FINANCIJSKI BILTEN 291.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 291. 03 - 10. lipnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Uskoro nove putovnice i carinski zakon 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 9. Statistika 10. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u lipnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 03. VI. 20.000.000 9.440.000 12,66 % 199.110.000 04. VI. 25.000.000 11.200.000 11,80 % 210.593.000 07. VI. 10.300.000 7.300.000 13,36 % 185.345.000 08. VI. 11.000.000 1.000.000 13,00 % 189.026.000 09. VI. 25.000.000 15.000.000 12,30 % 186.118.000 10. VI. 23.300.000 8.300.000 12,15 % - Dnevni prosjek 19.100.000 8.707.000 12,54 % 194.038.000 Započelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Zbog toga je naglo porasla potražnja za novcem u prvom krugu prekonoćnog trgovanja. Posljednjih se dana kreće oko 250 milijuna kuna. Kako je ponuda znatno manja, svake večeri nepokriveno ostaje između 50 i 70 milijuna kuna potražnje. I nakon dnevnog kreditiranja velik dio potražnje svakodnevno ostaje nepokriven. Međutim, to nije posljedica nedostatka novca (ponuda je vrlo visoka), nego već poznatih kreditnih ograničenja. Kako bilo, zbog povećane ponude, cijena je novca blago pala. Po običaju, većinu prometa činili su opozivni krediti koji su odobravani po cijenama od 11 do 15 posto. Stoga je, primjerice, krajem prošloga tjedna prosječna dnevna kamata, prvi puta nakon više od godinu dana, potonula ispod razine od 12 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 184,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 140,6 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,06 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 40,0 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 4,0 milijuna kuna. Od 09. lipnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 790 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u srijedu i repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do pet dana. Pristigle su ponude u iznosu od 304,6 milijuna kuna, no središnja je banka prihvatila ponude u iznosu od 274,8 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 14. lipnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 12,51 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi tjedan protekao vrlo mirno. Aktivno je bilo 12 dionica, a promet je iznosio svega oko 1,5 milijuna kuna. Najveći je promet, veći od milijun kuna, ostvaren dionicama Plive. Cijena im se, pritom, kretala na prošlotjednim razinama. Većina ostalih dionica izgubila je na vrijednosti. Najviše je, osam kuna, pala cijena Kraša, a slijedile su je dionice Podravke, Arenaturista i Varteksa s gubitkom od pet kuna. Dionice Zagrebačke banke 0 serije te Varaždinske banke i Plave lagune pojeftinile su pak četiri kune. Na listi dobitnica ovoga se tjedna našla samo jedna dionica. Cijena Riviere porasla je snažnih osam kuna. Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks izgubio je u proteklih tjedan dana dva boda te potonuo na 729 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 07 - 10. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 50 55 55 26.005 Pliva PLVA-R-A 545 560 560 1.009.786 Podravka PODR-R-A 76 84 80 23.048 Varaždinska banka 71 72 72 78.136 Zagrebačka banka O 655 695 695 43.215 Arenaturist 25 25 25 4.875 Končar KOEI-R-A 38 38 38 13.528 Kraš KRAS-R-A 57 58 57 9.580 Plava laguna 350 375 375 266.440 Riječka banka 60 60 60 420 Riviera RIVP-R-A 55 60 60 36.010 Varteks VART-R-1 15 15 15 1.800 1.512.843 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta I ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet bio veći nego na Zagrebačkoj burzi. Premašio je 1,6 milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama SAS-Vektora i Bjelovarske banke. Uz promet od 1,02 milijuna kuna, vlasnika je zamijenilo 4.098 dionica zadarskog poduzeća SAS-Vektor, po cijeni od 250 kuna. Što se pak tiče dionica Bjelovarske banke, cijena im je, uz promet od 336 tisuća kuna, ostala nepromijenjena - 4.000 kuna. Visok promet ostvaren je i dionicama privatizacijskih investicijskih fondova. Pritom je cijena dionica PIF-a Sunce potonula za tri kune, dok su dionice Slavonskog i Velebit fonda pojeftinile jednu kunu. Jedina dobitnica bila je ovoga tjedna dionica Plave lagune - cijena joj je porasla za pet kuna. Kako je cijena dionica Bjelovarske banke ostala nepromijenjena, a cijena Plave lagune tek neznatno porasla, VIN indeks ostao je u odnosu na prošli četvrtak nepromijenjen - na 282 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 07 - 10. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 336.000 Plava laguna 370 370 370 3.700 SAS - Vektor 250 250 250 1.024.500 PIF Dom 11 11 11 104.248 PIF Expandia 15 15 15 107.325 PIF Pleter 5 5 5 2.405 PIF Slavonski fond 3 3 3 480 PIF Sred. nac. fond 6 6 6 6.222 PIF Sunce 5 5 5 10.000 PIF Velebit 5 5 5 6.440 1.601.320 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 03. lipnja 10. lipnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4997,83 5206,47 + 4,17 London/FTSE-100 6348,60 6403,40 + 0,86 New York/DJIA 10577,89 10690,29 + 1,06 Tokyo/Nikkei 16227,50 17102,62 + 5,39 Na Wall Streetu su početkom tjedna cijene dionica osjetno porasle, pa se Dow Jones indeks, nakon 20-ak dana, ponovno probio iznad razine od 10.900 bodova. Međutim, sredinom tjedna cijene su dionica naglo pale. Dobro raspoloženje početkom tjedna potaknula je vijest da je u svibnju u SAD-u otvoreno svega 11 tisuća novih radnih mjesta, nakon što je u travnju broj zaposlenih porastao čak za 343 tisuće. Premda je, pritom, stopa nezaposlenosti potonula na najnižu razinu u posljednjih 29 godina - 4,2 posto - analitičari su zaključili kako se gospodarski rast polagano usporava. Međutim, polovicom tjedna cijene su dionica naglo pale jer, osjetno su porasle kamate na dugoročne obveznice. Naime, na tržištu američkog javnog duga ponovno se pojavio strah da bi Fed uskoro mogao povisiti kamate. Stoga su pale cijene obveznica s rokom dospijeća za 30 godina, pri čemu je, prvi puta nakon godinu dana, kamata na te obveznice skočila iznad razine od 6,0 posto. To je, dakako, uznemirilo ulagače na Wall Streetu, pa je Dow Jones indeks u posljednja dva dana izgubio više od 200 bodova. Oporavak japanskog gospodarstva U Tokiju je pak ovoga tjedna vladalo sjajno raspoloženje. Nikkei indeks skočio je gotovo 900 bodova, ili 5,3 posto, pa se, nakon mjesec dana, ponovno probio iznad razine od 17 tisuća bodova. To se ponajviše zahvaljuje vijesti da je u prvom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod Japana realno porastao čak 1,9 posto u odnosu na prethodni kvartal. Pored toga, Agencija za ekonomsko planiranje (EPA) objavila je u svom mjesečnom izvješću kako je pad japanskog gospodarstva, po svemu sudeći, završen, a na tržištu su se proširile i glasine kako vlada priprema novi dodatni proračun za poticanje gospodarstva. I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna porasle. U Frankfurtu je DAX indeks osvojio više od 200 bodova, pa se probio iznad razine od 5.200 bodova. Londonski Footsie skočio je pak 50-ak bodova, zbog čega se učvrstio u području iznad 6.400 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 03. lipnja 10. lipnja Promjena u % Euro/USD 1,0373 1,0488 + 1,10 Euro/JPY 125,96 125,11 - 0,68 USD/JPY 121,43 119,18 - 1,86 Cijena zlata: USD/Unca 03. lipnja 10. lipnja Promjena u % 264,05 258,05 - 2,28 Euro je početkom tjedna potonuo na novu najnižu razinu u svojoj kratkoj povijesti - 1,0254 američka dolara. Međutim, polovicom se tjedna spektakularno oporavio, pa se njegov tečaj probio u područje iznad 1,05 dolara. Oporavak eura ponajviše se zahvaljuje podršci koju su mu pružili čelnici Europske središnje banke (ECB). Naime, glavni ekonomista ECB-a Otmara Issinga kazao je na jednom skupu u Ateni kako je nedavno slabljenje eura prema dolaru bila posljedica snažnog rasta američkog gospodarstva, a stagnacije europskog. Kako se gospodarstvo Eurolanda počelo oporavljati, s vremenom će nestati i razlike između stanja u gospodarstvima euro zone i SAD-a, a time će se otvoriti prostor za jačanje eura, kazao je Issing. Svirka po istim notama U Beču je pak potpredsjednik ECB-a Christian Noyer kazao kako je euro "valuta koja se temelji na unutarnjoj stabilnosti cijena euro zone, stoga ima potencijala za jačanje". Tomu treba dodati i izjavu Ernsta Weltekea, budućeg predsjednika njemačke središnje banke, kako je tečaj od 1,08 dolara, koliko je početkom prošle godine iznosio Ecu, prethodnik euru, primjerena razina za novorođenu europsku valutu. "Ono što je iznenadilo ulagače bila je činjenica da je Welteke pričao o određenoj razini za euro i, to ih je potaknulo na kupnju", kaže jedan diler. Usuglašena podrška euru od strane monetarnih vlasti Eurolanda izazvala je snažan rast cijene novorođene valute. Jer, osim slabosti europskog gospodarstva, nedavno poniranje eura bilo je i posljedica kontradiktornih izjava čelnika središnje banke, kažu analitičari. Čini se, komentiraju oni, kako je predsjednik ECB-a savladao osnovne dirigentske poteze te kako će njegov orkestar ubuduće svirati po istim notama. A to će zasigurno pridonijeti kredibilitetu eura. Vjetar u jedra euru Pored toga, "vjetar u jedra" euru donio je podatak da je u Njemačkoj u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (GDP) porastao 0,4 posto. Doduše, to nije značajniji rast, no mnogi su očekivali pad gospodarstva. Nakon nekoliko mjeseci brojnih pesimističnih vijesti, čini se da se gospodarstvo europske lokomotive konačno oporavlja, kažu analitičari. A gospodarski oporavak Njemačke i nada u skorašnje rješenje kosovske krize, više su nego dovoljni razlozi za kupnju eura, kažu pak dileri. Intervencija BOJ Međutim, uspon eura prema dolaru zahvaljuje se i slabosti samog "zelenbaća". Naime, on je izgubio ponešto od svoga sjaja, s obzirom da poslednjih dana brzo tonu cijene američkih obveznica i dionica. Čini se kako se ulagači povlače s američkih tržišta i utočište traže u Europi i Aziji. To je i jedan od razloga snažnog pada dolara prema japanskom jenu. Naime, tečaj "zelenbaća" potonuo je polovicom tjedna, prvi puta nakon sedam tjedana, na svega 117 jena. Bila je to posljedica vijesti da je u prvom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod Japana porastao 1,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, odnosno čak 7,9 posto na godišnjoj razini. Međutim, kako je još početkom tjedna dolar vrijedio oko 122 jena, prenaglo jačanje japanske valute zabrinulo je središnju banku. Stoga je BOJ intervenirala kupujući dolare za jene. Zahvaljujući tomu, tečaj "zelenbaća" vratio se iznad razine od 119 jena. Cijena zlata ispod 260 dolara Cijena zlata i dalje tone. Ovoga je tjedna, po prvi puta nakon 20 godina, zaronila ispod razine od 260 dolara po unci. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 04 - 11. lipnja ?99. Ovoga je tjedna njemačka marka ponešto dobila na vrijednosti, pa se njezina cijena na tečajnici HNB stabilno kretala iznad razine od 3,88 kuna. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Japanski jen jača već tri tjedna. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio vrtoglavih 6,0 posto. Ovoga su mu se tjedna, s dobitkom od 0,08 posto, pridružili euro, talijanska lira i austrijski šiling. Slovenski je pak tolar istodobno ojačao 0,05 posto, dok su ostale valute izgubile na vrijednosti. Tečaj britanske funte potonuo je u proteklih sedam dana više od 1,2 posto. Nakon mjesec dana uspona, ovoga je tjedna američki dolar pojeftinio gotovo 1,0 posto, dok je švicarski franak u istom razdoblju oslabio tek neznatno. Valutai jedinica Tečaj04. lipnja Tečaj11. lipnja Promjenau % Euro 1 7,5889 7,5955 + 0,08 DEM 1 3,8801 3,8835 + 0,08 USD 1 7,3302 7,2608 - 0,95 GBP 1 11,7664 11,6231 - 1,22 JPY 100 6,0261 6,0872 + 1,01 ATS 1 0,5515 0,5519 + 0,08 ITL 100 0,3919 0,3922 + 0,08 CHF 1 4,7673 4,7662 - 0,03 SIT 100 3,9230 3,9250 + 0,05 7. Vlada RH: Uskoro nove putovnice i carinski zakon Krajem ove i početkom iduće godine započet će se sa zamjenom sadašnjih hrvatskih putovnica novima. Nove će se putovnice, koje će biti puno bolje zaštićene, zamjenjivati postupno, odnosno građani će ih zamjenjivati po isteku sadašnjih putovnica. Istaknuto je to u četvrtak na sjednici Vlade koja je u saborsku proceduru po hitnom postupku uputila zakonski prijedlog o putnim ispravama hrvatskih državljana. Vlada je Saboru uputila i Konačni prijedlog carinskog zakona kojim se carinski postupak ujednačava s postupkom u Europskoj uniji. Prijedlog predviđa i povlastice za hrvatske povratnike iz iseljeništva koji bi svoju imovinu, predmete iz kućanstva koje su upotrebljavali najmanje godinu dana mogli uvesti bez carine i PDV-a. Po riječima ministra unutarnjih poslova Ivana Penića, na projektu nove hrvatske putovnice radi se oko godinu dana. Sadašnja hrvatska putovnica nije u skladu s međunarodnim standardima glede podataka koje sadrži, nije strojno čitljiva, a podložna je i krivotvorenju. Stoga će se novim zakonom uz ostalo podići sigurnosna razina i smanjiti mogućnost zlouporaba, putovnice će se uskladiti s međunarodnim standardima glede preporučenih sadržaja i zaštite. Novi carinski zakon usklađen je s obvezama za pristupanje Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a najznačajnije promjene uvjetovane su potrebom liberalizacije, te stvaranja pretpostavki za ubrzavanje carinskog postupka. U odnosu na prvo saborsko čitanje, prijedlog je dopunjen i odredbom o jedinstvenoj carinskoj stopi za robe u putničkom prometu. U slučaju shoppinga, građani za robu čija vrijednost prelazi 300 kuna plaćali bi carinu od 10 posto plus PDV. Zamjenik ministra financija Mijo Jukić najavio je da se uz novi carinski zakon, koji bi se primjenjivao od 1. siječnja 2000., priprema i novi jedinistveni carinski dokument. Ministar zdravstva Željko Reiner nada se pak da će u provedbene propise biti uključene i određene povlastice za uvoz lijekova i medicinske opreme koji se ne proizvode u Hrvatskoj. U drugo su čitanje Hrvatskom državnom saboru upućene i izmjene Zakona o trgovini kojima se uz ostalo određuje zaštita domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, zaštitne i antidamping mjere i mjere protiv subvencioniranog uvoza. Prema zaključku Vlade, ove će se godine obrana od tuče financirati sa 21,2 milijuna kuna. Vlada je odobrila i iznos od 9,37 milijuna kuna bespovratne žurne pomoći za ublažavanje posljedica nevremena i tuče koji su u svibnju pogodile 30-ak općina i gradova u šest županija. Vlada je prihvatila i godišnje izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za prošlu godinu. HBOR je tijekom 1998. odobrila zajmove u visini 1,46 milijardi kuna, a najviše je sredstava (oko 477 milijuna) odobreno turističkom gospodarstvu. Ukupno je odobren 5.191 zajam. Vlada je usvojila i mjere za sanaciju Kninjanke iz Knina, tekstilne industrije čije obveze iznose 1,1 milijun kuna, a koja zapošljava 90 ljudi. Boravišne pristojbe u idućoj godini bit će iste kao i ovogodišnje, ali se kao poticaj nautičkom turizmu već ove godine snižava godišnji paušalni iznos pristojbe za stalni vez u lukama nautičkog turizma i to sa 400 na 200 kuna. Vlada je s ove sjednice Saboru uz ostalo uputila i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te Prijedlog strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske. Odobreno nekoliko sanacijskih kredita Na zatvorenom je pak dijelu sjednice Vlada odobrila dio sredstava za sanacijske kredite na teret tekuće zalihe Državnog proračuna za ovu godinu. Izmijenjena je odluka o državnom jamstvu Riječkoj banci d. d. kako bi hotelska društva iz Crikvenice, Opatije i Raba ranije dobivene kredite počeli otplaćivati s pomakom od godine dana. Vlada je zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da javnim natječajem objavi prodaju dionica iz svog portfelja Valjaonice čelika d. d. iz Kumrovca, pod posebnim potanko određenim uvjetima, budući da je raskinut ugovor s dosadašnjim većinskim vlasnikom i malim dioničarima. Odobren je sanacijski kredit tvrtki Graditelj d. d. iz Vinkovaca za podmirenje obveza prema zaposlenima za dio neisplaćenih brutto plaća. Na teret tekuće proračunske zalihe odobren je iznos za isplatu zaostalih plaća zaposlenima u Pamučnoj industriji Duga Resa d. d. kao i za isplatu jedne bruto plaće zaposlenima u VUPIK-u d.d. Dubrovačko-neretvanskoj županiji bit će podmireni troškovi za radove na zgradi županijskog ureda, a odobren je i troškovnik za Zagrebačku regionalnu konferencijiu o protupješačkim minama. Vlada je odobrila pokretanje postupaka za sklapanje Memoranduma o liberalizaciji trgovine s Ukrajinom, te za potpisivanje Protokola o vodi i zdravlju. Prihvaćena su izvješća o pregovorima s Talijanskom Republikom o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja, s Državom Izrael o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja i s Republikom Estonijom o trgovini i gospodarskoj suradnji. Odobreno je otvaranje privremenog konzulata Češke Republike u Šibeniku tijekom ljeta, konzulata Islamske Republike Pakistan u Zagrebu i počasnog konzulata RH u Republici Sudan u Karthoumu. Vlada je ovlastila Milana Kovača, ministra zaduženog za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BiH i odnosa s BiH da potpiše anekse Sporazuma o posebnim odnosima. Uz do sada imenovane članove Povjerenstva za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija d.d. imenovani su i saborski zastupnici Đuro Njavro, Nikola Obuljen, Franjo Križanić i Ivan Marijanović. 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u manjem iznosu, emisija je smanjena na 232,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,773 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,80 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,750 kuna, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,750 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji bio je oko 56 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 21. lipnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 75 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa pao je na 492,6 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. 9. Statistika CIJENE NA MALO U SVIBNJU POVEĆANE 0,7 POSTO - Cijene na malo sa sezonskim proizvodima u svibnju su bile 0,7 posto veće nego u travnju dok su istodobno troškovi života povećani za 0,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U svibnju ove u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec cijene na malo zabilježile su rast za 3,8 posto, dok su troškovi života bili veći za 3,2 posto. Ukupno su u prvih pet mjeseci ove godine cijene na malo bile 3,5 posto veće nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a troškovi života za 3,2 posto. Svibanjski porast maloprodajnih cijena u odnosu na travanj rezulatat je povećanja cijena usluga za 1,7 posto, na čije je kretanje naviše uticao rast cijena usluga telekomunikacija (telefonski impulsi i pretplata) za 17,5 posto, prometnih usluga za jedan posto itd. Maloprodajne cijene roba zabilježile su u svibnju u odnosu na mjesec prije porast od 0,4 posto, u čemu najviše, za 5,7 posto poljoprivredni proizvodi. Porast troškova života u svibnju u odnosu na travanj posljedica je povećanja troškova prehrane za 1,5 posto, usluga prometnih sredstava i telekomunikacijskih usluga za 1,2 posto, odjeće i obuće 0,8 posto itd. U okviru troškova života svibanjske cijene roba bile su više za 0,9 posto nego u travanju, a cijene usluga za 0,6 posto. PROIZVOĐAČKE CIJENE U SVIBNJU NIŽE 0,1 POSTO - Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u svibnju su bile 0,1 posto niže nego u prethodnom mjesecu dok su u odnosu na isti mjesec 1998. bile više za 1,7 posto. U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine te su cijene povećane 0,8 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Prema glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije bile su u odnosu na travanj više 1,2 posto, kapitalnih proizvoda 1,1 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,1 posto. Istovremeno su cijene intermedijarnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju bile u prosjeku niže 0,5 posto. Porast cijena zabilježen je u vađenju nafte i zemnog plina (6,7 posto), proizvodnji RTV i komunikacijske opreme (6,3 posto) i preradi kože, izradi galanterije i obuće (3,6 posto). Cijene su povećane i u proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata i satova (1,3 posto), preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja (0,6 posto), proizvodnji metala (0,4 posto), strojeva i uređaja (0,2 posto) te vađenju ostalih ruda i krmena (0,1 posto). Cijene su pak smanjene u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (1,6 posto), proizvoda od gume i plastike (1,1 posto) te u proizvodnji hrane i pića (0,8 posto). U vađenju ugljena, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i proizvodnji električnih strojeva i aparata te proizvodnji odjeće - doradi i bojenju krzna cijene su također pale dok se cijene ostalih odjeljaka industrijske proizvodnje u svibnju u odnosu na travanj nisu mijenjale. MANJA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM - Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju na nastavljanje tendencija smanjenja hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prva četiri mjeseca ove godine na strana je tržišta izvezeno roba u vrijednosti od 1,28 milijardi američkih dolara, što je 8,7 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvezeno roba za 2,3 milijardi dolara, a uvoz bilježi smanjenje za 9,6 posto u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iznosio 1,02 milijardi dolara, dok je u istom razdoblju lani deficit iznosio 1,14 milijardi dolara. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 463,6 milijuna dolara ili 8,1 posto manje. Najveći je uvoz kapitalnih proizvoda i to za 732,2 milijuna dolara ili 6,2 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 25,9 posto, na 215,3 milijuna dolara. Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 1,25 milijardi dolara, 8,8 posto manje u odnosu na prva četiri prošlogodišnja mjeseca, a uvoz 1,92 milijardi dolara ili 10,2 posto manje. U zemlje Europske unije (EU) usmjereno je 53,6 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Na tržišta zemalja EU izvezeno je roba za 682,2 milijuna dolara (za 2,9 posto više), dok je uvoz iznosio 1,33 milijardi dolara ili 11,5 posto manje. U hrvatskom izvozu na prvom je mjestu Italija u koju se izvozi roba u vrijednosti 260,8 milijuna dolara, a izvoz u tu zemlju povećan je za 5,3 posto u usporedbi s prva lanjska četiri mjeseca. Hrvatski izvoz u Njemačku u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iznosio 230,8 milijuna dolara i smanjen je za 4,1 posto, dok je izvoz u Bosnu i Hercegovinu (BiH), u visini od 173,6 milijuna dolara, manji za sedam posto. U susjednu je Sloveniju izvezeno roba za 142,6 milijuna dolara, što je 2,3 posto manje nego u prva četiri lanjska mjeseca. Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine najviše uvezla iz Njemačke - za 454,5 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 4,1 posto. Istodobno uvoz iz Italije - u vrijednosti od 367 milijuna dolara, manji je 19,5 posto. Iz Slovenije je uvezeno roba za 186,5 milijuna dolara, što je za 14,7 posto manje, a iz Rusije za 145,6 milijuna dolara ili za 17,1 posto više nego u prva četiri lanjska mjeseca. KRAJEM TRAVNJA 21,6 MILIJARDI KUNA DOSPJELIH OBVEZA - Zbog 21,6 milijardi kuna dospjelih obveza evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) krajem travnja ove godine blokirane račune imale su 30.032 pravne osobe koje zapošljavaju ukupno 205 tisuća radnika. U odnosu na kraj ožujka iznos nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje povećan je za 3,7 milijardi kuna ili 20,4 posto, a broj blokiranih pravnih osoba za 1.360 ili 5,9 posto, podaci su ZAP-a. U odnosu na kraj prošlogodišnjeg travnja, broj insolventih pravnih osoba povećan je za 5.840 dok je iznos nepodmirenih obveza u nalozima koji se nisu mogli izvršiti zbog nedostatka sredstava i stoga ostali u evidencijama ZAP-a, više nego udvostručen. Blokade su koncem travnja evidentirane i kod 25.363 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a imaju račune otvorene u ZAP-u, što je 5,6 posto više nego koncem ožujka. Ukupan iznos za koji su blokirani ti računi bio je 1,6 milijardi kuna, 6,9 posto više. Kako ističu u ZAP-u, do povećanja broja insolventnih pravnih osoba i iznosa nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje došlo je ponajprije zbog akceptnih naloga koje su vjerovnici predali na naplatu tijekom travnja. Akceptni su nalozi, naime, krajem ožujka iznosili 10,6 milijardi kuna, a potkraj travnja taj iznos povećan je na 14,3 milijarde kuna. Porast je nastao zbog ukidanja akceptnih naloga kao instrumenta plaćanja sa 30. travnjem ove godine, pa su vjerovnici svoje akceptne naloge koje su primili od kupaca, a u kojima nije naznačeno neko kasnije dospijeće, poslali na naplatu do tog roka. U travnju je povećan i udjel blokada zbog nepodmirenih naloga za plaćanje poreza te doprinosa iz plaća i na plaće. Tako je koncem travnja 15 tisuća pravnih osoba bilo insolventno upravo iz tih razloga, i to po osnovi poreza 2,3 milijarde kuna i po osnovi doprinosa iz plaća i na plaće za 1,2 milijarde kuna. Od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba 57,9 posto imalo je blokirane račune više od 360 dana, a na njih se odnosi 67,9 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Najveći udjel prijavljenih nepodmirenih naloga evidentiran je u gradu Zagrebu, gotovo 30 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA U TRAVNJU 2.872 KUNE - Prosječna isplaćena neto plaća u travnju u Hrvatskoj je iznosila 2.872 kune, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Po podatcima ZAP-a za neto plaće u Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine isplaćeno 10,5 milijardi kuna, što je nominalno 8,7 posto, a realno 5,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. I dalje su primjetne razlike u rastu mase neto plaća po pojedinim područjima privređivanja. Nominalni rast u prva se četiri ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje kretao od 27,5 posto u obrazovanju, do 7,6 posto u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Visoke stope nominalnog rasta zabilježene su u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, 18,3 posto, u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, 16,4 posto, zdravstvu 16,2 posto, rudarstvu 13,5 posto, te u poljoprivredi, trgovini i opskrbi strujom, plinom i vodom, 9,8 posto. U četiri djelatnosti isplaćena je masa neto plaća manja nego u razdoblju sijačanj-travanj prošle godine: ribnjačarstvu (10 posto), prijevozu, skladištenju i vezama (7,6 posto), prerađivačkoj industriji (0,4 posto) i graditeljstvu (0,8 posto manje). Prema strukturi mase isplaćenih neto plaća po djelatnostima, najveći udjel zabilježen je kod prerađivačke industrije, 20,1 posto ukupne mase isplaćenih neto plaća. Slijedi javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje sa 18,4 posto ukupne mase isplaćenih neto plaća, trgovina sa 10 posto i obrazovanje sa 8,8 posto. 10. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u lipnju a) Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 3,95 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 1,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba-Pomorska banka Split 3,00 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- b) Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 3,00 4,00 dogovor Hypo Banka Croatia 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 8,00 9,00 11,00 13,00 13,00 13,00 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,50 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 11,00 12,00 12,50 13,00 13,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 3,16-3,96 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- d) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 6,00 prema dogovoru Hypo Banka Croatia prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 prema sporazumu Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -