Zakona o autorskom pravu. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak obaviještena o sadržaju Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, a prihvatila je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. Vođena je prethodna rasprava o prijedlogu Zakona o lokalnoj samoupravi kojim će se, među ostalim, dio ovlasti državne uprave prenijeti na jedinice lokalne samouprave. Ministarstva su obvezana do 10. srpnja ove godine predložiti poslove i zadaće iz svoga djelokruga koji će novim zakonom biti u djelokrugu lokalne samouprave. Hrvatskom fondu za privatizaciju odobreno je davanje pozajmnice Tvornici obuće Budućnost d.d. iz Ludbrega, a iz tekuće pričuve Proračuna odobren je iznos za neisplaćene plaće i bolovanja pomorcima Slobodne plovidbe d.d. iz Šibenika. Utvrđen je prijedlog odluke o postavljanju Petra Ljubičića za generalnoga konzula Hrvatske u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Bihaću. Pomoćnikom ministra zaduženog za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BiH i odnosa s BiH imenovan je mr. Jandre Vukadin, kaže se u priopćenju. 8. Zastupnički dom: O rebalansu proračuna Prvi puta se rebalansom državni proračun smanjuje za gotovo 100 milijuna kuna i za 1999. će on iznositi 48,95 milijarda kuna. Četiri su razloga za rebalans proračuna i unutarnju preraspodjelu - negativni učinci kosovske krize, slijed odluka Hrvatske narodne banke o pokretanju stečaja u pet banaka i isplata osigurane štednje te spoznaja da mirovinski i zdravstveni fondovi neće moći izvršavati svoje obveze. Rekao je to u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škregro obrazlažući predložene izmjene i dopune državnog proračuna za ovu godinu. Raspravom o predloženom rebalansu nastavljena je 41. sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Vlada je izmijenila izvorne izdatke države za ukupno 3,5 milijarde kuna uz istodoban prijedlog da se 1,4 milijarda kuna usmjeri mirovinskom fondu, oko 700 milijuna kuna zdravstvenom fondu, dok će se 1,2 milijarde kuna osigurati za isplatu osigurane štednje za štediše banaka koje su u stečaju. Plaće i ostale naknade neće se dirati kao ni obveze prema javnom dugu (unutarnjem i vanjskom), rekao je Škregro pojasnivši da je smanjeno 10 posto tekućih izdataka i prosječno 25,5 posto kapitalnih izdataka te da je resornim ministrima ostavljeno da izvrše sami izmjene u svom djelokrugu. Zbog kosovske krize ukupni prihodi od poreza u odnosu na raniji proračun bit će niži 2,5 milijardi kuna. Napominjući da su ukupni izdaci smanjeni sa 72 milijarde kuna na 70,4 milijardu kuna, što je 37,9 posto bruto domaćega proizvoda, Škegro je istaknuo da pritom na državu otpada 35,8 milijardi kuna, a na izvanproračunske fondove 34,6 milijardi kuna. To znači, nastavio je, da se povećava udjel izvanproračunskih fondova, a smanjuje udjel države, zbog čega će pozornost svih morati biti ubuduće usmjerena i fondovima i njihovom razvoju. Po proračunskom planu, mirovinskom fondu se povećavaju prihodi iz proračuna 1,4 milijarde kuna, ali se istodobno za taj iznos smanjuju prihodi od doprinosa, a predviđeno je i 150 milijuna kuna prihoda od prodaje dionice i udjela. Izdaci su ukupno povećani 234 milijuna kuna, ili 1,32 posto, a ukupan iznos za isplatu mirovina povećan je 360 milijuna kuna. Da nije bilo dosadašnjih proračunskih transfera mirovinskom fondu, mirovine uopće ne bi bilo moguće isplatiti, a kamoli na vrijeme, istaknuo je Škegro dodajući da je mjesečni deficit bio veći od 150 milijuna kuna. Fond zdravstva iz proračuna će dobiti dodatnih 720 milijuna kuna, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje usmjerit će se 60 milijuna manje, koliko će manje dobiti i Hrvatske vode, dok će izdatci za doplatke za djecu osati nepromjenjeni, rekao je Škegro. Predloženi rebalans podržali su Odbor za financije i državni proračun te Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu koji, izvijestio je Dragan Kovačević, vjeruje da je Vlada predložila ostvariv i realan rebalans i da su u njega ukalkulirane i već postojeće obveze prema dobavljačima. Odbor drži da poduzetništvu