FINANCIJSKI BILTEN 289.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 289. 20 - 27. svibnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Reprogram dugova hotelskih poduzeća 8. Pet hrvatskih banaka osniva GIU 9. Grupa Končar ostvarila 21,5 milijuna kuna dobiti 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 20. V. 6.000.000 5.300.000 15,00 % 151.515.000 21. V. 11.000.000 7.000.000 13,82 % 80.383.000 24. V. 28.000.000 18.500.000 14,29 % 87.094.000 25. V. 30.000.000 9.550.000 14,48 % 102.620.000 26. V. 16.000.000 4.950.000 15,00 % 178.820.000 27. V. 20.000.000 4.800.000 14,06 % - Dnevni prosjek 18.500.000 8.350.000 14,44 % 120.086.000 Početkom je tjedna svakodnevno nakon prvog kruga prekonoćnog trgovanja dio potražnje ostajao nepodmiren. No, u srijedu se stanje na računima banaka poboljšalo, pa je toga dana pokrivena cjelokupna noćna potražnja. U dnevnom je pak kreditiranju stanje redovito. A to znači da svakodnevno velik dio potražnje ostaje nepodmiren. Doduše, posljednjih je dana ponuda novca čak i veća od potražnje. Primjerice, u četvrtak je dosegnula 42 milijuna kuna, što je bilo dvostruko više od potražnje. Međutim, od toga je malo koristi jer, mnogi ponuđači ne žele plasirati sredstva određenim tražiteljima. Kako bilo, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Većinu prometa i ovoga su tjedna činili opozivni krediti - po cijeni od 13 do 15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 147,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,08 posto, upisani su zapisi u iznosu od 144 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 3,7 milijuna kuna. Od 26. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 658,1 milijun kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do dva dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 372,6 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 27. svibnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 12,51 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna promet iznosio svega 3,8 milijuna kuna, što je oko tri milijuna manje nego prošloga. Međutim, cijene su većine dionica porasle, pa je CROBEX indeks skočio 14 bodova, ili 1,9 posto - na 744 boda. Rast CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje osjetnom poskupljenju dionice Plive. Naime, njezina je cijena porasla 18 kuna, ili 3,2 posto. Još je snažnije, 20 kuna, poskupila dionica Jadranskog naftovoda. Dionica Zagrebačke banke 3E serije na vrijednosti je pak dobila 10, a Privredne banke pet kuna. Poskupile su i dionice Riviere (četiri kune) te Podravke (1,50 kuna), dok se na listi gubitnica ovoga tjedna našlo šest dionica. Najviše je, 32 kune, pala cijena običnih dionica Zagrebačke banke. Slijedila ju je Plava laguna s gubitkom od 20 kuna. Dionica Riječke banke pojeftinila je pak pet, Varaždinske banke četiri, Jadran-Turista dvije, a Sunčanog Hvara jednu kunu. Ostalim su se dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 25 - 27. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 547 570 570 1.750.726 Podravka PODR-A 85 92 85 373.658 Varaždinska banka 81 81 81 8.910 Zagrebačka banka 0 700 730 720 244.710 Atlantska plovidba 30 30 30 11.130 Croatia osiguranje A 1.000 1.000 1.000 155.000 Hrvat. stamb. šted. 100 100 100 720.000 Istraturist 19 19 19 4.363 Jadran-Turist 33 35 33 4.721 Jadranski naftovod 720 720 720 10.080 Kraš KRAS-A 62 64 62 79.043 Plava laguna 350 360 360 130.950 Privredna banka 95 100 100 97.500 Riječka banka 60 60 60 3.600 Riviera RIVP-A 49 50 50 123.000 Sunčani Hvar 10,50 10,50 10,50 15.750 Zagrebačka banka 3E 295 300 300 72.085 3.805.226 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta U posljednje je vrijeme na Varaždinskom tržištu vrlo živo. Ovoga je tjedna promet premašio 