FINANCIJSKI BILTEN 288.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 288. 13 - 20. svibnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Ustrajati na učinkovitoj naplati doprinosa 8. Savjet Hrvatske narodne banke 9. Neto dobit Splitske banke 31,58 milijuna kuna 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 13. V. 10.000.000 7.000.000 14,85 % 144.145.000 14. V. 25.000.000 9.830.000 15,71 % 146.005.000 17. V. 17.000.000 4.270.000 13,17 % 174.006.000 18. V. 26.000.000 16.100.000 14,67 % 131.224.000 19. V. 11.100.000 10.100.000 14,00 % 127.681.000 20. V. 6.000.000 5.300.000 15,00 % - Dnevni prosjek 15.850.000 8.767.000 14,56 % 144.612.000 Ovoga je tjedna na Tržištu bilo vrlo "čupavo". Potražnja za novcem naglo je porasla. Primjerice, u srijedu je u prvom krugu prekonoćnog kreditiranja, po prvi puta otkako je uveden Hrvatski sustav velikih plaćanja (HVSP), potražnja premašila 300 milijuna kuna. Jer, banke i štedionice trebale su novac za održavanje obvezne pričuve. Kako bilo, ponuda nije bila dovoljna, pa je znatan dio potražnje gotovo svakodnevno ostajao nepodmiren. I dok je u prekonoćnom kreditiranju potražnja za novcem vrlo visoka, u dnevnom je vrlo mršava. U četvrtak je potonula na svega šest milijuna kuna. No, pala je i ponuda. Većinu prometa, pritom, činili su opozivni krediti čija se cijena kretala u rasponu od 12 do 15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 143 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 140 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani su zapisi u iznosu od 1,0 milijun kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,0 milijuna kuna. Od 19. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 615,6 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u srijedu repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do dva dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 152,9 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 21. svibnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 12,52 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Promet od 6,8 milijuna kuna i pad cijena većine dionica, osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Pritom je CROBEX indeks potonuo čak 37 bodova, ili 4,8 posto - na 730 bodova. Pad indeksa ponajviše je posljedica osjetnog pojeftinjenja Plive i običnih dionica Zagrebačke banke. Naime, cijena Plive pala je 33 kune, ili više od pet posto. Dionica Zabe pojeftinila je pak 28 kuna. Još je više, čak 100 kuna, potonula cijena dionica Zagrebačke banke 2C serije. Doduše, uz vrlo mršav obujam trgovine. Na vrijednosti su izgubile i dionice Viktora Lenca (14 kuna) te Arenaturista (pet kuna), dok su se na listi dobitnica ovoga tjedna našle četiri dionice. Taj kvartet predvodi dionica Zagrebačke pivovare - cijena joj je skočila čak 50 kuna. Dionica Podravke poskupila je pak četiri kune, a Riviere i Istraturista svega jednu kunu, odnosno 50 lipa. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 18 - 20. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 551 566 552 1.027.433 Podravka PODR-A 79 84 83,50 282.624 Varaždinska banka 79 85 85 302.803 Viktor Lenac VLENAC 50 50 50 20.000 Zagrebačka banka 0 720 760 752 4.906.882 Arenaturist AREN-A 30 30 30 4.740 Croatia osiguranje B 1.000 1.000 1.000 10.000 Istraturist ISTT-A 19 19 19 2.432 Kraš KRAS-A 62 62 62 1.302 Lovinčić LOVI 38 38 38 3.800 Našice cement 480 480 480 96.000 Plava laguna 331 380 380 105.221 Riviera RIVP-A 46 46 46 736 Splitska banka 49,90 49,90 49,90 14.970 Zagrebačka banka 2C 550 550 550 550 Zagrebačka pivovara 650 650 650 57.200 6.836.693 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta I ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo izuzetno živo. Promet je premašio 1,0 milijun kuna, da bi VIN indeks, pritom, skočio sedam bodova, ili 2,5 posto. Zbog toga se, nakon duljeg vremena, primaknuo razini od 280 bodova. Preciznije, dosegnuo je 279 bodova. Najviše se trgovalo dionicama Bjelovarske banke. Uz promet od čak 656 tisuća kuna, cijena im je katapultirana 800 kuna, ili 27,5 posto - na 3.700 kuna. Snažno je, 70 kuna, ili 23 posto, skočila i cijena dionica Plave lagune, pa se probila na najvišu razinu u posljednja tri mjeseca - 370 kuna. Osim Bjelovarske banke, visok promet, 180 tisuća kuna, ostvaren je i dionicama Expandia fonda. Cijena im je, pritom, nakon duljeg razdoblja stagnacije, potonula za četiri kune. Pala je, za tri kune, i cijena dionica Središnjeg nacionalnog fonda, dok je dionici Dom fonda cijena pak porasla jednu kunu. Poskupila je, tri kune, i dionica Tesle-Ericssona. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 17 - 20. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet BILO Đurđevac 20 20 20 5.000 Bjelovarska banka 3.150 3.899 3.700 656.690 Kraš KRAS 62 62 62 6.200 Našice cement NAC 480 480 480 14.400 Plava laguna PLAG 370 370 370 7.400 Riviera RIVIR 45 45 45 14.130 Sunčani Hvar 12 12 12 1.200 Tesla-Ericsson TESLA 83 83 83 34.777 Varteks VART 19 19 19 5.700 PIF Dom 9 11 11 59.414 PIF Expandia 15 19 15 180.281 PIF Pleter 5 5 5 1.820 PIF Sred. nac. fond 5 8 6 11.496 PIF Velebit 8 8 8 8.360 1.006.868 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 13. svibnja 20. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5248,02 5235,64 - 0,24 London/FTSE-100 6456,60 6368,20 - 1,37 New York/DJIA 11000,37 10887,39 - 1,03 Tokyo/Nikkei 16851,25 16199,99 - 3,87 Fed nije povećao kamatne stope. No, ubrzo nakon sastanka, održanog u utorak, priopćio je kako je spreman povisiti kamate - ako inflacijski pritisci ojačaju. Fedovo priopćenje izazvalo je golemo iznenađenje jer, bilo je to prvi puta u povijesti da je središnja banka objavila zaključke odmah nakon sastanka Fedova Savjeta za otvoreno tržište (FOMC). Poruka je, kažu analitičari, sasvim jasna: ako se nastavi (pre)snažan rast gospodarstva, koji bi mogao razbuditi inflaciju, Fed je spreman na akciju. Jer, ovoga tjedna objavljeno je da je u travnju u SAD-u indeks potrošačkih cijena skočio čak 0,7 posto, što predstavlja njegov najveći mjesečni rast od listopada 1990. godine. I, zbog straha od buđenja "neprijatelja broj 1" - inflacije, na tržištu američkog javnog duga uslijedila je panična rasprodaja. Cijene obveznica naglo su pale, pri čemu je dugoročna kamatna stopa, samo u jednom danu, katapultirana s 5,75 na čak 5,91 posto, najvišu razinu u posljednjih godinu dana. Zbog toga su i na Wall Streetu ulagači "povukli kočnicu". Dow Jones indeks potonuo je više od 110 bodova, pa je zaronio duboko ispod čarobne razine od 11 tisuća bodova. U ritmu Wall Streeta Pad cijena u New Yorku obeshrabrio je Europljane. Na Londonskom je tržištu FTSE indeks ovoga tjedna pao više od 85 bodova, zbog čega je zaronio ispod razine od 6.400 bodova. Frankfurtski DAX indeks izgubio je pak 10-ak bodova. Loše raspoloženje vladalo je i na Tokijskoj burzi. Nikkei indeks sunovratio se ovoga tjedna više od 650 bodova, zbog čega mu prijeti pad ispod psihološki značajne razine od 16 tisuća bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 13. svibnja 20. svibnja Promjena u % Euro/USD 1,0654 1,0637 - 0,16 Euro/JPY 129,21 132,54 + 2,57 USD/JPY 121,42 124,55 + 2,57 Cijena zlata: USD/Unca 13. svibnja 20. svibnja Promjena u % 278,70 275,05 - 1,31 Fed je odlučio: ključne kamatne stope ostaju nepromijenjene. Kamata na savezne fondove ostaje na 4,75, a manje korištena diskontna stopa na 4,50 posto. Međutim, središnja je banka spremna povećati kamatne stope, ako inflacijski pritisci ojačaju, stoji u priopćenju Feda koje je na Tržištu izazvalo golemo iznenađenje. Jer, u svojoj 86-godišnjoj povijesti Fed još nikada nije odmah nakon redovitog zasjedanja Savjeta za otvoreno tržište (FOMC), koje je zatvoreno za javnost, objavio zaključke sastanka. Time je Fed poslao sasvim jasan signal: ako bude potrebno, on će poduzeti nužne mjere, kažu analitičari. Jer, želi biti korak ispred inflacije. Naime, unatoč financijskim krizama u Aziji, Latinskoj Americi i Rusiji, američko je gospodarstvo, potaknuto snažnom potrošnjom stanovništva, posljednjih mjeseci raslo po vrlo visokoj stopi od oko 5,0 posto. Sada se pak pojavljuju naznake oporavka azijskih tržišta, a rastu i cijene nafte te ostalih roba koje su prošle godine snažno pale. Sve bi to moglo razbuditi inflaciju u SAD-u, kažu analitičari. Primjerice, u travnju su cijene na malo porasle 0,7 posto, što predstavlja njihov najveći mjesečni rast od listopada 1990. godine. Stoga je središnja banka na oprezu. Fed vjerojatno neće tako skoro povisiti kamate, kažu analitičari. Pričekat će mjesec, dva kako bi dobio jasan odgovor na pitanje je li inflacija opasno zaprijetila ili je nedavni snažan rast cijena samo "kratkotrajni poremećaj". Kako bilo, zahvaljujući Fedovom signalu, tečaj američkog dolara, u odnosu na japanski jen, dosegnuo je ovoga tjedna najvišu razinu u posljednjih sedam mjeseci - 124,79 JPY. Novi uteg ovješen o euro Cijena "zelenbaća" porasla je i prema euru. No, ne tako snažno kao prema jenu. Težak uteg ovješen o euro predstavlja podatak njemačkog ekonomskog instituta Ifo da je u travnju njegov indeks poslovne klime u zapadnoj Njemačkoj potonuo s ožujskih 90,2 na 89,7 bodova. To ukazuje da skroman oporavak njemačkog gospodarstva kojem smo bili svjedoci protekla dva do tri mjeseca počinje posustajati, riječi su jednog analitičara. A to pak dovodi u pitanje gospodarski rast cijelog Eurolanda. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 14 - 21. svibnja ?99. Valutai jedinica Tečaj14. svibnja Tečaj21. svibnja Promjenau % Euro 1 7,5919 7,5936 + 0,02 DEM 1 3,8817 3,8825 + 0,02 USD 1 7,1286 7,1375 + 0,12 GBP 1 11,5441 11,5036 - 0,36 JPY 100 5,8729 5,7343 - 2,36 ATS 1 0,5517 0,5518 + 0,02 ITL 100 0,3920 0,3921 + 0,02 CHF 1 4,7432 4,7416 - 0,04 SIT 100 3,9313 3,9327 + 0,03 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB uglavnom stabilno kretala iznad razine od 3,88 kuna. Većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Američki dolar jača već dva tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj skočio čak 1,6 posto. U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling ojačali tek neznatno - 0,02 posto. Otprilike toliko u proteklih je sedam dana na vrijednosti dobio i slovenski tolar, dok su ostale valute pojeftinile. Tečaj japanskog jena strmoglavio se ovoga tjedna više od 2,3 posto. S gubitkom od otprilike 0,4 posto pratila ga je britanska funta, dok je švicarski franak oslabio blagih 0,04 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u srijedu, Hrvatska narodna banka otkupila je 4,0 milijuna američkih dolara, po prosječnom tečaju od 7,1025 kuna za jedan dolar, i 500 tisuća eura, po prosječnoj cijeni od 7,5879 kuna za jedan euro. Istodobno je prodala 21 milijun eura, po prosječnom tečaju od 7,5880 kuna. 7. Vlada RH: Ustrajati na učinkovitoj naplati doprinosa Temeljni cilj mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje je da se širenjem osnovice za plaćanje doprinosa smanji trošak gospodarstva, kazao je premijer Mateša na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak, na kojoj se raspravljalo o učincima mjera za učinkovitijom naplatom doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Vlada je dužna zaštititi sve one koji uredno posluju i plaćaju svoje obveze, a kojima tržišnu poziciju ugrožavaju oni koji sebi daju pravo ne plaćati doprinose, kazao je premijer. Izvještavajući o dosadašnjim učincima u bržoj naplati doprinosa, ravnateljica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Dunja Vidošević istaknula je da je u travnju Zavod uprihodio više od 1,08 milijardi kuna, čime se prešlo visinu od mjesečno prikupljanih 900 milijuna kuna. Ukoliko se ne budu emitirala dodatna prava, Dunja Vidošević ocjenjuje da bi se sadašnjom naplatom pod kontrolom mogao držati defecit Zavoda od 200 milijuna kuna mjesečno. Izvijestila je da je u protekla dva mjeseca Zavod naplatio oko 40 milijuna kuna, od ukupno 4,1 milijardu kuna duga. Taj dug od 4,1 milijarde je knjigovodstveni dug i sada je u tijeku raščlamba na aktivni i pasivni, pojasnila je ravnateljica Vidošević dodajući da će se uskoro izići s podatkom koliko su obveznici stvarno dužni. Iznijela je i podatak da u 1998. od ukupno kontroliranih 89.000 gospodarskih subjekata obveze nije podmirilo njih 66.000, te da je prvenstveno riječ o pravnim osobama. Samo s toga osnova Zavod u prošloj godini nije uprihodio 554 milijuna kuna, kazala je, dodajući da mnogi obveze plaćaju na temelju prijavljene najmanje osnovice od 1.370,00 kuna. "Kada govorimo o plaćanju doprinosa onda govorimo o solidarnosti", kazao je premijer Mateša istićući da je Vlada preplavljena zahtjevima za solidarnošću kada je riječ o spašavanju pojedinih tvrtki, isplatama plaća i mirovina. No, kada treba plaćati doprinose, onda te solidarnosti nema, ustvrdio je premijer. Navodeći kako su pojedini vodeći novinarski komentatori prijavljeni na minimalne plaće, upitao je kako ti isti mogu pisati o problemima u zdravstvenom i mirovinskom fondu. U okviru mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa bilo je i prijedloga da se doprinosi plaćaju i na autorske honorare, te isplate putem student-servisa. Od toga je Vlada odustala, ali doprinosi će se morati uplaćivati na honorar koji zaposlenik kroz ugovor o djelu ostvaruje u tvrtki u kojoj radi. "Što bi to značilo da ja s ministrom financija Škegrom sklopim ugovor o djelu", upitao je premijer Mateša. Škegro drži kako treba ustrajati na provedbi Vladinih mjera, a najvećim problemom u svezi plaćanja doprinosa naznačio je prijavljivanje radnika na najmanju osnovicu. Jedino država i javna poduzeća uredno plaćaju doprinose, kazao je apelirajući da se radnike prijavljuju na stvarne plaće. "Radnici koji pristaju na prijavljivanje na najmanji iznos rade u korist vlastite štete", poručio je. Ne može biti "svetih krava" Ministar gospodarstva Nenad Porges problemom je naznačio isplatu dijela plaća kroz putne naloge i, kako je kazao, "nama slične domišljaje". S druge pak strane, upozorio je i na pojavnosti da u pojedinim poduzećima radnici ne primaju plaće više mjeseci dok uprava sebi isplaćuje ogromna sredstva. "Svetih krava ne može biti i povjerenje u opravdanost mjera ovisi o tome koliko ćemo izbjeći diskrecioni sustav, odnosno da netko nazove telefonom i da ga se pusti da ne podmiruje obveze", kazao je Porges. Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak drži da pozornost treba usmjeriti na mogućnost proširenja osnovice za plaćanje doprinosa. Treba inzistirati na uplaćivanju obveznika koji to već jesu, te pojačati kontrolu na svim razinama, smatra potpredsjednica. Vlada je na ovotjednoj sjednici prihvatila i Uredbu o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju, koja uređuje postupak medicinske procedure utvrđivanja invaliditeta. To je potrebno kako i dalje bi u Hrvatskoj bila situacija kao sada, da je samo 16 posto umirovljenika s punim radnim stažom, dok su ostali mirovine stekli temeljem invalidnosti. Vlada je u treće saborsko čitanje uputila Konačni prijedlog Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem - tzv. beneficiranim radnim stažom. Podržana su i izvješća o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za razdoblje srpanj - prosinac 1998., te o radu Uprave, o poslovanju HRT-a u prošloj godini. Zatvoreni dio sjednice Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je prihvatila Informaciju o provođenju Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. o ukidanju odredaba Zakona o usklađivanju mirovina i proslijedila je Hrvatskom državnom saboru. Odobrena je novčana potpora Društvu multiple skleroze i Društva psorijatičara iz programa Ureda za udruge za ovu godinu. Donijeta je i odluka o prodaji dionica dioničkog društva "Primošten" iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju pod posebnim uvjetima i uz podrobno utvrđene uvjete prodaje. Vlada je također suglasna sa sklapanjem ugovora o uređenju studentskih domova za Svjetske vojne igre 1999. Prihvaćen je i prijedlog pisma namjere za davanje državnog jamstva za zaduženje Zdravstveno rekreacijskog centra "Lipik" d.d. u inozemstvu. Iz tekuće zalihe državnog proračuna odobren je iznos za pokriće potreba socijalne skrbi za ovu godinu, te za iskup duga "Oriolika" d.d. iz Oriovca za pokriće obveza po kreditima. Vlada je donijela odluke o stavljanju van snage prethodnog rasporeda dobiti Hrvatskih telekomunikacija d.d., zatim o raspoređivanju dobiti HT d.d. za godinu 1998., te odluku o izmirenju dospjelih neizmirenih obveza HT d.d. spram državnog proračuna. Imenovana je radna skupina sastavljena od stručnjaka Financijske policije, Deviznog inspektorata, Hrvatske narodne banke i Ministarstva unutarnjih poslova kojoj je zadaća pružiti stručnu pomoć tijelima izvršne vlasti u vezi s povratkom protuporavno stečene imovine (prebacivanje novca u inozemstvo s računa banaka sada u stečaju). 8. Savjet Hrvatske narodne banke Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, u nastavku 134. sjednice, održane 7. svibnja, potvrdio izvješća o prošlogodišnjem radu i obračunu poslovanja Zavoda za platni promet (ZAP), kao i program rada te proračun prihoda i rashoda ZAP-a za ovu godinu, priopćeno je iz HNB-a. Savjet HNB, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Marka Škreba, donio je zatim odluku kojom se dosadašnje ovlasti HNB na području kontrole deviznog poslovanja proširuju na način da pored kontrole provedbe i naplate izvoza uključuju i kontrolu provedbe i naplate uvoza. Ovime se želi pojačati nadzor nad uvoznim transakcijama posebice u cilju sprječavanja ugovaranja i provedbe fiktivnih transakcija vezanih uz uvoz robe i usluga. Industriji i kovnici obojenih metala IKOM, Zagreb, odobrena je izrada medalje od zlata "Zlatna medalja Croatia osiguranja za 115. obljetnicu". Na 135. sjednici Savjet Hrvatske narodne banke usvojio je Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 1998. godinu, Financijsko izvješće HNB po godišnjem obračunu za 1998. godinu, kao i Financijski plan HNB za 1999. godinu. Ovi dokumenti bit će upućeni na razmatranje Hrvatskom državnom saboru. Savjet HNB razmotrio je i izvješće o dosadašnjem radu Hrvatskog sustava velikih plaćanja koji je uveden 6. travnja ove godine. Savjet HNB izdao je suglasnost Europskoj banci za obnovu i razvoj i Kaertner Landes und Hypothekenbanci AG Klagenfurt za stjecanje dodatnih 33,30 posto dionica s pravom glasa u skupštini Slavonske banke d.d. Osijek temeljem dokapitalizacije. Savjet HNB suglasio se također s izdavanjem naknadnog odobrenja Privrednoj banci Zagreb d.d. za rad inozemnih predstavništva PBZ-a u Frankfurtu na Maini, Londonu i Zuerichu. Na ovotjednoj sjednici Savjet HNB donio je i odluku o imenovanju ispitne komisije za stručni bankarski ispit na čelu koje će se nalaziti Čedo Maletić, izvršni direktor Sektora nadzora i kontrole HNB, te odredio naknadu za troškove polaganja stručnog bankarskog ispita u iznosu od 2.000 kuna. 9. Neto dobit Splitske banke 31,58 milijuna kuna Splitska banka poslovnu je 1998. godinu završila s neto dobiti od 31,58 milijuna kuna. Ukupan prihod banke iznosio je 227,64 milijuna kuna što je u odnosu na godinu prije 18 posto više, izvijestili su iz te banke. Pritom je neto prihod od kamata iznosio 149,67 milijuna kuna a neto prihod od naknada i provizija 48,24 milijuna kuna. Preostali prihodi iz redovitog poslovanja iznosili su 7,42 milijuna kuna. Vlasnički kapital banke posljednjeg dana prošle godine iznosio je 384,94 milijuna kuna od čega se 320 milijuna kuna odnosilo na redovite dionice, a 64,94 milijuna kuna na rezerve. Nakon što je početkom travnja za savjetnika u privatizaciji izabrana londonska tvrtka Daiwa, u Splitskoj banci predviđaju u ovoj godini provesti proces privatizacije koji će se odvijati u dvije faze. Prva faza trebala bi biti gotova do kraja lipnja do kada će stručni timovi izraditi Informativni memorandum o stanju u Splitskoj banci, a nakon toga bi do listopada trebao biti odabran i investitor. Splitska banka trenutačno u 11 podružnica sa 68 poslovnica zapošljava 1111 zaposlenika, a u njoj račune ima otvoreno milijun klijenata. 10. Statistika NAPLATA PRIHODA ZA JAVNE POTREBE - U prvom ovogodišnjem tromjesečju ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u iznosu od 17,6 milijardi kuna na razini su naplaćenih u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom se 11,9 milijardi kuna odnosilo na prihode proračuna koji su također bili na lanjskoj razini, dok su prihodi izvanproračunskih fondova neznatno viši (0,5 posto) i iznosili su 5,4 milijarde kuna, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Naplaćeni porez na dodanu vrijednost (PDV) u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio je 4,12 milijardi kuna, 26,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. U strukturi prihoda proračuna, porez na dodanu vrijednost u prvom je tromjesečju ove godine sudjelovao sa 23,5 posto, 8,4 postotnih bodova manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U poreznim se, pak, prihodima, koji u prva tri ovogodišnja mjeseca čine 66 posto prihoda proračuna, na PDV odnosilo 52,4 posto. Trošarine su sudjelovale sa 16 posto, porez na dobit sa 7,7 posto, porez na dohodak 21,8 posto, a županijski te gradski i općinski porezi tri posto. U prihodima izvanproračunskih fondova prihodi zdravstvenog osiguranja, u iznosu od 2,3 milijare kuna, činili su 42,8 posto, prihodi mirovinskog osiguranja, u iznosu od 2,9 milijardi, 53,4 posto, a prihodi za zapošljavanje 3,8 posto. Inače, napominju u ZAP-u, izvori podataka o naplati prihoda za javne potrebe su evidencije iz platnog prometa po vrstama prihoda uplaćenih u korist državnog, županijskih, gradskih/općinskih proračuna te one o raspoređenim zajedničkim prihodima proračuna, izvanproračunskih fondova i ostalih prihoda za javne potrebe. KRAJEM TRAVNJA U HRVATSKOJ 318.657 NEZAPOSLENIH - Potkraj travnja ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 318.657 nezaposlenih osoba, što je 0,2 posto više nego prijašnjeg mjeseca i 10,7 posto više nego u prošlogodišnjem travnju. Od toga je broja posao prvi put tražilo 91.345 osoba, odnosno 2,5 posto više nego u travnju prošle godine. Tijekom ovogodišnjeg travnja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavile su se 15.772 nove osobe, što je 19,2 posto više nego u travnju lani. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 8.123 osoba, 24,1 posto manje nego u travnju prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 5.457 ili 69,5 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 7.149 osoba, 3,9 posto više nego u travnju lani. Zavodu je tijekom travnja prijavljeno ukupno 11.176 slobodnih radnih mjesta, što je 15,8 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Po podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među nezaposlenima najviše je bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) osoba , njih 110.133. Slijedi 73.510 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 68.763 nekvalificiranih i 45.033 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.740, a s višom 9.478. Više od polovice nezaposlenih su žene. Krejem travnja u Zavodu je bilo evidentiralo 166.096 nezaposlenih žena, ili 11,9 posto više nego u travnju lani. Udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti u tom jer razdoblju povećan sa 51,6 na 52,1 posto. Zbog prestanka rada poslodavaca u travnju je posao izgubilo 785 osoba. Ukupno je u evidenciji krajem toga mjeseca bilo 22.837 osoba koje su iz tog razloga izgubile posao. Taj broj ne uključuje osobe koje su posao izgubile zbog sanacije poduzeća. Novčanu je naknadu u tome mjesecu koristilo 53.997 osoba, 0,5 posto manje nego u ožujku i 15,1 posto više nego u travnju lani. PROSJEČNA NETO PLAĆA U OŽUJKU 2.765 KUNA - Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u ožujku iznosila 2.765 kuna, što je 1 posto manje nego u mjesecu prije, objavio je Zavod za platni promet. Po pojednim županijama u ožujku je prosječna neto