treba osigurati više poticaja i jeftinije kredite, te zaustaviti rast unutarnjeg duga i njegov utjecaj na poslovanje i cjelokupno gospodarstvo. Članovi Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu nisu mogli prihvatiti ponuđene izmjene i dopune državnog proračuna, te su predložili da prijedlog ide u drugo čitanje, da Vlada uvaži primjedbe i racionalnije preraspodjeli proračunske izdatke, izvjestio je Ivan Hranjec. Odbor ističe da ne smije doći do smanjenja izdataka za prosvjetu, a zamjera smanjenju izdataka za kulturu, posebno smanjenju izdataka za izdavanje knjiga. Škegro: Kontrola u četiri banke - 75 kaznenih prijava Temeljem nalaza Financijske policije koja je kontrolirala poslovanje u četiri banke - Županjskoj, Komercijalnoj, Gluminoj i Dubrovačkoj banci i 83 trgovačka društva povezana poslovanjem s tim bankama, podneseno je 75 kaznenih prijava za ukupno 169 kaznenih djela protiv 109 osoba. Podneseno je i deset prijava za privredni prijestup za 11 djela protiv jedanaest osoba i 27 prekršajnih prijava za 46 djela protiv 27 osoba. Te privremene i preliminarne podatke središnje službe Financijske policije o dosadašnjem tijeku provedenih kontrola o počinjenim protuzakonitostima i novčanim transferima u te četiri banke, iznio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, govoreći na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog sabora o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna za ovu godinu. Napominjući da se radi o nepotpunom i privremenom izvješću, te da se kontrola nastavlja, Škegro je rekao da su ukupni dosad inotransferi i krediti off shore tvrtkama u sve četiri banke, 977 milijuna kuna, a neuplaćene obveze prema državnom proračunu iznose 13,1 milijuna kuna. Škegro je napomenuo da je, iako te banke čine tek šest posto ukupne bankarske aktive, Hrvatskoj nanesena ogromna šteta a poslovanjem Glumine banke i ogromna međunarodna šteta. U Županjskoj banci i u 36 povezanih trgovačkih društava podnijete su 22 kaznene prijave za počinjena 24 kaznena djela protiv 43 osobe. Te prijave odnose se na 13 odgovornih osoba u Županjskoj banci i devet odgovornih osoba u povezanim društvima. Riječ je o 17 kaznenih djela zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, četiri kaznena djela za nesavjesno gospodarsko poslovanje, te po jedno kazneno djelo zbog zlouporabe položaja i ovlasti, sklapanja štetnog ugovora, te pogodovanja vjerovnika. U toku je podnošenje 20 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka zbog privrednih prijestupa za ukupno 39 prekršaja. U tijeku kontrole, rekao je Škegro, utvrđeno je da nije uplaćeno 9,5 milijuna kuna javnih prihoda a sad slijedi kontrola provjere korištenja 71 milijun njemačkih maraka inozemnih kredita namijenjenih razvojačenim braniteljima i kupnji poljoprivrednih strojeva. U slučaju Komercijalne banke i kontrole u 11 povezanih trgovačkih društava, dosad su podnesene tri kaznene prijave za šest kaznenih djela protiv četiri osobe, od toga pet kaznenih djela zbog zlouporabe položaja i ovlasti, te jednoga djela krivotvorenja isprava, a podnesene su i prijave za 22 privredna prijestupa i sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Utvrđeno je da su transferi prema povezanim poduzećima, što je suprotno bankarskim normama i zakonima, iznosili 48 milijuna kuna, a od toga je potkraj 1997. otpisano 17 milijuna kuna. Jedno povezano društvo obavilo je prijenos 900 tisuća kuna u inozemstvo. Istodobno se, objasnio je Škegro obavlja kontrola četvrte emisije dionica Komercijalne banke, u vrijednosti 40 milijuna kuna, čime je ukupni temeljni kapital banke povećan na 57 milijuna kuna - preko povezanih tvrtki, kojima je Komercijalna banka odobrila kredit u ukupnom iznosu od 38 milijuna kuna. Uz kontrolu Glumine banke kontrolirano je i osam povezanih trgovačkih društava. Dosad je podneseno ukupno šest kaznenih prijava za 45 kaznenih djela, protiv 25 osoba, i to 34 kaznena djela zbog zlouporabe položaja i ovlasti, tri zbog krivotvorenja službenih isprava, te osam zbog zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju. Utvrđeno je da su ukupni prijenosi iz Banke i povezanih društava inozemnim i off shore tvrtkama iznosili 282 milijuna kuna (73 milijuna DEM), a krediti dani off shore tvrtkama 240 milijuna kuna (62 milijuna DEM). Škegro je izvijestio da je Vlada utemeljila posebnu skupinu u kojoj su stručnjaci Ureda za sprečavanje pranja novca i Hrvatske narodne banke, čija je isključiva zadaća traganje za transferima i odljevima novca u inozemstvu. Kontrolom Dubrovačke banke obuhvaćeno je i 28 povezanih društava, podnesene su 44 kaznene prijave za počinjena 94 kaznena djela, protiv 37 osoba. Čak 31 kazneno djelo odnosi se na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, 17 na sklapanje štetnih ugovora, sedam na zlouporabu položaja i ovlasti, 12 na nesavjesno gospodarsko poslovanje, 11 na prikrivanje protuzakonito dobivena novca, te 12 kaznih djela za davanje netočnih podataka, dok su dva kaznena djela zbog neistinita iskazivanja stanja i imovine kapitala i obveza u financijskim izvješćima. Ukupni transferi iz Dubrovačke banke i povezanih društava off shore tvrtkama u inozemstvom iznose 163 milijuna kuna (42 milijuna DEM), a utvrđeno je i da je 291 milijun kuna banke blokiran kod inozemnih banaka. Dosad ukupno utvrđeni neuplaćeni javni prihod banke i povezanih društava iznosi 3,7 milijuna kuna, rekao je Škegro. Rasprava Predstavnici oporbenih klubova najavili su da neće podržati predloženi rebalans proračuna za ovu godinu. Ocijenili su da je rebalans nerealan i da u ukupnom iznosu ništa ne mijenja. Proračun nije razvojni, a rebalans je to još manje, isticali su. Po njima, proračun bi trebao biti na razini prošlogodišnjeg, a prioritet moraju biti ulaganja u gospodarstvo, otvaranje novih radnih mjesta. Nova zaposlenost, nove investicije u opremu i tehnologiju jedino su rješenje da se popravi stanje u proračunu i izvanproračunskim fondovima, rekao je Marinko Filipović (Klub HSS- a). Predloženi rebalans u današnjem nastavku 41. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora podržao je Klub HDZ-a. "Ovo je proračun koji je izraz hrvatskih potreba, želja i mogućnosti, a vodi računa o očuvanju gospodarske i socijalne stabilnosti", kazao je pritom Đuro Njavro. No, po ocjeni većine klubova, pa i Kluba HSS-a proračun bi morao biti na prošlogodišnjoj razini. I to, kazao je Marinko Filipović, na razini prije rebalansa ili bar na razini prošlogodišnjeg ostvarenja. Najavljujćući da neće biti za rebalans, Filipović je za 2000. predložio privremeno financiranje za prvi kvartal kako bi, kazao je, nova vlast donijela i novi proračun. I Dragica Zgrebec (Klub SDP-a) smatra da bi bilo logično da proračun bude na razini prošlogodišnjeg, jer Vlada rebalans temelji na stopi rasta od nula posto. Sumnja u mogućnost ostvarenja i smanjenih proračunskih prihoda (za 3,1 posto), a zbog teškog gospodarskog stanja, nezaposlenosti i, kako je rekla, apatije. Predloženi rebalans, po ocjeni Bože Kovačevića (Klub LS-a), ne zadovoljava osnovne uvjete potrebne za oživljavanje gospodarstva koje ne može izdržati opterećenja nametnuta od Sabora i Vlade. U kritički intoniranom izlaganju za Vladu je rekao da se boji postupati u skladu s Ustavom i zakonima, da se ne usudi ništa reći o hirovima vrha državne vlasti koji skupo koštaju porezne obveznike. Vlada koja se ponaša na taj način treba podnijeti ostavku, a ovaj proračun je najbolji argument za to, ustvrdio je Kovačević. Za Damira Kajina (Klub IDS-a) središnje je pitanje i proračuna i rebalansa kako sačuvati gospodarstvo i otvoriti nova radna mjesta. Ovaj proračun na to ne daje odgovor, ustvrdio je. Kajin je zatražio prekid financiranja hrvatske komponente u vojsci Federacije BiH, smanjenje izdataka za vojsku i policiju, skraćenje vojnog roka sa 10 na 6 mjeseci i usmjeravanje tih ušteda na otvaranje novih radnih mjesta. Rebalans je nerealan, a u ukupnom se iznosu ništa ne mijenja, jer se smanjenje prihoda pokriva zaduživanjem, kazao je Hrvoje Kraljević (Klub HSLS-a). Usprotivio se velikom zaduženju u inozemstvu koje se, rekao je, ne troši na investicije već na javnu potrošnju čiji je udio u bruto domaćem proizvodu, po njemu, oko 60 posto. Klub HDZ-a podržat će predloženi rebalans jer, kazao je Đuro Njavro, on jamči uredno državno plaćanje, početak isplate osigurane štednje, značajne dodatne transfere mirovinskom i zdravstvenom fondu. Rebalans predviđa preraspodjelu za ono što je prioritet, rekao je Njavro koji ističe da je sačuvanje stabilnosti osnovica za novi investicijski, razvojni ciklus. 