1,6 milijuna kuna, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Česme Iverica i, dakako, privatizacijskih investicijskih fondova. Uz promet od milijun kuna, vlasnika je promijenilo čak 33 tisuće dionica bjelovarske Česme - po cijeni od 32 kune. Što se pak tiče PIF-ova, najviše se, po običaju, trgovalo dionicama Expandia fonda. Cijena im je, pritom, ostala nepromijenjena. Istu sudbinu dijele i dionice Pletera te Središnjeg nacionalnog fonda. Međutim, dionicama Velebit i Dom fonda cijena je potonula za tri, odnosno dvije kune. Treba spomenuti i to, da se ovoga tjedna, po prvi puta, trgovalo dionicama Sunca i Slavonskog fonda. Osjetno su pojeftinile i dionice Karlovačke pivovare (10 kuna) te Croatia linea (osam kuna). Slijedila ih je dionica Plave lagune s gubitkom od pet kuna, dok su cijene Istraturista i Sunčanog Hvara pale dvije, odnosno jednu kunu. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle četiri dionice. Taj kvartet predvodi dionica Bjelovarske banke kojoj je cijena skočila za 100 kuna. Dionica Riviere poskupila je pak pet kuna, Kraša tri, a Tesle- Ericssona jednu kunu. Potaknut rastom cijena tih dionica, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna jedan bod, te dosegnuo 280 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 24 - 27. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.800 3.800 3.800 87.400 Česma Iverica 32 32 32 1.056.000 Croatia line 22 22 22 21.032 Istraturist 19 19 19 9.500 Jadran-Turist 35 35 35 13.160 Karlovačka pivovara 370 372 370 83.500 Kraš KRAS 65 65 65 3.965 Plava laguna 365 365 365 18.250 Riječka banka 60 60 60 8.100 Riviera RIVIR 50 50 50 7.600 Sunčani Hvar 11 11 11 1.100 Tesla-Ericsson 84 84 84 58.212 Urban. zav. Dalmacije 39 39 39 79.326 PIF Dom 9 10 9 57.575 PIF Expandia 15 15 15 106.650 PIF Pleter 5 5 5 2.540 PIF Slavonski fond 3 4 4 1.151 PIF Sred. nac. fond 5 6 6 10.446 PIF Sunce 10 10 10 5.250 PIF Velebit 5 5 5 5.310 1.636.067 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 20. svibnja 27. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5235,64 5104,47 - 2,51 London/FTSE-100 6368,20 6199,50 - 2,65 New York/DJIA 10887,39 10702,16 - 1,71 Tokyo/Nikkei 16199,99 16177,19 - 0,15 Tmurni oblaci nadvili su se nad Wall Streetom. Dow Jones indeks potonuo je ovoga tjedna više od 180 bodova, ili 1,7 posto. Rasprodaja dionica uslijedila je nakon što je Michael Mayo, utjecajni analitičar investicijske banke Credit Suisse First Boston srezao rejtinge nekoliko vodećih financijskih institucija. Primjerice, Citigroup, Bank One, Chase Manhattan, J.P.Morgan,... Jer, računalni problem 2000. mogao bi znatno ugroziti prihode tih multinacionalnih divova, objašnjava Mayo. Osim financijskih, na udaru su bile i tehnološke dionice. Ime i prezime glavnog krivca: Thomas Galvin. Naime, taj utjecajni analitičar investicijske banke Donaldson Lufkin & Jenrette preporučio je ulagačima da smanje udjel dionica tehnološkog sektora u svojim portfeljima. I, ubrzo je brokere zapljusnuo val naloga za prodaju dionica IBM-a, Della, Intela, Oraclea, Microsofta, Hewlett Packarda,... Zbog toga je, osim DJIA indeksa, "tlo pod nogama" izgubio i Nasdaq, indeks kojeg čine uglavnom tehnološke i Internet-dionice. Blagi oporavak Ipak, krajem tjedna Tržište se ponešto oporavilo. To se ponajviše zahvaljuje "cijepanju" (stock splitu) dionica IBM-a na pola (za jednu dosadašnju vlasnici dobivaju dvije dionice). Zbog toga je cijena dionica tog tehnološkog diva samo u četvrtak skočila više od 15 dolara, ili čak 6,8 posto, na 236 USD. S IBM-om, na privlačnosti su dobile i ostale tehnološke te Internet-dionice. Povučene erozijom Wall Streeta, i na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna pale. Londonski FTSE indeks izgubio je oko 170 bodova, dok je frankfurtski DAX pao otprilike 130 bodova. I u Tokiju su cijene dionica pale. No, neznatno. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 20. svibnja 27. svibnja Promjena u % Euro/USD 1,0637 1,0423 - 2,02 Euro/JPY 132,54 127,47 - 3,83 USD/JPY 124,55 122,31 - 1,80 Cijena zlata: USD/Unca 20. svibnja 27. svibnja Promjena u % 275,05 268,95 - 2,22 Ovoga je tjedna tečaj eura u odnosu na američki dolar potonuo na najnižu razinu otkako postoji - 1,0407 USD. To je, inače, oko 12,5 posto manje nego što je jedinstvena europska valuta vrijedila prilikom debija početkom godine. Stav ulagača prema euru vrlo je negativan zbog naznaka usporavanja gospodarskog rasta Eurolanda, kažu analitičari. Malo je vjerojatno da će se njemačko gospodarstvo, lokomotiva cijelog Eurolanda, uskoro oporaviti, smatraju oni. Pored toga, političari iz 11 zemalja euro zone ne pokazuju javno zabrinutost padom eura. Doduše, postoje neke naznake, kako to analitičari nazivaju, "verbalne intervencije", no ona je vrlo tiha. Kao uzrok slabosti eura neki analitičari navode i nedavno smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB). Međutim, utjecajni predsjednik njemačke Bundesbanke Hans Tietmeyer izjavio je kako slabost eura nije posljedica monetarne politike ECB-a nego strukturalnih slabosti gospodarstava euro zone. Dolar slabi prema jenu I dok je prema euru ojačao, u odnosu na japanski jen, dolar je oslabio. "Ahilovu petu američke valute predstavlja Dow Jones indeks", kaže jedan diler. Naime, postoji bojazan da će se zbog pada cijena dionica u New Yorku strani ulagači početi povlačiti s američkog tržišta kapitala, pa stoga i prodavati "zelenbaće" za ostale valute. Zbog toga je dolarova cijena potonula ispod razine od 123 JPY. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 21 - 28. svibnja ?99. Valutai jedinica Tečaj21. svibnja Tečaj28. svibnja Promjenau % Euro 1 7,5936 7,5896 - 0,06 DEM 1 3,8825 3,8805 - 0,06 USD 1 7,1375 7,2858 + 2,07 GBP 1 11,5036 11,5720 + 0,59 JPY 100 5,7343 5,9597 + 3,93 ATS 1 0,5518 0,5515 - 0,06 ITL 100 0,3921 0,3919 - 0,06 CHF 1 4,7416 4,7629 + 0,44 SIT 100 3,9327 3,9251 - 0,20 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB ponešto izgubila na vrijednosti. Zbog toga je je sredinom tjedna skliznula ispod 3,88 kuna. No, ubrzo se vratila iznad te razine. Uz marku, u posljednjih su sedam dana pojeftinili i slovenski tolar (0,2 posto) te euro, talijanska lira i austrijski šiling. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Američki dolar jača već tri tjedna. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio gotovo 3,7 posto. Japanski je pak jen samo u proteklih sedam dana osvojio više od 3,9 posto. Pratili su ih britanska funta i švicarski franak s tjednim dobitkom od oko 0,6, odnosno 0,4 posto. Aukcija deviza HNB Na aukciji, održanoj u četvrtak, Hrvatska narodna banka prodala je 12,8 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,5870 kuna za jedan euro, te otkupila 300 tisuća eura, po prosječnoj cijeni od 7,58695 kuna. 7. Vlada RH: Reprogram dugova hotelskih poduzeća Vlada je u četvrtak prihvatila zaključke za reprogram kreditinih obveza hotelskih društava komintenata Dubrovačke banke. Dugovi tih društava po raznim osnovama ili načinima kreditiranja iznose ukupno milijardu i 600 milijuna kuna, a oni će se reprogramirati na više načina. "To znači spas turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ti hoteli, kada bi ostali ovi financijski uvjeti, nemaju šanse ni u najboljoj turističkoj sezoni profitabilno poslovati", kazao je premijer Zlatko Mateša. S ove sjednice u saborsku su proceduru upućene izmjene Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu kojima se smanjuju subvencije za mlijeko. Saboru je na donošenje upućen i Prijedlog zakona o Hini. Vlada je prije nekoliko tjedana odlučila reprogramirati dugove hotelskih poduzeća komintenata Splitske banke, a na ovoj je sjednici to učinila i za komintente Dubrovačke banke, a kako je najavljeno uskoro će to učiniti i za komintente Jadranske i Dalmatinske banke. Prihvaćenim programom Vlada preporuča Upravi Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da donese odluku o reprogramu kredita u iznosu od oko 419,2 milijuna kuna hotelskim društvima čija su potraživanja s Dubrovačke banke, koja je u sanaciji, prenešena na Agenciju. Reprogram bi bio na 14 godina, uz četiri godine počeka, uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu u visini eskontne stope HNB. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odgodila bi otplatu kredita koji dospijevaju u ovoj godini za godinu dana, a Vlada i HBOR u roku od godinu dana trebali bi pronaći dugoročne inoizvore kako bi se hotelskim društvima obveze reprogramirale na deset godina. Odnosi se to na kredite HBOR-a plasirane preko Dubrovačke banke u iznosu od 133,6 milijuna kuna, te 293,8 milijuna kuna koje je HBOR izravno plasirala u dubrovačka hotelska poduzeća. Hotelskim društvima, zajedno s Dubrovačkom bankom i Agencijom, sugerira se da razgovaraju s inokreditorima o reprogramu kreditnih obveza koje iznose 499,7 milijuna kuna. Također se Agenciji i Hrvatskom fondu za privatizaciju sugerira da u hotelskim društvima provedu dokapitalizaciju u iznosu od 268,3 milijuna kuna, te ovlašćuje Agencija da u suradnji s Ministarstvom turizma raspišu međunarodni natječaj za izbor savjetnika za upravljanje, restrukturiranje i privatizaciju hotelskih društava. Naime, kako je istaknuo ministar turizma Ivan Herak, upravljanje u hotelskim društvima jedan je od temeljnih i akutnih problema, što je naročito zamjetno na dubrovačkom području. Uz objektivne razloge teškog stanja u tim društvima (agresija na Hrvatsku, smještaj izbjeglica, kosovsku krizu), Herak je istaknuo kako i nalaz Državne revizije ukazuje na niz subjektivnih grešaka u upravljanju hotelskim tvrtkama. Smanjenje subvencija za mlijeko Obzirom na predloženi rebalans državnog proračuna Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložilo je izmjene Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Ministar Ivan Đurkić objasnio je da se predlaže smanjenje subvencija za mlijeko na strateškim područjima s 0,90 na 0,80 kuna po litri te na ostalim područjima s 0,55 na 0,50 kuna po litri. Time se proračunska sredstva za poticaje u poljoprivredi smanjuju za ukupno 25 milijuna kuna. HINA kao javna ustanova Prijedlogom zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji - HINA bi se osnovala kao javna ustanova, pravni sljednik postojeće Hine (osnovane 1990.). Unutarnje ustrojstvo i poslovi iz djelatnosti Hine bili bi uređeni Statutom, na koji bi suglasnost davao Hrvatski državni sabor, koji bi vršio i osnivačka prava. Prijedlog predviđa i širi pristup javnosti upravljanju Hinom s Upravnim vijećem od pet članova - predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti, predstavnik Hrvatskog novinarskog društva, te predsjednici HAZU i Matice hrvatske. U nadležnosti Upravnog vijeća bilo bi donošenje Statuta, godišnjeg programa, proračuna Hine, te imenovanje i razrješenje glavnog urednika. Voditelj Hine bio bi direktor, a prvoga bi imenovala Vlada, dok bi to poslije prešlo u nadležnost Upravnog vijeća. O prognanicima i izbjeglicama Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene i dopune Zakona o prognanicima i izbjeglicama, kojima se uz ostalo predlaže utvrditi da prava iz tog Zakona ne bi imale osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela iz članka 3. Zakona o općem oprostu. Status povratnika po novom bi rješenju trajao najduže tri mjeseca od dana povratka u mjesto ranijeg prebivališta. Po riječima ministra razvitka i obnove Jure Radića, Hrvatska je 1992. skrbila za 663.493 prognanika i izbjeglih, a danas za njih 88.642. Dopuna sporazuma s Bechtelom Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je prihvatila dopunu sporazuma s američkom tvrtkom Bechtel, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Dopunom se utvrđuje da će se dionica autoceste Zagreb-Split- Dubrovnik, umjesto od Siska prema granici s BiH, graditi kroz Liku od Bosiljeva do tunela Sv. Rok. Dovršenje radova na toj dionici planira se do konca 2004. i istovjetno je sa cijelom autocestom u punom profilu do Splita. Vlada se u skladu sa Strategijom prostornog uređenja RH usvojenom u Hrvatskom državnom saboru, opredijelila za projekt kojim se sa Zagrebom povezuju Zadar, Šibenik i Split, a u budućnosti i Dubrovnik, a koji je dio planirane jadranske autoceste. Vlada je donijela odluku o darovanju zemljišta u vlasništvu države Zadarskoj županiji radi izgradnje športsko-rekreacijskog centra Tustica u općini Sukošan. Ovom odlukom omogućava se američkom investitoru izgradnja velikog kompleksa hotela, vila, marine i niza športskih igrališta namijenjenog elitnom turizmu. Vlada na ovaj način želi gospodarski pomoći razvoju Zadarske županije, a zemljište daruje Županiji i stranom ulagaču uz uvjet da se investicija ostvari. U protivnom ono se mora vratiti u vlasništvo države. Uredbom o izmjenama Carinskog zakona Vlada je omogućila da se višak uljane repice u 1999. koji se procjenjuje na oko 120 tisuća tona, izveze u inozemstvo radi oplemenjivanja. Dana je suglasnost Hrvatskim telekomunikacijama d.d. za davanje jamstva po zajmu tvrtke Eronet iz Mostara za nabavku opreme za sustav GSM, a u skladu s propisima Federacije BiH. Ini je pak dana suglasnost za zaduženje u inozemstvu za projekt plinofikacije Karlovca i Jastrebarskog. Na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, prestaju s radom Ured za prognanike i izbjeglice i Ured za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća čiji poslovi ulaze u djelokrug Ministarstva razvitka, useljeništva i obnove, odnosno Ministarstva financija. Vlada je osnovala Koordinaciju za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BiH i odnosa s BiH koju će voditi ministar Milan Kovač. Za zastupnicu Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava imenovana je Lidija Lukina Karajković, pomoćnica minstra pravosuđa. Odobreno je upućivanje humanitarne pomoći Republici Albaniji i Republici Makedoniji namijenjene kosovskim izbjeglicama u visini od 4,9 milijuna kuna. Riječ je o tekstilnim proizvodima (odjeći, potrepštinama) koji će biti nabavljeni od proizvođača u Karlovačkoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a isporučit će ih Hrvatski Crveni križ. Vlada je prihvatila konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje u 1999. kojim se određuje prvenstvo naplate ovih doprinosa prije svih drugih obveza obveznika plaćanja doprinosa. Franjo Antun Blažević i Anđelko Vujeva razriješeni su dužnosti pomoćnika ministra privatizacije i imenovani pomoćnicima ministra zaduženog za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BIH. Damir Ostović razriješen je dužnosti pomoćnika ministra privatizacije i imenovan pomoćnikom ministra gospodarstva. Dužnosti pomoćnika ministra uprave razriješen je Antun Palarić i imenovan ravnateljem Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Za njegova zamjenika imenovan je Edmond Miletić, dosadašnji pomoćnik ministra uprave. Katica Hrkać Tkalčec imenovana je pomoćnicom ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Direktorom Fundacije Ivana Meštrovića imenovan je Guido Quien, kaže na kraju priopćenja. Utvrđen rebalans državnog proračuna U ponedjeljak je, također na zatvorenoj sjednici, Vlada utvrdila rebalans Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 1999. godinu. Rebalansom je smanjen Državni proračun za oko 100 milijuna kuna, pri čemu su tekući izdatci smanjeni za oko 10 posto, a kapitalni za 25,5 posto, odnosno za ukupno 3,5 milijardi kuna, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. Cilj smanjenja izdataka je u štednji države na svim razinama, osim u dijelu koji se odnosi na plaće korisnika državnoga proračuna i obveza prema inozemstvu, te nalaženju dodatnih izvora za financiranje sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i za isplatu osigurane štednje građana. Za te namjene osigurane su dodatne 3,4 milijarde kuna povećanjem transfera Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.503 milijuna kuna, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 721 milijun kuna i 1.176 milijuna kuna za isplate osigurane štednje građana. 8. Pet hrvatskih banaka osniva GIU Predsjednici uprava Privredne, Riječke, Splitske, Varaždinske i Zagrebačke banke u četvrtak su potpisali Inicijativu za osnivanje Gospodarskog interesnog udruženja (GIU) banaka, pod radnim nazivom Hrvatska udruga banaka. Time ove banke, rečeno je, raskidaju rad s takvim sličnim udruženjem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predsjednici uprava pet vodećih hrvatskih banaka, inicijativu osnivanja GIU-a objasnili su željom da se vrati i učvrsti povjerenje hrvatskih građana u cjelokupni domaći bankarski sustav koji je bio vidno oslabljen dosadašnjim neželjenim događanjima u pojedinim bankama. Polazište osnivanja tog udruženja je ostvarivanje općih interesa banaka, koji se temelje na načelima samostalnosti i nezavisnosti djelovanja, uzajamnosti, profesionalnosti, društvene odgovornosti i visokih etičkih standarda struke. Gospodarsko interesno udruženje osnovalo bi se bez temeljnog kapitala, a financiralo bi se članarinom redovitih i pridruženih članica, te njihovim jednakim doprinosom. Za pristupanje toj udruzi pojedine banke moraju ispunjavati nekoliko uvjeta. Banka članica mora imati jedan posto tržišnog udjela mjerenog njezinom konsolidiranom aktivom u odnosu na ukupnu aktivu bankovnog sustava za 1998. godinu, tri godine uzastopno revizije obavljene od međunarodno priznate revizijske kuće. Banka ne smije biti pod upravom privremenog upravitelja, koristiti izvanredne izvore likvidnosti kod središnje banke te biti banka kćer drugih domaćih banaka. 9. Grupa Končar ostvarila 21,5 milijuna kuna dobiti Grupa Končar lani je, unatoč gospodarski vrlo teškom razdoblju, ostvarila zadovoljavajuće poslovne rezultate. Iskazana je dobit od 21,482 milijuna kuna, a poslovni prihodi grupe dosegnuli su 1,21 milijardi kuna, 1,5 posto više nego godinu prije, kazao je predsjednik Uprave Končar- Elektroindustrije d.d. Darinko Bago na novinskoj konferenciji, održanoj u ponedjeljak. Prodajom proizvoda i usluga Grupa Končar lani je ostvarila 1,16 milijardi kuna, 1,8 posto manje nego godinu prije. Izvozom, koji je u ukupnoj strukturi prodaje sudjelovao sa 42,6 posto ostvareno je 494,4 milijuna kuna, 33,6 posto više nego u 1997. godini. Prodaja proizvoda i usluga na domaćem tržištu smanjena je za 18 posto na 665,7 milijuna kuna, a prema Baginim riječima, uzrok je tomu nedostatak ulaganja u kapitalne objekte. Tijekom prošle godine Grupa Končar uspješno se suočavala sa općim problemom nelikvidnosti na domaćem tržištu, kazao je Bago. Stoga nije narušena ravnoteža kratkoročnih obveza i potraživanja, a očuvana je i niska zaduženost. Lanjska je godina za Končar bila i godina nastavka procesa organizacijskih i strukturnih promjena. Smanjenjem ukupnog broja društava sa 36 na 29 postignuta je bolja transparentnost cjelokupnog sustava. Planom Grupe Končar u ovoj godini, između ostaloga, predviđeno je povećanje prodaje proizvoda i usluga za 5,5 posto u odnosu na prošlu godinu, dobiti za osam milijuna kuna. Grupa je ovu poslovnu godinu započela sa ukupno 401 milijuna kuna ranije zaključenih poslova, a u prva četiri mjeseca ove godine sklopljeno je novih poslova u vrijednosti još 270 milijuna kuna. Društva Grupe u prva četiri ovogodišnja mjeseca ostvarila su prodaju proizvoda i usluga u vrijednosti 407 milijuna kuna, od čega je 47,9 posto ostvareno ostvareno izvoznim poslovima. Ta je prodaja bila čak 30 posto veća od prodaje ostvarene u istom razdoblju lani, ponajviše radi dva velika izvozna projekta grčke Hidroelekrane Messochora te velikog izvoznog posla za Saudijsku Arabiju. S obzirom na najavljenu odluku Vlade RH o smanjenju sredstava u proračunu za kapitalne objekte za 25 posto, u Končaru za ovu godinu očekuju daljnji pad investicijske aktivnosti. Budući da se u ukupnoj strukturi prodaje te elektroindustrije na javna poduzeća odnosi jedna trećina, okvirno se može očekivati značajan pad ukupnog rezultata. Nastali poremećaj moguće je nadoknaditi jačim angažiranjem na inozemnim tržištima, kazao je Bago. Najavio je da će u drugoj polovini lipnja Uprava tvrtke prezentirati svojim privatizacijskim koordinatorima - Deutsche Morgan Grenfellu i Zagrebačkoj banci program daljnjeg tijeka privatizacijskog postupka u Končaru, a dionice Končara za 1,5 do dvije godine mogle bi se pojaviti na nekoj od svjetskih burzi. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u nešto većem iznosu, emisija je povećana na 84,7 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,784 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,70 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,750 kuna, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,761 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,90 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji bio je veći od 87 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 08. lipnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa povećan je na 521,6 milijuna kuna, a svi zapisi upisani su na rok od 42 dana. 11. Statistika SMANJENJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE - Podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju na smanjenje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. U prva četiri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja bila 3 posto manja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U ovogodišnjem je travnju u odnosu na isti mjesec lani zabilježen pad od 1,6 posto, a u odnosu na prosjek 1998. godine industrijska je proizvodnja u travnju manja 1,1 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u prva je četiri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem lani ostvaren rast samo u grupaciji energije, za 19,3 posto, dok je prozvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 16,9 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 6,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 5 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju 2,6 posto. Među značajnijim granama rast proizvodnje ostvarili su opskrba električnom energijom, plinom i vodom 20,7 posto, proizvodnja naftnih derivata 12,3 posto, proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 22,3 posto, izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa 10,6 posto, proizvodnja električnih strojeva i aparata 9,8 posto. Istodobno, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje manja je za 11 posto, hrane i pića 9,7 posto, proizvodnja odjeće 5,2 posto, proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 4,1 posto, a proizvodnja strojeva i uređaja za 18,7 posto.