plaća veća od prosjeka na razini države isplaćena samo u gradu Zagrebu - 3.122 kune, dok su najnižu prosječnu plaću, od 2.247 kuna imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Među pojednim djelatnostima po prosječnoj neto plaći u ožujku prednjači financijsko posredovanje sa 4.193 kune. Slijedi javna uprava i obrana; obavezno socijalno osiguranje sa 3.806, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 3.232, opskrba električnom energijom, plinom i vodom sa 3.208 kuna i dr. Istodobno, najnižu je prosječnu neto plaća imalo ribarstvo 2.130 kuna, potom trgovina na veliko i malo 2.203 kn, građevinarstvo 2.297 kuna itd. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Hypo Banka Croatia 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,40 1,40 1,10 1,40 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,10 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,00 Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,00 2,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 Štedionica Dora 1,30 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 0,50 1-1,5 1,5-2,0 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,80 5,80 6,50 8,50 9,80 10,50 Centar banka* promj.kta 4,50 5,00 7,00 8,00 9,00 10,00 fiksna 3,75 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Banka Croatia* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Jadranska banka* 2,50- 4,50- 5,50- 6,50- 7,50- 8,50- 3,10 5,10 6,10 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 4,00 5,50 6,00 8,00 8,50 - Karlovačka banka* 3-4 4-5 5-6 6-7 prema dogovoru Kreditna banka Zagreb* 5,00 6,00 6,50 8,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Nava banka* 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka* 4,00 4,50 6,50 9,00 9,00 9,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 6,50- 7,00- 7,50- 8,00- 4,50 6,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 3,49- 4,24- 4,99- 5,24- 5,49- 5,74- 3,99 5,49 5,74 5,99 6,49 6,99 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 2,5-4,0 5-7 6-8 7-9 8-10 - Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank* 3,50- 4,25- 5,00- 5,30- 5,60- 5,80- 4,00 5,00 5,80 6,10 6,40 6,60 Zagrebačka banka* 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 ZABA-Pomorska 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- banka Split* 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 Štedionica Dora 6,00 9,00 11,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 0,50 1,25-1,75 2-2,5 3-3,25 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,50 5,50 6,50 8,00 9,00 9,50 Centar banka promj.kta 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 fiksna 3,50 4,00 4,25 4,50 5,00 5,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Jadranska banka 2,30- 2,90- 3,90- 5,50- 6,50- 7,50- 2,90 3,90 5,10 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- prema posebnom 5,00 5,50 6,00 6,50 ugovoru Kreditna banka Zagreb 5,00 6,00 6,50 8,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 7,00- 7,50- 4,50 5,00 6,50 7,00 7,50 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,88- 6,63- 7,38- 7,63- 7,88- 8,13- 6,38 7,88 8,13 8,38 8,88 9,38 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00 8,35 8,65 9,00 9,20 9,70 Riječka banka 5,90- 8,35- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,50- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,00 5,25 5,80 6,80 7,80 7,80 Zagrebačka banka 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 ZABA-Pomorska 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- banka Split 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Banka Croatia - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Slavonska banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska banka 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka* 3,50 3,75 4,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka* 5,00 5,25 5,50 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * na depozite iznad protuvrijednosti 50.000 DEM