9. Porges i Škara o gospodarskom i socijalnom stanju Budući gospodarski rast može se održati samo vođenjem makroekonomske politike koja prednost daje mjerama jačanja otvorenog gospodarstva, te što bržoj integriranosti u europske integracije. Istaknuo je to ministar gospodarstva Nenad Porges predstavljajući u srijedu pred Zastupničkim domom Hrvatskog državnog sabora Izvješće o gospodarskom stanju, dok je o socijalnoj skrbi govorio ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara. Porges je podsjetio da je Hrvatska od osamostaljenja bila suočena s agresijom, problemima tranzicije, tehnološkom zastarjelošću, strukturnim problemima, gubitkom tradicionalnih tržišta. No, unatoč tome sve do kraja prošle godine bilježen je kontinuirani gospodarski rast. Međutim, krajem prošle i početkom ove godine dolazi do usporavanja dinamike rasta, kazao je Porges, napominjući da su na površinu izbili i određeni strukturni problemi. Njih, poručio je, Vlada kani rješavati aktivnim mjerama razvojne i izvozno orijentirane gospodarske politike. Dio odgovora treba potražiti i u izravnim stranim ulaganjima, istaknuo je, napominjući kako su do kraja prošle godine strane investicije dosegnule 2,2 milijarde dolara. Ministar gospodarstva u svom je jednosatnom izlaganju upozorio na probleme u pojedinim sektorima industrije, posebice prerađivačke, koja je pretrpjela i znatne ratne štete. Industrijska je proizvodnja u prva tri mjeseca ove godine bila za 3,6 posto niža nego u istom razdoblju prošle godine, kazao je. No, istaknuo je da najnoviji pokazatelji ukazuju na zaustavljanje tog negativnog trenda. Kao bitne pretpostavke rasta industrijske proizvodnje, Porges posebice naglašava potrebu nastavka procesa restrukturiranja. Iznio je pritom i podatak da je Vlada raznim mjerama, bilo temeljem zakona o sanaciji određenih poduzeća, odluka o sanaciji, financijskoj konsolidaciji, do sada pomogla ukupno 173 tvrtke, sačuvala 80.000 radnih mjesta. Porges se posebno osvrnuo i na robnu razmjenu Hrvatske, ističući da su ciljevi Vlade povećanje izvoza, poticanje izvozne proizvodnje, uključivanje u europske integracijske tijekove, od članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), u CEFTA-i, pripremama za pregovore s Europskom unijom. Prema njegovoj opreznoj prosudbi, do kraja srpnja mogao bi se okončati tehnički dio pregovora o uključivanju u WTO. Po riječima ministra Škare, rebalansom proračuna za socijalnu je skrb u ovoj godini predviđeno 12 milijardi kuna, što je oko 22 posto proračuna. Od toga 6,3 milijarde kuna bit će dodijeljeno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, kazao je Škara. Od prihvaćanja socijalnog programa 1996. u socijalnoj skrbi učinjeno je puno u zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, branitelja, kao i skrbi o nezaposlenima i svim drugim socijalnim kategorijama. Škara je podsjetio da su od početka godine primjenom novog Zakona o socijalnoj skrbi uvedena neka nova prava i uvećana sredstava za zadovoljenje socijalnih potreba. U prošloj i 1997. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 350.000 osoba koje su koristile različite oblike socijalne skrbi iz državnih, lokalnih i humanitarnih izvora. Škara je također podsjetio da je u posljednje tri godine u Hrvatskoj bilo prosječno 276.000 nezaposlenih među kojima je velik broj primao različite oblike pomoći za nezaposlene. Nacionalnom politikom zapošljavanja koja je uključila razne vrste subvencija do sada je zaposleno 6.000 osoba. Također je podsjetio na nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika, gdje na jednog umirovljenika dolazi tek 1,4 zaposlenih. Pritom je naveo kako se broj umirovljenika u posljednje tri godine povećao za više od osam posto, dok se broj zaposlenih smanjio za 4,3 posto. 