FINANCIJSKI BILTEN 290.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 290. 27. svibnja - 03. lipnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada prihvatila konačni prijedlog zakona o privatizaciji HT-a 8. Savjet HNB o gospodarskim i novčanim kretanjima 9. Standard & Poor's: Hrvatskoj ostaje investicijski rejting BBB- 10. Privatizacija "Croatia osiguranja" do kraja godine 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 27. V. 20.000.000 4.800.000 14,06 % 152.689.000 28. V. 20.000.000 10.650.000 12,75 % 174.823.000 31. V. 9.000.000 6.906.640 13,16 % 188.514.000 01. VI. 39.000.000 29.000.000 12,19 % 205.925.000 02. VI. 43.000.000 30.800.000 12,57 % 201.275.000 03. VI. 20.000.000 9.440.000 12,66 % - Dnevni prosjek 25.167.000 15.266.000 12,89 % 184.645.000 Stanje na računima banaka osjetno se poboljšalo. Na to ukazuje rast ponude novca u dnevnom kreditiranju. Naime, ona je gotovo svakoga dana bila veća od potražnje. U srijedu je, primjerice, dosegnula čak 70 milijuna kuna. Unatoč tomu, i dalje velik dio dnevne potražnje svakodnevno ostaje nepokriven. Posljedica je to kreditnih ograničenja mnogih kreditora. Kako bilo, zbog povećane ponude, cijena je novca pala. Tako se posljednjih dana opozivni krediti odobravaju po kamati od svega 11 do 13,5 posto. Zbog toga je prosječna dnevna kamata potonula ispod razine od 13 posto. Zahvaljujući visokoj likvidnosti, bez poteškoća se odvijao i prvi krug prekonoćnog kreditiranja. Posljednjih dana dio ponude, od 20 do 30 milijuna kuna, ostaje čak i neplasiran. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 147,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 123 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,00 posto, upisani zapisi u iznosu od 24,3 milijuna kuna. Od 02. lipnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 729,4 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna počeo s radom novi "MOST" elektronski on-line sustav. Uvođenjem tog sustava promijenilo se i vrijeme trgovanja. Od sada se trguje svakoga radnoga dana, pa i ponedjeljkom, od 10 do 16 sati. Međutim, "MOST" nije donijeo veću živost na Burzi. Naprotiv, promet je ovoga tjedna iznosio svega oko 1,8 milijuna kuna, što je otprilike dva milijuna manje nego tjedan dana prije. Pritom su se na listi dobitnica našle četiri, a gubitnica šest dionica. Najviše je, 21 kunu, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronila ispod razine od 700 kuna. S gubitkom od 10 kuna slijedile su je dionice Plive i Zagrebačke pivovare. Cijene Privredne i Varaždinske banke pale su pak pet kuna, dok je dionica Sunčanog Hvara pojeftinila jednu kunu. S druge strane, osjetno je, čak 19 kuna, poskupila dionica Plave lagune. Cijena Kraša porasla je pak tri, a Riviere i Jadran-Turista dvije kune. Zbog pada cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 13 bodova - na 731 bod. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 31. V. - 03. VI. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLVA-R-A 550 580 560 991.675 Podravka PODR-R-A 80 85 85 41.117 Varaždinska banka 75,50 75,50 75,50 41.374 Viktor Lenac 45 50 50 23.995 Zagrebačka banka O 699 710 699 205.235 Jadran-Turist 35 35 35 5.040 Karlovačka pivovara 360 390 390 57.890 Kraš KRAS-R-A 65 68 65 4.768 Našice cement 480 480 480 192.000 Plava laguna 303 379 379 83.396 Privredna banka 95 95 95 19.002 Riviera RIVP-R-A 51 52 52 34.571 Sunčani Hvar 9,50 9,50 9,50 5.073 Zagrebačka pivovara 650 650 650 65.000 1.770.197 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Teško je sjetiti se kada je tjedni promet na Varaždinskom tržištu bio veći od onoga na Zagrebačkoj burzi. Ovoga se tjedna dogodilo upravo to. Naime, u Varaždinu je promet dosegnuo čak 5,7 milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Bjelovarske banke. Naime, uz promet od oko 5,4 milijuna kuna, vlasnika je zamijenilo otprilike 1.350 dionica te banke. Pritom im je cijena porasla za 200 kuna - na 4.000 kuna. Osjetnije je, pet kuna, ovoga tjedna poskupila i dionica Karlovačke pivovare. Cijena Riviere porasla je pak dvije, a Tesle-Ericssona jednu kunu. Zahvaljujući rastu cijena tih dionica, VIN indeks osvojio je u proteklih tjedan dana dva boda te dosegnuo 282 boda. Na listi gubitnica ovoga su se pak tjedna našle dvije dionice. Cijena Croatia linea pala je čak sedam kuna, zbog čega je zaronila na rekordno niskih 15 kuna. Na vrijednosti je, dvije kune, izgubila i dionica PIF-a Sunce. Što se pak ostalih PIF-ova tiče, porasle su cijene dionica Dom (dvije kune) i Velebit fonda (jednu kunu), dok su se cijene Expandia i Središnjeg nacionalnog fonda kretale na uobičajenim razinama. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 31. V. - 03. VI. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.700 4.000 4.000 5.396.650 Croatia line 15 15 15 6.915 Gradski magazin 390 390 390 51.870 Karlovačka pivovara 375 375 375 24.750 Riviera RIVIR 52 52 52 10.400 Tesla-Ericsson 84 85 85 32.540 PIF Dom 9 11 11 106.465 PIF Expandia 15 15 15 118.530 PIF Pleter 5 5 5 2.540 PIF Sred. nac. fond 5 6 6 12.956 PIF Sunce 8 8 8 1.344 PIF Velebit 5 6 6 9.443 5.774.403 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 27. svibnja 03. lipnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5104,47 4997,83 - 2,09 London/FTSE-100 6199,50 6348,60 + 2,40 New York/DJIA 10702,16 10577,89 - 1,17 Tokyo/Nikkei 16177,19 16227,50 + 0,31 Na Wall Streetu medvjedi ponovno "kolo vode". Dow Jones indeks strmoglavio se ovoga tjedna više od 120 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 10.600 bodova. Nervozu je na Tržištu izazvao podatak Nacionalne udruge menadžera nabave (NAPM) da je u svibnju njezin indeks poslovne aktivnosti u SAD-u skočio s travanjskih 52,8 na 55,2 boda. Ulje na vatru dolila je i vijest da je u travnju prodaja stanova porasla čak 9,2 posto. "Ta brojka je zabrinjavajuća jer smo očekivali pad prodaje," kaže jedan analitičar. Riječju, ulagače brine (pre)snažan rast gospodarstva koji bi lako mogao razbuditi "ugasnuli vulkan" - inflaciju - zbog čega bi Fed uskoro mogao povećati kamatne stope. Na to je upozorio i William McDonough, zamjenik predsjednika Fedova Savjeta za otvoreno tržište, koji je izjavio kako je američka središnja banka na oprezu zbog travanjskog skoka potrošačkih cijena i kako će zbog toga idućih mjeseci budno pratiti inflacijske signale. Drugim riječima, Fed upozorava da je spreman povisiti kamate, ako to bude potrebno, objašnjavaju analitičari. Zbog toga je početkom tjedna na tržištu američkog javnog duga vladala prava panika. Cijene obveznica snažno su potonule, pri čemu je dugoročna kamatna stopa skočila s 5,83 na čak 5,94 posto, novu najvišu razinu još od svibnja prošle godine. To je pak šokiralo ulagače na Wall Streetu, gdje je uslijedila rasprodaja dionica. "Sve je na rasprodaji", komentirao je jedan broker, "od bankarskih do Internet-dionica". Potonje su, doduše, pod pritiskom već dulje vrijeme. Jer, mnogi smatraju da su precijenjene. Vladavina nervoze Nervozni su ovoga tjedna bili i ulagači s druge strane Atlantika. Ipak, na Londonskom je tržištu FTSE indeks ovoga tjedna osvojio oko 150 bodova, što se zahvaljuje glasinama o novim preuzimanjima i spajanjima britanskih kompanija. Međutim, Frankfurtski DAX izgubio je više od 100 bodova, zbog čega je, prvi puta nakon dva mjeseca, potonuo ispod razine od 5.000 bodova. Nervoza na NYSE i neizvjesna sudbina kamatnih stopa u SAD- u, težak su uteg, objašnjavaju brokeri. Međutim, u Tokiju su cijene dionica ovoga tjedna blago porasle. Nikkei indeks osvojio je 50-ak bodova, pa se učvrstio iznad razine od 16 tisuća bodova. Dobro raspoloženje zahvaljuje se ponajviše vijesti da je brokerska kuća Nikko Salomon Smith Barney Securities povisila rejting Japan Telecoma. Zbog toga su na meti ulagača bile telekomunikacijske dionice. S druge strane, ulagače je zabrinula vijest kako je u travnju broj nezaposlenih u Japanu dosegnuo rekordnih 3,42 milijuna. Pritom je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena - na rekordnih 4,8 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 27. svibnja 03. lipnja Promjena u % Euro/USD 1,0423 1,0373 - 0,48 Euro/JPY 127,47 125,96 - 1,19 USD/JPY 122,31 121,43 - 0,72 Cijena zlata: USD/Unca 27. svibnja 03. lipnja Promjena u % 268,95 264,05 - 1,83 Euro je izgubio "tlo pod nogama". Njegov se tečaj, u odnosu na američki dolar, ovoga tjedna strmoglavio na najnižu razinu otkako postoji - 1,0303 USD. U odnosu pak na japansku valutu, cijena eura zaronila je ispod 126 jena. Razlog je tomu uvjerenje ulagača kako Europska središnja banka neće intervenirati u obranu eura. Naime, u srijedu je, nakon sastanka čelnika banke, na kojemu je, uzgred rečeno, odlučeno da kamate u Eurolandu ostaju nepromijenjene, predsjednik ECB-a Wim Duisenberg "signalizirao" kako se ne razmišlja o intervenciji. Kazao je kako je slabost eura neposredna posljedica stagnacije europskog, a snažnog rasta američkog gospodarstva. Međutim, "smatram da dugoročno više čimbenika ukazuje na aprecijaciju nego deprecijaciju eura," zaključio je Duisenberg. Nastup predsjednika ECB-a analitičari su protumačili kao mirenje sa situacijom u kojoj se ništa osobito ne može postići intervencijom. Gospodarski temelji govore protiv eura i, treba jednostavno pričekati naznake ili usporavanja američkog ili oporavka gospodarstva euro zone, kažu analitičari. Snažan rast američkog gospodarstva No, od usporavanja američkog gospodarstva zasad nema ništa. Naime, ovoga je tjedna Nacionalna udruga menadžera nabave (NAPM) objavila kako je u svibnju njezin indeks poslovne aktivnosti u SAD-u skočio s 52,8 na 55,2 boda. Taj podatak ukazuje na robustan rast gospodarstva, zbog čega bi mogli ojačati inflacijski pritisci, objašnjavaju analitičari. Zbog toga bi Fed uskoro mogao povećati kamate. "Ulagači su uvjereni da dolar ima problema, no smatraju da ih euro ima više", kaže jedan diler. Kako bilo, od svog debija početkom godine, jedinstvena europska valuta pala je, u odnosu na dolar, vrtoglavih 13 posto. Pad cijene zlata Ovoga je tjedna bilo zanimljivo i na tržištima plemenitih metala. Naime, cijena zlata pala je na najnižu razinu u posljednjih 20 godina - 264 dolara za uncu. Nakon što je nedavno Bank of England najavila da će u idućih godinu i pol dana prodati čak 415 tona svojih zlatnih rezervi, zlato brzo gubi na privlačnosti. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 28. V. - 04. VI. ?99. Valutai jedinica Tečaj28. svibnja Tečaj04. lipnja Promjenau % Euro 1 7,5896 7,5889 - 0,00 DEM 1 3,8805 3,8801 - 0,00 USD 1 7,2858 7,3302 + 0,60 GBP 1 11,5720 11,7664 + 1,67 JPY 100 5,9597 6,0261 + 1,11 ATS 1 0,5515 0,5515 - 0,00 ITL 100 0,3919 0,3919 - 0,00 CHF 1 4,7629 4,7673 + 0,09 SIT 100 3,9251 3,9230 - 0,06 Tečaj njemačke marke već dulje vrijeme stagnira. I ovoga se tjedna na tečajnici HNB kretao oko razine od 3,88 kuna. Zajedno s markom, na prošlotjednim su se razinama, dakako, kretale i cijene eura, austrijskog šilinga te talijanske lire, dok je većina ostalih valuta poskupila. Američki dolar neprestano jača već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio oko 4,3 posto. Japanski je pak jen samo u posljednja dva tjedna poskupio više od 5,0 posto. U istom je razdoblju britanska funta ojačala oko 2,3, a švicarski franak otprilike pola posto. Na vrijednosti je u proteklih sedam dana izgubio samo slovenski tolar. On, inače, slabi već dva tjedna tijekom kojih je njegov tečaj pao oko 0,25 posto. 7. Vlada prihvatila konačni prijedlog zakona o privatizaciji HT-a Na zatvorenoj sjednici, održanoj u utorak pod predsjedanjem premijera mr. Zlatka Mateše, Vlada je prihvatila nacrte konačnih prijedloga zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d.d., zakona o duhanu, zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske prerađevine kao i na naftne derivate, zatim zakona o izmjenama Zakona o Poreznoj upravi i zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Usvojeni su i prijedlozi zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te zakona o izmjenama i dopunama Pomorskoga zakonika. Vlada je prihvatila izvješće o izvršenju zaključaka Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora o stanju u poljoprivredi, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade. Nakon zatvorene sjednice Vlada je u Konačni prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija ugradila većinu primjedbi koje se odnose na jaču zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa, izjavio je predsjednik Vlade Zlatko Mateša, nakon sjednice Vlade. "U Konačnom prijedlogu izrijekom se navode oblici zaštite hrvatskoga nacionalnog interesa, kao npr. da se samo odlukom Hrvatskog državnog sabora može promijeniti sjedište, naziv tvrtke, donijeti odluka o pripajanju, spajanju, eventualno prestanku rada te tvrtke i sl.", izvijestio je pak potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. U skladu sa zahtjevima saborskih zastupnika predlaže se da se novac, koji bi se dobio privatizacijom Telekoma, isključivo uloži u infrastrukturu i gospodarstvo, rekao je ministar Škegro. Također se predlaže promjena imena Hrvatskih telekomunikacija u Hrvatski Telekom. Za sada nisu promjenjeni predloženi postotci vlasničkih udjela u kojima se kanilo privatizirati HT. No, dodao je ministar financija "vidjet ćemo još kakva će biti volja Hrvatskog državnog sabora pri konačnom prihvaćanju predloženog zakona". Po njegovu mišljenju postoci u vlasničkoj strukturi HT-a nisu presudni. Podsjetio je da je u saborskoj raspravi bilo prijedloga da se povećaju udjeli i za zaposlene i za hrvatske branitelje, ali i udjeli za sve ostale hrvatske državljane. No, objasnio je ministar Škegro, novac dobiven od privatizacije HT- a bit će uložen u infrastrukturu i gospodarstvo i "to se uistinu odnosi na sve hrvatske državljane, bili oni zaposleni, ranije zaposleni u HT-u, umirovljenici, hrvatski branitelji ili hrvatski državljani koji su plaćanjem telefonskog priključka participirali u stvaranju današnjeg kapitala HT-a". Premijer Mateša podsjetio je da je prihod od privatizacije Telekoma planiran pri donošenju ovogodišnjega državnog proračuna. Kako je dodao, njime se ne krpaju rupe u državnom proračunu. Sredstva će se koristiti za kapitalne projekte koje je Hrvatski državni sabor prihvatio u proračunu za 1999., odnosno koje će odobriti u rebalansiranom proračunu, rekao je premijer Mateša. Vlada je jučer prihvatila i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate. Na novinarski upit premijer Mateša je potvrdio da Vlada već nekoliko tjedana razmatra cijene naftnih derivata, te da se treba obaviti još jedan krug razgovora s naftnom tvrtkom INA. Naftni derivati u Hrvatskoj sada su najjeftiniji u odnosu na susjedne države, kazao je Mateša, podsjećajući i na nedavno povećanje cijena u Sloveniji. "To je posljedica rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i tečaja američkog dolara. Na neki način INA ima argumente, ali moramo vidjeti na koji način je to prihvatljivo u okviru ukupne državne politike", izjavio je premijer Mateša. 8. Savjet HNB o gospodarskim i novčanim kretanjima Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, najnovija gospodarska i novčana kretanja i donio više odluka iz nadležnosti središnje novčane institucije, priopćeno je iz HNB-a. Industrijska proizvodnja bila je u prva četiri mjeseca 3,0 posto manja nego lani, realni promet u trgovini na malo bio je u prvom tromjesečju manji za 7,2 posto, broj turističkih noćenja 9,8 posto manji, a niža gospodarska aktivnost nego u prvim lanjskim mjesecima zabilježena je i u prometu, te građevinarstvu. U takvim okolnostima, ukupna evidentirana nezaposlenost obuhvaćala je krajem travnja 318.657 osoba, što je za 10,7 posto više nego prije godinu dana, a ukupno zaposlenih bilo je 1.343.412 osoba, ili 0,3 posto manje nego u istom mjesecu lani. Unatoč takvom gospodarskom okružju, masa neto plaća isplaćenih za ožujak bila je realno veća za 6,1 posto nego u istom lanjskom mjesecu, a u prvom tromjesečju za 5,2 posto veća nego u usporedivom lanjskom razdoblju. Tečaj kune već duže vremena je bez zamjetnijih oscilacija. Intervencije središnje banke na deviznom tržištu tijekom svibnja bile su rjeđe i daleko manjeg opsega nego u prethodnim mjesecima, tako da je svibanj okončan s bruto deviznim pričuvama u iznosu oko 2,6 milijarde dolara, što je više nego na kraju prethodnog mjeseca. Deficit robne razmjene u prvom tromjesečju je smanjen za 17 posto u dolarskom iskazu, no uz nižu razinu razmjene sa svijetom: izvoz je smanjen za 11,1 posto, a uvoz za 13,7 posto prema lanjskom prvom tromjesečju. Podaci o svibanjskom kretanju cijena još nisu raspoloživi, no ne očekuju se promjene u odnosu na stope iz prethodnog razdoblja. Među novčanim pokazateljima s osobitom pozornošću prate se oni koji mogu biti znak da neće biti dublje recesije, kao i oni koji pokazuju kretanja u bankovnom sektoru. U takve se - osim usporavanja opadajućeg trenda industrijske proizvodnje - ubraja poboljšana likvidnost u bankovnom sektoru i oživljavanje potražnje za gotovim novcem, a najnoviji podaci govore da je smiren i odljev deviznih depozita iz banaka, zabilježen u prethodna dva mjeseca. U travnju je ostvaren i osjetno povoljniji odnos prihoda i rashoda državnog proračuna, tako da je deficit u tom mjesecu smanjen na oko 80 milijuna kuna. Stoga tijekom svibnja nije bilo dodatnog zaduženja države kod središnje banke, te ono stagnira na još relativno visokih 1,3 milijarde kuna. 9. Standard & Poor's: Hrvatskoj ostaje investicijski rejting BBB- Vodeća svjetska agencija za procjenu dužničke sposobnosti, londonska Standard & Poor's, potvrdila je u četvrtak Republici Hrvatskoj dosadašnji investicijski kreditni rejting BBB- (trostruki be minus) za dugoročna zaduženja u stranoj valuti. Međutim, agencija je promijenila ocjenu o izgledima za platnu sposobnost u budućnosti sa stabilne na negativnu. Analitičar agencije za Hrvatsku Konrad Reuss izjavio je za Hinu kako je promjenom ocjene sa stabilne na negativnu agencija htjela "odaslati znak upozorenja" kako će, ako se gospodarski problemi "ne budu dosljedno rješavali", Hrvatskoj u narednih 10 do 12 mjeseci investicijski kreditni rejting zamijeniti za spekulativni. Reuss je rekao kako se agencija na promjenu ocjene o izgledima za održavanje platne sposobnosti, odlučila unatoč tome što je hrvatska Vlada predočila nacrt rebalansa proračuna. Proračun će iskazivati manjak, koji će nakon privatizacije Hrvatskih telekomunikacija i Croatia osiguranja, prema procjeni agencije, iznositi između 1,5 posto i 2 posto bruto domaćeg proizvoda. Mjere koje su hrvatska vlada i središnja banka poduzele do sada agencija ocjenjuje pozitivnim, rekao je Reuss, te je zbog toga Hrvatskoj odlučila za sada ostaviti investicijski kreditni rejting. Međutim, "fiskalna neuravnoteženost, tromo ostvarivanje poreznog priljeva te rastući problemi u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, utezi su za ozdravljenje gospodarstva", navodi agencija. Uslijed "otežanih prilika za izvoz u zemlje Europske unije i smanjenog priljeva iz turizma", Standard & Poor's negativnim ocjenjuje visok manjak u tekućem računu platne bilance, kojeg za ovu godinu procjenjuje na 8 do 9 posto BDP-a. Vanjska platna pozicija Hrvatske ostaje "ranjivom" jer će službene devizne pričuve ove godine pokriti tek 55 posto vanjskih platežnih potreba, smatra agencija. Ključnim problemom u hrvatskom gospodarstvu Standard & Poor's smatra visoku razinu zaostalih dugovanja u poduzetničkom sektoru. Agencija upozorava kako bi visoka stopa nezaposlenosti mogla urušiti politički konzensus u gospodarskim pitanjima. Pozitivnim Standard & Poor's ocjenjuje restrukturiranje bankarskog sustava i privatizacijske nakane te ističe kako je "razborita monetarna politika" rezultirala u jednoznamenkastoj stopi inflacije. Odluku o promjeni ocjene o hrvatskoj platnoj sposobnosti s pozitivne na negativnu, agencija opravdava među ostalim ocjenom kako uoči predstojećih izbora za Zastupnički dom "raste nesigurno političko okruženje". Kosovska kriza pak učinila je Hrvatsku "važnim saveznikom NATO-a, SAD-a i Europske unije" te je hrvatskoj vladi "otvorila mogućnosti da poboljša svoje odnose s međunarodnom zajednicom", mišljenja je agencija. Postizanje osjetljivih rezultata u međunarodnim odnosima "može također pomoći da vladajuća Hrvatska demokratska zajednica obnovi svoju potporu u biračkom tijelu", zaključuje Standard & Poor's. 10. Privatizacija "Croatia osiguranja" do kraja godine Hrvatska Vlada planira strateškom investitoru prodati većinski paket, više od 50 posto dionica, najveće hrvatske osiguravateljske tvrtke "Croatia osiguranja". Točan iznos tog paketa definirat će se idućih mjeseci, a cijeli projekt privatizacije trebao bi biti završen do kraja ove godine, izvijestili su u utorak na 'Susretima u Vladi' članovi Vladina Povjerenstva za privatizaciju "Croatia osiguranja" i generalni direktor tvrtke Suad Rizvanbegović. Vlada je 13. travnja formirala Povjerenstvo, a za savjetnika u privatizaciji Croatia osiguranja izabrana je Chase Manhattan Bank, jedna od vodećih svjetskih banaka. Bitno je naći strateškog partnera koji će podići razinu "Croatia osiguranja", pomoći u njenoj modernizaciji, podići razinu usluga i proizvoda tvrtke, ističu Rizvanbegović i predsjednik vladina Povjerenstva Ivan Vrljić. "Ne zanimaju nas isključivo osiguravatelji iz Europe. Želimo velike, poznate svjetske tvrtke koje mogu pomoći 'Croatia osiguranju' i osiguravateljskom sektoru", naglasio je član Povjerenstva Tomislav Matić. Rizvanbegović očekuje da cijeli proces privatizacije bude završen do kraja godine, u studenome, dok izvršni direktor u odjelu za spajanje i kupovinu iz Chase Manhattan Banke Paul Sullivan očekuje da se cjelokupno ulaganje dogotovi do rujna, listopada. Kao prvi korak u cijelom poslu Sullivan najavljuje "dijagnozu stanja" u "Croatia osiguranju" što bi trebalo biti obavljeno u idućih mjesec dana. Očekuje i da za mjesec dana počnu kontakti s možebitnim strateškim partnerima. Na upit što je s tvrtkama koje su u vlasništvu ili suvlasništvu "Croatia osiguranja", Matić je odgovorio da još nije zauzet konačni stav o portfelju koji ima "Croatia osiguranje". Privatizacijom se prodaje većinski udio u toj osiguravateljskoj tvrtki, u kojoj država ima 77 posto dionica. Za privatizaciju "Croatia osiguranja" nije potreban posebni zakon, ona će se odvijati temeljem Zakona o privatizaciji, istaknuo je Matić, dodajući kako "Croatia osiguranje" nije definirana kao javno poduzeće koje bi se privatiziralo posebnim zakonom. Ivan Vrljić razloge privatizaciji vidi u potrebi prilagodbe najstarijeg i najvećeg hrvatskog osiguravatelja rastućoj konkurenciji. U Hrvatskoj je registrirano 26 osiguravateljskih tvrtki, sedam ih je u vlasništvu stranaca. Razlozi su i u prilagodbi Hrvatske ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju, mirovinska reforma, rast životnog osiguranja i očekivani rast osiguravateljskog područja. Rizvanbegović smatra da je sada vjerojatno najbolje vrijeme za privatizaciju s obzirom i na dobre poslovne rezultate. Prošle je godine Croatia grupa ostvarila bruto dobit od 119 milijuna kuna, a Croatia osiguranje od 76 milijuna. Na ovim Susretima u Vladi predstavljeni su i specijalizirani međunarodni podsavjetnici u privatizaciji "Croatia osiguranja" - revizorska i savjetnička tvrtka KPMG, aktuarski savjetnici Watson Wyatt i pravni savjetnik Freshfields. 11. Statistika PROMET U TRGOVINI NA MALO I DALJE PADA - Iako je ukupan promet u djelatnosti trgovine na malo u Hrvatskoj u ožujku ove godine bio nominalno 23,4 posto i realno 22,9 posto veći nego u veljači, nije nadoknađen kumulativan pad prometa u prva tri mjeseca ove godine, premda je zaustavljena tendencija njegovog realnog pada započeta još u kolovozu prošle godine. Međutim, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je promet u ovogodišnjem ožujku još uvijek bio 1,1 posto nominalno i 4,4 posto realno manji nego u istom mjesecu lani. Ukupno je u prvom tromjesečju ove godine promet u trgovini na malo nominalno 4,2 posto manji, a zbog viših cijena u trgovini na malo od 3,2 posto, realno je promet smanjen za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, zalihe u trgovini na malo u ožujku su bile 2,4 posto veće nego u veljači, a 0,6 posto manje nego u ožujku prošle godine. U usporedi s prva tri mjeseca prošle, u prvom tromjesečju ove godine povećanje prometa zabilježeno je u prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima (21,4 posto), motornim gorivima i mazivima (20,3 posto) te farmaceutskim, medicinskim i kozmetičkim proizvodima (2,1 posto), dok u ostalim prodavaonicama nije nadoknađen pad prometa iz prethodnih mjeseci. Budući da plaće nisu realno rasle, da se na prehranu troši 37 posto ukupnih izdataka te da promet u prvom tromjesečju ove godine bilježi pad, Sektor za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) pretpostavlja da su trgovci smanjili marže kako bi održali stabilnost cijena i ostvarili čak i realno veći promet u ožujku u odnosu na prijašnji mjesec. MANJI DEFICIT TRGOVINSKE BILANCE POSLJEDICA PADA UVOZA I IZVOZA - Iako je u prvom tromjesečju ove godine hrvatski robni uvoz nadmašio izvoz za 704 milijuna američkih dolara, deficit vanjskotrgovinske bilance ipak je smanjen u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, kada je iznosio 848 milijuna dolara, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Međutim, za hrvatsko je gospodarstvo pritom prilično nepovoljna činjenica da je to smanjenje deficita posljedica smanjivanja vanjskotrgovinske razmjene - pada uvoza za 13,7 posto uz istodobno smanjenje izvoza za 11 posto, upozoravaju iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Tako je ukupni izvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio 961 milijun dolara, dok je uvozeno roba za 1,66 milijardi dolara. Na četiri najznačajnija hrvatska vanjskotrgovinska partnera, Italiju, Njemačku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju odnosilo se gotovo dvije trećine ukupnog izvoza. Tako je primjerice u Italiju izvezeno robe vrijedne 202 milijuna dolara, u Njemačku 184 milijuna dolara, u Bosnu i Hercegovinu 121 milijun dolara, a u Sloveniju 106 milijuna dolara. Istodobno, najviše je robe uvezeno iz Njemačke, u visini od 325 milijuna dolara. Iz Italije je uvezeno robe vrijedne 256 milijuna dolara, iz Slovenije 137 milijuna dolara, a iz Austrije za 124 milijuna dolara. Na te se četiri zemlje odnosi polovica ukupnog hrvatskog uvoza. Vanjskotrgovinski suficit Hrvatska, od spomenutih zemalja, ostvaruje se samo sa Bosnom i Hercegovinom. Doduše, u prvom tromjesečju obujam razmjene s tom zemljom smanjen je otprilike 14 posto u uvozu i izvozu. U narednim mjesecima taj bi se obujam mogao i dodatno smanjiti, smatraju analitičari, ponajviše zbog uvođenja carine sredinom svibnja, i ratnog djelovanja NATO-a u SR Jugoslaviji. Treba spomenuti i to, da je u prva tri ovogodišnja mjeseca u ukupnom hrvatskom robnom izvozu prerađivačka industrija sudjelovala sa 97,25 posto. Unutar te grane, najveći je izvoz ostvaren u proizvodnji odjeće, dorade i bojenju krzna, u visini 133 milijuna dolara. To je 1,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda ostvaren je izvoz u visini 125 milijuna dolara, 18,7 posto niži, dok je izvoz u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava potonuo 7,1 posto, na 112 milijuna dolara.