10. Savjet HNB: Croatia banka u sanaciju Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je, na sjednici održanoj pod predsjedavanjem guvernera HNB Marka Škreba, razmotrio izvješće privremenog upravitelja Croatia banke d.d. Zagreb o zatečenom stanju te banke i procjeni mogućnosti za njeno buduće profitabilno poslovanje. Savjet HNB ocijenio je opravdanim predložiti Vladi sanaciju Croatia banke uzimajući u obzir sve pokazatelje bilance, likvidnosti i štednje u banci, te pozitivne promjene u troškovima poslovanja, naplati potraživanja i smirivanju štediša otkako je, potkraj veljače ove godine, kao privremeni upravitelj ovlasti dotadašnje uprave, nadzornog odbora i skupštine preuzeo Adolf Matejka, izvršni direktor Sektora za centralno-bankarske operacije HNB. Članovi Savjeta drže da bi se daljnjim mjerama za njeno ozdravljenje stvorile i dobre pretpostavke za moguće spajanje te banke s još nekom financijskom institucijom, a time i za dodatne racionalizacije u poslovanju i kadrovsko jačanje, kao temelja dugoročnije stabilnosti i sigurnosti štediša i drugih vjerovnika te banke. Savjet HNB imenovao je zbog poremećaja u poslovanju, koji traju duže vrijeme, privremene upravitelje u Agroobrtničkoj banci d.d. Zagreb i u Hrvatskoj gospodarskoj banci d.d. Zagreb. Agroobrtnička banka nesposobna je za plaćanje zbog blokade žiro-računa od 25. veljače 1999. godine, a Hrvatska gospodarska banka od 15. ožujka 1999. Uprave tih banaka nisu uspjele prevladati te poremećaje vlastitim naporima i uz pomoć uobičajenih pozajmica za likvidnost kod središnje banke. Privremeno upravljanje Agroobrtničkom bankom preuzet će Snježana Prevendar, a Hrvatskom gospodarskom bankom Sanja Petrinić- Turković, čime prestaju sve ovlasti dosadašnjih uprava, nadzornih odbora i skupština tih banaka. Privremeni upravitelji imenuju se za razdoblje od šest mjeseci, a u roku od 90 dana dužni su izvjestiti Savjet HNB o zatečenom stanju poslovanja banke i o mogućnostima za buduće stabilno i profitabilno poslovanje. Savjet HNB donio je i odluku o upućivanju prijedloga nadležnim trgovačkim sudovima za pokretanje stečajnog postupka nad Trgovačko-turističkom bankom d.d. Split, kao i nad štedionicama Gold d.o.o. Split i Mediteran d.o.o. Split. Na temelju ranijih inspekcijskih kontrola za te financijske institucije bilo je naloženo poduzimanje mjera za poboljšanje stanja, te otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju. No, ispravljena financijska izvješća pokazala su da banka i obje štedionice, na osnovu stanja potkraj prošle godine, imaju potencijalne gubitke daleko veće od jamstvenog kapitala. Uz to nesposobne su za plaćanje zbog blokade žiro-računa, a potrebnu dokapitalizaciju u određenom roku niti jedna od tih institucija nije uspjela osigurati. S obzirom na sve to nema uvjeta za nastavak njihovog zakonitog poslovanja i uspostavu stabilnog i uspješnog poslovanja, a niti opravdanja za sanaciju na Zakonom o bankama predviđeni način, ističe se u priopćenju HNB-a i napominje da se radi o manjim financijskih institucijama čiji se udio u ukupnoj bankovnoj aktivi mjeri promilima. Savjet HNB-a donio je Odluke o obliku, minimalnom obujmu i sadržaju revizije i izvješća o obavljenoj reviziji. Tom se odlukom, sukladno odredbama novog Zakona o bankama, žele osigurati realne, temeljite i usporedive revizorske ocjene financijskih izvješća banaka, koja su namijenjena vanjskim korisnicima i Hrvatskoj narodnoj banci, posebnih izvješća poslovnih banaka za potrebe središnje banke, kao i ostalih osnovnih pokazatelja organiziranosti i učinkovitosti banaka, stoji u priopćenju Savjeta Hrvatske narodne banke. 11. Predstavljena MMF-ova prognoza svjetskih gospodarskih kretanja Veliki dio svjetskog gospodarstva je u recesiji, koja utječe i na gospodarstva zemalja u tranziciji, pa tako i hrvatsko. Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda Hrvatske za 1999. je bila 1,5 posto, a po najnovijim pokazateljima, umjesto rasta, ocjenjuje se da će BDP biti manji za 1 do 2 posto. Uz utjecaj globalne recesije na hrvatsko gospodarstvo djeluju i unutarnji strukturni i bankarski problemi. Iznio je to stalni predstavnik Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) u Hrvatskoj Gary O'Callaghan, predstavljajući u utorak u Zagrebu Prognoze svjetskih gospodarskih kretanja - World Economic Outlook (WEO) MMF-a. MMF procjenjuje da će ukupan rast svjetskog gospodarstva biti usporen, te bi u 1999. trebao iznositi oko 2,3 posto, ali bi mogao biti i manji. WEO se objavljuju dva puta godišnje - u svibnju i listopadu, a donosi projekcije i analize nastale kao rezultat trajnog praćenja gospodarskih kretanja u zemljama članicama MMF-a, odnosno u svjetskom gospodarstvu. Gospodarstva zemalja u tranziciji u 1999. zabilježit će pad od gotovo jedan posto, ali bi već slijedeće godine rast trebao biti 2,5 posto, rekao je O'Callaghan. Govoreći o hrvatskom gospodarstvu, O'Callaghan je pozitivnim ocijenio održavanje stabilnog tečaja i deviznih rezervi, mogućnost strože kontrole nad bankama, koju novim Zakonom o bankama ima Hrvatska narodna banka, te od ožujka ove godine pooštrenu monetarnu politiku. Rast će biti usporen i ograničen, a hrvatski građani moraju smanjiti svoja očekivanja i prilagoditi se sadašnjem trenutku te se dvije-tri godine strpjeti do prilagodbe i ponovnog rasta gospodarstva, mišljenja je stalni predstavnik MMF-a u Hrvatskoj. 12. Statistika U HRVATSKOJ U TRAVNJU 1,343.412 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u travnju ove godine bilo ukupno 1,343.412 zaposlenih, što je 0,3 posto manje nego u prijašnjem mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Stopa nezaposlenosti iznosila je pak 19,2 posto, 0,1 postotni bod više nego u ožujku. Po privremenim podacima DZS-a, u poslovnim je subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, u travnju radilo 1.034.031 osoba, 0,3 posto manje nego u ožujku. U poslovnim subjektima najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, 260,5 tisuća, 0,4 posto manje nego u ožujku. Slijedi 147,1 tisuća zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,9 posto manje, 120,3 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, za 0,2 posto više nego mjesec prije, itd. KRAJEM SVIBNJA U HRVATSKOJ 315.107 NEZAPOSLENIH - Potkraj svibnja ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 315.107 nezaposlenih osoba, što je 1,1 posto manje nego prijašnjeg mjeseca i 12,5 posto više nego u prošlogodišnjem svibnju. Od toga je broja posao prvi puta tražilo 88.430 osoba, odnosno 3,7 posto više nego u svibnju prošle godine. Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje tijekom svibnja prijavila 14.441 nova osoba, što je 24,3 posto više nego u svibnju lani. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 8.923 osoba, 20,9 posto manje nego u istom mjesecu lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 6.415 ili 71,9 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 9.068 osoba, devet posto više nego u prošlogodišnjem svibnju. Zavodu su tijekom svibnja prijavljena ukupno 12.273 slobodna radna mjesta, što je u odnosu na isti lanjski mjesec smanjenje od 12,5 posto. Među nezaposlenima u svibnju je najviše bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) osoba, njih 107.868. Slijedi 72.766 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 68.227 nekvalificiranih i 44.882 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.777, a s višom 9.587. Više od polovice nezaposlenih su žene, kojih je krajem svibnja evidentirano 165.743, ili 13,9 posto više nego u svibnju lani. Novčanu je naknadu u svibnju koristilo 54.526 osoba, jedan posto više nego u travnju i 18,4 posto više nego u svibnju prošle godine. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA OŽUJAK 2.992 KUNE - Prosječna mjesečna neto plaća za ovogodišnji ožujak u Hrvatskoj je iznosila 2.992 kune što je nominalno 3,7 posto više, a realno 3,2 posto više nego u veljači, podaci su DZS-a. Među pojedinim djelatnostima, najveća prosječna neto plaća za ožujak od 4.163 kuna zabilježena je u financijskom posredovanju. U javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju prosječna neto plaća za ožujak iznosila je 3.843 kune, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bila 3.370 kuna. Prosječna mjesečna bruto plaća za ovogodišnji ožujak iznosila je, pak, 4.434 kuna, što je nominalno 4,2 posto više nego u veljači. PROMET U TRGOVINI NA MALO - Ukupan promet trgovine na malo u Hrvatskoj je u travnju ove godine bio nominalno 0,7 i realno 0,4 posto veći nego u ožujku. No, promet u ovogodišnjem travnju bio je osam posto nominalno i 11,2 posto realno manji nego u istom mjesecu lani, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo nominalno 5,2 posto manji i realno 8,2 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U usporedbi s prva četiri mjeseca prošle, u prva četiri mjeseca ove godine, povećanje prometa zabilježeno je u trgovinama na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama (17,9 posto), motornim gorivima i mazivima (14,5 posto), te farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima (0,5 posto), dok u ostalim prodavaonicama nije nadoknađen pad prometa iz prethodnih mjeseci. 13. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u lipnju a) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Hypo Banka Croatia 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,40 1,40 1,10 1,40 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,10 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 0,00 Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,00 2,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 Štedionica Dora 1,30 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b) Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 0,50 1-1,5 1,5-2,0 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,80 5,80 6,50 8,50 9,50 10,00 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 9,00 10,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Banka Croatia* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Jadranska banka* 2,50- 4,50- 5,50- 6,50- 7,50- 8,50- 3,10 5,10 6,10 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 4,00 5,50 6,00 8,00 8,50 - Karlovačka banka* 3-4 4-5 5-6 6-7 prema dogovoru Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka* 4,00 4,50 6,50 9,00 9,00 9,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 6,50- 7,00- 7,50- 8,00- 4,50 6,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 2,5-4,0 5-7 6-8 7-9 8-10 - Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank* 3,50- 4,25- 5,00- 5,30- 5,60- 5,80- 4,00 5,00 5,80 6,10 6,40 6,60 Zagrebačka banka* 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 ZABA-Pomorska 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- banka Split* 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 Štedionica Dora 6,00 9,00 11,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: * kamatne stope na EURO depozite c) Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 0,50 1,25-1,75 2-2,5 3-3,25 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,50 5,50 6,50 8,00 9,00 9,50 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Jadranska banka 2,30- 2,90- 3,90- 5,50- 6,50- 7,50- 2,90 3,90 5,10 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- prema posebnom 5,00 5,50 6,00 6,50 ugovoru Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 7,00- 7,50- 4,50 5,00 6,50 7,00 7,50 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00 8,35 8,65 9,00 9,20 9,70 Riječka banka 5,90- 8,35- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,50- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,00 5,25 5,80 6,80 7,80 7,80 Zagrebačka banka 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 ZABA-Pomorska 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- banka Split 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Banka Croatia - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - e) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50 3,75 4,00 (na depozite iznad 50.000 DEM Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - f) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00 5,25 5,50 (iznad 50.000 DEM) Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru