FINANCIJSKI BILTEN 287.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 287. 06 - 13. svibnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O štetama u gospodarstvu zbog intervencije NATO-a 8. O rebalansu proračuna 9. Počeo Četvrti hrvatski financijski forum 10. Zlatna dionica za 1998. Plivi 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 12. Statistika 13. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u svibnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 06. V. 24.300.000 7.300.000 15,42 % 172.919.000 07. V. 35.000.000 17.800.000 14,55 % 139.227.000 10. V. 20.000.000 5.220.000 14,90 % 212.190.000 11. V. 26.000.000 10.800.000 14,53 % 201.942.000 12. V. 30.000.000 10.650.000 13,49 % 162.235.000 13. V. 10.000.000 7.000.000 14,85 % - Dnevni prosjek 24.217.000 9.795.000 14,62 % 177.703.000 Počelo je novo razdoblje održavanja obvezne rezerve. Stoga je početkom tjedna naglo porasla potražnja za novcem. U prvom krugu prekonoćnog trgovanja skočila je iznad 200 milijuna kuna. Premda je u drugoj polovici tjedna noćna potražnja ponovno pala ispod te razine, novca nema dovoljno da bi se utažili svi kreditni apetiti. Stoga posljednjih dana nepokriveno ostaje između 10 i 20 milijuna kuna potražnje. Ni u dnevnom kreditiranju situacija nije ništa bolja. Premda je potražnja ovoga tjedna bila nešto manja nego prošloga, na Tržištu je i dalje vrlo napeto. Jer, ponuda je vrlo mršava. Među ostalim, i zbog obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Unatoč tomu, cijena je novca blago pala. Kamata na opozivne kredite kretala se od svega 12,50 do 16 posto. Naime, na strani ponude posljednjih se dana nalaze kreditori koji imaju kreditna ograničenja prema nekim korisnicima. Stoga su višak sredstava spremni plasirati drugim zajmoprimcima po nižoj cijeni. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 66,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 63,7 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,5 milijuna kuna. Od 12. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 551,6 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Burzi je ovoga tjedna ostvaren tri puta manji promet nego prošloga - svega 5,6 milijuna kuna. Međutim, cijene su većine dionica porasle, pa je CROBEX indeks skočio čak 37 bodova, ili više od 5,0 posto - na 767 bodova. Uspon CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijene običnih dionica Zagrebačke banke. Naime, ona je skočila više od 100 kuna, ili 15,7 posto. Početkom se tjedna, prvi puta nakon tri mjeseca, probila čak iznad 800 kuna. No, kasnije je ponovno potonula ispod te razine. Vrtoglavo je, 80 kuna, skočila i cijena Plave lagune, a slijedile su je dionice Plive i Varaždinske banke s dobitkom od 15, odnosno 14 kuna. Po 10 kuna na vrijednosti su pak dobile dionice Zagrebačke banke 3E serije, Podravke, Atlantske plovidbe i Karlovačke pivovare. Poskupile su i dionice Riječke banke (pet kuna) te Istraturista (dvije kune), dok su se na listi gubitnica ovoga tjedna našle samo dvije dionice. I dok je cijena Zagrebačke pivovare pala čak 50 kuna, dionica Kraša pojeftinila je svega jednu kunu. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 11 - 13. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 580 600 585 1.725.258 Podravka PODR-A 75 85 80 136.902 Varaždinska banka 77 85 85 16.083 Zagrebačka banka 0 780 827 780 2.406.546 Atlantska plovidba 30 30 30 6.000 Istraturist ISTT-A 18,50 18,50 18,50 1.313 Karlovačka pivovara 380 380 380 6.460 Kraš KRAS-A 62 62 62 49.104 Našice cement 480 480 480 192.000 Plava laguna LAGP-A 330 380 380 440.877 Privredna banka 95 95 95 26.315 Riječka banka 60 65 65 5.425 Riviera RIVP-A 45 48 45 370.377 Zagrebačka banka 3E 290 290 290 59.450 Zagrebačka pivovara 600 600 600 8.400 5.604.066 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna promet dosegnuo gotovo 1,8 milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama tvrtke Standard konfekcija i privatizacijskih investicijskih fondova. Uz promet od 1,5 milijuna kuna, vlasnika je promijenilo 25.750 dionica Standard konfekcije, po cijeni od 60 kuna. Visok promet, veći od 150 tisuća kuna, ostvaren je i dionicama PIF- ova. I dalje se najviše trguje dionicama Expandia fonda - po uobičajenoj cijeni od 19 kuna. Stabilna je i cijena dionica Dom fonda - 10 kuna, dok je cijena Velebita pala dvije, a Središnjeg nacionalnog fonda jednu kunu. Po prvi puta, ovoga se tjedna trgovalo i dionicama PIF-a Pleter - po cijeni od svega pet kuna. Osjetnije je, tri kune, pojeftinila i dionica Sunčanog Hvara. Na listi dobitnica ovoga su se pak tjedna našle tri dionice. Taj trio predvodi dionica Karlovačke pivovare kojoj je cijena skočila čak 40 kuna. Pratile su je dionice Kraša i Tesle-Ericssona s dobitkom od dvije, odnosno jednu kunu. Potaknut rastom cijena spomenutih dionica, VIN indeks osvojio je u proteklih sedam dana dva boda, te dosegnuo 272 boda. No, treba spomenuti i to, da je početkom tjedna VIN zaronio na najnižu razinu otkako postoji - 267 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 10 - 13. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Chromos Samobor 440 440 440 9.680 Karlovačka pivovara 380 380 380 38.000 Kraš KRAS 62 62 62 6.200 Riječka banka 60 60 60 3.000 Riviera RIVIR 45 45 45 2.250 Standard konfekcija 60 60 60 1.545.000 Sunčani Hvar 12 12 12 2.400 Tesla-Ericsson 80 81 80 26.200 Varteks VART 19 19 19 4.940 PIF Dom 10 11 10 26.297 PIF Expandia 19 19 19 107.502 PIF Sred. nac. fond 9 9 9 6.840 PIF Pleter 5 5 5 635 PIF Velebit 8 9 8 11.877 1.790.821 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 06. svibnja 13. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5274,45 5248,02 - 0,51 London/FTSE-100 6406,60 6456,60 + 0,78 New York/DJIA 10955,41 11000,37 + 0,41 Tokyo/Nikkei 17300,61 16851,25 - 2,60 Na Wall Streetu je posljednjih dana vrlo "čupavo". Prošloga je petka Dow Jones indeks postigao novi rekord - 11.031 bod. No, polovicom ovoga tjedna ulagači su se počeli povlačiti s Tržišta. Povoda za kupnju dionica dalo je početkom tjedna izvješće o zaposlenosti u SAD-u. Naime, u travnju je broj zaposlenih porastao za 234 tisuće, znatno manje od očekivanja. Stopa je nezaposlenosti, pritom, porasla s ožujskih 4,2 na 4,3 posto. Osim toga, objavljen je i podatak da je u travnju plaća po satu porasla mršavih 0,2 posto, što predstavlja najmanji rast u posljednje tri godine. To pokazuje da je, unatoč snažnom rastu zaposlenosti, inflacija "na uzdama", komentiraju analitičari. Međutim, nakon što je objavljen podatak da je u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja porasla čak 4,0 posto, na tržištu američkog javnog duga uslijedila je panična rasprodaja. Cijene obveznica naglo su pale, pri čemu je dugoročna kamatna stopa skočila s 5,79 na 5,84 posto, najvišu razinu još od kraja svibnja prošle godine. Razlog? Robustan rast gospodarstva mogao bi razbuditi inflaciju, što bi pak natjeralo Fed na povećanje kamata, objašnjavaju analitičari. Panika na tržištu obveznica negativno se odrazila na Wall Street. Mnogi ulagači povukli su se s tržišta dionica i krenuli u pohod na obveznice. Jer, s povećanjem kamata, obveznice su postale privlačnije od dionica. Odlazi Robert Rubin U srijedu je pak Tržište uzdrmala vijest da je Robert Rubin, ministar financija SAD-a, podnio ostavku. Ona na snagu stupa 04. srpnja. Bez pretjerivanja, Wall Street oplakuje njegov odlazak. Jer, predsjednik Feda Alan Greenspan i Robert Rubin smatrani su "parom iz snova", glavnim arhitektima dugogodišnjeg rasta američkog gospodarstva. Dok god Greenspan i Rubin vode američko gospodarstvo zavidnim kursom između Scile-inflacije i Haridbe- recesije, ne treba se bojati, govorilo se na Wall Streetu svaki puta kada je u nekom kutu svijeta izbila financijska kriza. Kako bilo, za kormilo američkog ministarstva financija stupit će Rubinov zamjenik Lawrence Summers. "Larry je prošao Rubinovu školu i najvjerojatnije će nastaviti njegovim putem", kaže jedan analitičar. To je smirilo ulagače. Uspavana Europa Na europskim je pak tržištima ovoga tjedna bilo vrlo mirno. Ulagači su oprezni zbog toga što je ruski predsjednik Boris Jeljcin raspustio vladu premijera Jevgenija Primakova. U strahu od novog političkog meteža u Rusiji, koji bi mogao potaknuti i gospodarski, ulagači su se povukli s Tržišta. Doduše, u Londonu je FTSE indeks osvojio 50-ak bodova, no frankfurtski DAX indeks potonuo je oko 30 bodova. Korekcija cijena u Tokiju I u Tokiju su cijene dionica ovoga tjedna znatno potonule. Nikkei indeks sunovratio se gotovo 450 bodova, ili 2,6 posto, zbog čega je ponovno zaronio duboko ispod psihološki značajne razine od 17 tisuća bodova. Nakon prošlotjedne euforije, ovo je uobičajena korekcija cijena, tješe se brokeri. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 06. svibnja 13. svibnja Promjena u % Euro/USD 1,0809 1,0654 - 1,44 Euro/JPY 130,27 129,21 - 0,82 USD/JPY 120,50 121,42 + 0,76 Cijena zlata: USD/Unca 06. svibnja 13. svibnja Promjena u % 288,00 278,70 - 3,23 Euro je izgubio "tlo pod nogama". Nakon što je početkom tjedna, u odnosu na američki dolar, dosegnuo najvišu razinu u posljednjih mjesec dana - 1,0841 USD, ubrzo se njegov tečaj sunovratio duboko ispod 1,07 USD. Posljedica je to vijesti da je ruski predsjednik Boris Jeljcin raspustio vladu premijera Jevgenija Primakova. Ime i prezime kandidata za novog premijera: Sergej Stepašin. Ovo je već treća smjena ruske vlade u posljednjih 14 mjeseci, komentiraju analitičari. Zbog straha da će, kao i u kolovozu prošle godine, politički metež potaknuti i gospodarski, ulagači su se odlučili na prodaju eura. Zahvaljujući tomu, posljednjih dana najsigurnije djeluje američka valuta. Premda, i dolar se našao pod snažnim pritiskom kada je objavljeno da će početkom srpnja američko ministarstvo financija ostati bez utjecajnog ministra Roberta Rubina. No, nakon što je priopćeno da će ga na tronu ministarstva naslijediti njegov zamjenik Lawrence Summers, dolar je ponovno dobio na privlačnosti. Jer, financijski krugovi Summersa smatraju Rubinovim učenikom i nadaju se da će ovaj nastaviti Rubinovu politiku, kažu dileri. Zbog toga je tečaj dolara, u odnosu na japanski jen, dosegnuo 121,73 JPY, najvišu razinu u posljednjih mjesec dana. Poniranje cijene zlata U fokusu ulagača ovoga je tjedna bilo i zlato. Njegova je cijena, nakon duljeg vremena, potonula ispod razine od 280 dolara za uncu. A mnogi analitičari smatraju da tom poniranju još nije kraj. Posljedica je to prošlotjedne najave britanske središnje banke da će u idućih godinu i pol prodati čak 415 tona svojih zlatnih rezervi. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 07 - 14 svibnja ?99. Početkom je tjedna, po prvi puta nakon dva mjeseca, cijena njemačke marke na tečajnici HNB zaronila ispod 3,88 kuna. No, ubrzo se vratila iznad te razine. Većina je valuta ovoga tjedna dobila na vrijednosti. Najviše je, gotovo 1,5 posto, skočio tečaj američkog dolara. Pratio ga je japanski jen s dobitkom od otprilike 0,8 posto. Nakon dva tjedna poniranja, ovoga je tjedna poskupio i švicarski franak - 0,4 posto. Otprilike toliko u proteklih je sedam dana na vrijednosti dobila i britanska funta. Euro, talijanska lira i austrijski šiling ojačali su tek neznatno. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našla samo slovenska valuta. Njezin tečaj pada već mjesec i pol dana i u tom je razdoblju potonuo više od 1,7 posto. Valutai jedinica Tečaj07. svibnja Tečaj14. svibnja Promjenau % Euro 1 7,5915 7,5919 + 0,00 DEM 1 3,8815 3,8817 + 0,00 USD 1 7,0246 7,1286 + 1,48 GBP 1 11,4973 11,5441 + 0,40 JPY 100 5,8286 5,8729 + 0,76 ATS 1 0,5517 0,5517 + 0,00 ITL 100 0,3920 0,3920 + 0,00 CHF 1 4,7212 4,7432 + 0,46 SIT 100 3,9318 3,9313 - 0,02 7. Vlada RH: O štetama u gospodarstvu zbog intervencije NATO-a Izravne i neizravne štete hrvatskog gospodarstva zbog intervencije NATO-a na SR Jugoslaviju procjenjuju se na 11 milijardi kuna. Za hrvatske uvjete to je velika cijena, i to su velike štete za malu državu i gospodarstvo kao što je hrvatsko, istaknuo je premijer Zlatko Mateša na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak. Vlada je prihvatila nacrt prvog izvješća o štetama u gospodarstvu zbog NATO- ove intervencije na SRJ i zadužila ministarstva da i nadalje prate i po potrebi korigiraju procjene. Vlada je dala i državna jamstva za tri kredita šibenskom TLM-u, za nabavu opreme i modernizaciju, u ukupnom iznosu od 50 milijuna eura (380 milijuna kuna). Iz prvog izvješće o štetama zbog akcije NATO-a na SRJ razvidno je da štete nisu visoke samo u turizmu, nego i u prometu, trgovini, te drugim područjima gospodarstva. Neke pruge opet su izvan prometa, neke ceste zatvorene, pojedini izvozni poslovi propadaju, neki su gospodarski aranžmani otkazani. Za hrvatske uvjete to je vrlo velika cijena, kazao je premijer Mateša. Po ocjeni ministra gospodarstva Nenada Porgesa, zabrinjavajuće su i procjene šteta u industriji koje iznose oko 800 milijuna dolara. Štete se očituju u raskidu već ugovorenih poslova, a na temelju toga i padu industrijske proizvodnje, smanjenju vanjskotrgovinske razmjene te mogućem suzdržavanju inozemnih investitora i sl. Problemi su najvidljiviji izravno u tvrtkama, što Porges potkrepljuje na primjerima poduzeća "Straža" u kojem se prosuđuje da će do kraja godine ostvariti 14 milijuna dolara manje od plana, riječki "Viktor Lenac" izgubio je ugovoreni posao od 12,5 milijuna dolara, itd. Od gospodarskih grana najpogođenija je proizvodnja osnovnih prometnih sredstava, dominantno brodogradnja, zatim proizvodnja kemijskih sredstava, a u prerađivačkoj industriji gotovo nema sektora koji neće osjetiti štete. Procjene šteta u prometu, izvijestio je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec, do svibnja su dosegnule 82 milijuna kuna, a po istoj metodologiji procjenjuje se da bi do listopada mogle dosegnuti 733 milijuna kuna. Od ukupno 82 milijuna kuna šteta do svibnja, na pomorski se promet odnosi 26 milijuna, na cestovni 13 milijuna, a posebno je pogođen zračni promet gdje su štete oko 43 milijuna kuna. No, Lužavec također ističe kako će se smirivanjem ratnih operacija otvoriti mogućnost boljeg valoriziranja prometnog značenja Hrvatske. S aspekta nezaposlenosti, u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti Ministarstvo rada i socijalne skrbi, po riječima ministra Jose Škare, procjenjuje da će u ovoj godini izostati sezonsko zapošljavanje oko 20.000 ljudi u tim djelatnostima. Za naknade za nezaposlenost slijedom toga Zavod za zapošljavanje od svibnja do listopada trebao bi izdvojiti 107 milijuna kuna. Jamstva za kredite TLM-u Vlada je na ovoj sjednici dala državna jamstva za investicijski program modernizacije i rekonstrukcije valjaonice TLM-TVP Šibenik. Riječ je o jamstvima po kreditima Westdeutsche Landesbank Girozentrale iz Duesseldorfa i to kreditima od 30,4 milijuna eura za nabavu opreme i uređaja, 5,37 milijuna eura za plaćanja predujma za dugoročni kredit za uvoz opreme, te iznosu od 14,3 milijuna eura za financiranje domaćih troškova. Po ocjeni ministra financija Borislava Škegre, to je velik iskorak prema budućnosti TLM-a, a da je riječ o prekretnici u poslovanju TLM-a ističe i premijer Mateša. Ti krediti znače kompletnu modernizaciju valjaonice, dodatno upošljavanje domaćih dobavljača, dodatni poticaj izvozu, te oko 400 do 500 novih radnih mjesta u Šibeniku, kazao je. I na sjednici Vlade i na poslije toga održanoj konferenciji za novinare Nenad Porges je istaknuo da su ratne štete u TLM-u iznosile 900 milijuna kuna, a da je Vlada do sada izravno ili neizravno intervenirala s više od 500 milijuna kuna. Direktor TLM-a Petar Škender ističe da završetkom investicije za oko 2,5 godine, TLM ima mogućnost postati respektabilnom tvrtkom na ovim prostorima. Podsjetio je i na suradnju s mostarskim Aluminijem, od kojega TLM nabavlja 80 posto potrebnog aluminija. Vlada je također zaključila da se dug TLM-a od 352,8 milijuna kuna prema Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka riješi prenošenjem dionica TLM-a iz Hrvatskog fonda za privatizaciju (22,7 milijuna) na Agenciju, te preporukom Upravi Agencije da razliku potraživanja pretvori u kapital TLM-a. Vlada je s ove sjednice u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu (treće čitanje) koji predviđa njegova tri osnovna područja - gospodarsku inspekciju, inspekciju rada, te inspekciju elektoenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom. U treće čitanje Vlada je Saboru uputila i prijedloge zakona o proglašenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, dok bi se Žumberak i Samoborsko gorje proglasili parkom prirode. Odluke sa zatvorene sjednice Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice, kojim je predsjedavala potpredsjednica dr. Ljerka Mintas-Hodak, utvrdila prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodna banke za obnovu i razvoj. Tim će se ugovorom osigurati tehnička pomoć u postupku institucionalnih i zakonodavnih promjena radi poticanja razvoja privatnog sektora. Vlada je prihvatila izvješće o izvršenju Državnoga proračuna za 1998. i donijela uredbu o zajamčenim cijenama pšenice, suncokreta, soje, šećerne repe i lista duhana roda 1999. godine. U sklopu namjeravanog preustroja lokalne samouprave i decentralizacije poslova državne uprave, obvezana su sva ministarstva i državna ravnateljstva da iz svoga djelokruga utvrde poslove koje je moguće prenijeti jedinicama lokalne samouprave. Utvrđen je državni interes za izgradnju međunarodnog cestovnoga graničnog prijelaza Vinjani Donji - Gorica. Odlukom o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o nalogu (mandatu) između društva Autocesta Rijeka - Zagreb d. d. i Europske banke za obnovu i razvoj osiguran je cjelokupan iznos potreban za dovršenje tog cestovnog pravca. Donijeta je odluka o utvrđivanju posebnog interesa i dana suglasnost za iznimnu nabavu betonskih električnih stupova Hrvatskoj elektroprivredi d. d. kako bi nadoknadila dio sredstava uloženih u restrukturiranje i supstituciju proizvodnoga programa Dalmacije d. d. Dugi Rat. Vlada je odobrila sklapanje ugovora o dodatnom kreditu za dovršetak gradnje državne ceste Solin - Klis, kao i subvenciju za sedmodnevni besplatni boravak stranih i domaćih turista koji su boravili na požarom ugroženim područjima Dubrovačko-neretvanske županije prošloga ljeta. Pomoćnikom ministra pravosuđa imenovan je dr. Vjekoslav Jazbec, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske. 8. O rebalansu proračuna Ministar financija Borislav Škegro izjavio je u četvrtak da će u najavljenom rebalansu državnog proračuna, ukupni prihodi proračuna biti manji milijardu kuna, dok će dodatni proračunski izdatci biti 3,5 milijardi kuna. Oni se odnose na isplatu osigurane štednje u bankama u stečaju te pokriće deficita zavodima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Time nedostajuća sredstva u proračunu iznose ukupno 4,5 milijardi kuna, od čega će se milijarda kuna namaknuti financiranjem preko Svjetske banke i nekih drugih institucija, dok se za 3,5 milijardi kuna moraju smanjiti postojeći proračunski rashodi, izjavio je Škegro novinarima nakon otvorene sjednice Vlade. Prema njegovoj najavi, Vlada će rebalans proračuna utvrditi idući tjedan i nakon toga ga uputiti Hrvatskom državnom saboru. Do smanjenja proračunskih prihoda doći će zbog smanjenja tekućih prihoda (poreznih prihoda) u iznosu od dvije milijarde kuna, ali će se istodobno za milijardu kuna povećati kapitalni, odnosno prihodi od privatizacije. To onda znači smanjenje ukupnih prihoda za milijardu kuna. Nedostajuća proračunska sredstva od ukupno 4,5 milijardi kuna, namaknut će se financiranjem preko Svjetske banke (jedna milijarda kuna), a 3,5 milijarde smanjenjem postojećih rashoda. "Na toj veličini 'adaptacije' proračuna nastojimo postići sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom, a to je preduvjet za zajam o strukturnom prilagođavanju sa Svjetskom bankom koja bi trebala pokriti najveći dio proračunskog deficita od oko milijardu kuna, što je oko 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda", kazao je Škegro. Škegro ističe kako je najavljeni rebalans prvi rebalans u kojem se smanjuju neki postojeći izdaci. "Pojedini projekti će morati biti odgođeni u većem ili manjem obujmu nego je to bilo predviđeno u proračunu za ovu godinu", kazao je. Ministar financija također ističe da se rebalansom neće dirati u plaće korisnika državnog proračuna. "Budući da je Vlada sa sindikatima državnih službenika i namještenika potpisala sporazume o plaćama, to nećemo dirati", kazao je. Po njegovim riječima proračun će, bez obzira na akciju NATO-a na SR Jugoslaviju, "biti ostvaren gotovo u lipu". Ali, napominje, kod donošenja proračuna za ovu godinu nije se znalo ni za akciju NATO-a, što će biti s nekoliko problematičnih banaka za koje je na kraju Hrvatska narodna banka preporučila stečaj, o problemima u mirovinskom i zdravstvenom fondu. Apsolutni iznos proračuna ostaje isti i ostat će na razini 49 milijardi kuna. Ali umjesto uravnoteženog proračuna, kazao je Škegro, proračunski će deficit iznositi milijardu kuna. I resorni ministri rada i socijalne skrbi, te zdravstva očekuju da se dio sredstava najavljenog rebalansa izdvoji za mirovine i zdravstvo. Joso Škara očekuje da se dio izdvoji za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer njegovi sadašnji izvori prihoda iz doprinosa i iz proračuna nisu dostatni za isplatu mirovina. "Držim da smo postigli suglasje za taj dio čime bi se i rokovi za isplatu mirovina znatno skratili", izjavio je Škara. I ministar Željko Rainer nada se da će se rebalans u pozitivnom smislu odraziti na zdravstvo. Napominje da će se u smanjenju proračuna dio svakako odnositi na kapitalnu izgradnju u zdravstvu, odgađanje ili zaustavljanje obnove ili izgradnje nekih zdravstvenih ustanova. "Istodobno u rebalansu će se morati naći sredstva za podmirenje dugova hrvatskog zdravstva. Neće ni izdaleka biti dovoljno sredstava za prevladavanje svih dugova, ali makar za dio kako bi zdravstvo izišlo iz ovog teškog položaja", kazao je Rainer. 9. Počeo Četvrti hrvatski financijski forum Četvrti hrvatski financijski forum, koji je okupio 72 sudionika iz Hrvatske i inozemstva poslovno vezanih uz bankarski i financijski sektor, otvoren je u srijedu u zagrebačkom hotelu Inter- Continental. Forum se održava pod sloganom "U susret izazovima novog tisućljeća", a otvorio ga je pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić. Forum je okupio i predstavnike medija i izdavačkih kuća, tvrtke koje pružaju informacijsko-financijske servise i usluge, posrednike u trgovini nekretninama i slično. Po riječima Tomislava Gavazzija, iz Infoinvesta, organizatora Foruma, skup se održava u znaku priprema za ponovnu jaču prisutnost inozemnih ulagatelja koji su postali puno oprezniji nakon azijske, ruske i brazilske krize. Hrvoje Radovanić smatra da je u Hrvatskoj nedovoljno razvijena svijest o tome što Vlada čini na razvoju tržišta kapitala. U očekivanju povratka inozemnih ulagača, rekao je, svakako će značajan impuls trgovanju na hrvatskim tržištima kapitala dati i novi privatizacijski projekti velikih javnih poduzeća i banaka. Najatraktivnija je sada ponuda za privatizaciju dijela Hrvatskih telekomunikacija, čija će prva faza završiti do kraja ove godine. No, i reforma mirovinskog sustava također će dati prinos razvoju financijskog tržišta u Hrvatskoj, drži Radovanić. Predsjednik američke trgovinske komore AMCHAM Michael Glazer iznio je razmišljanja inozemnih ulagača o ulaganju u Hrvatsku. Inozemni investitori uočavaju probleme s kojima se Hrvatska suočava ali mišljenja su, rekao je, kako se oni mogu prebroditi. "U Hrvatskoj postoje brojne izvrsne kompanije i obećavajući gospodarski sektori. Globalizacijom svijeta teško će bilo koja zemlja, pa i Hrvatska, biti izolirana od investicijskih tokova", rekao je Glazer. Četvrti financijski forum, kao i prijašnja tri, prati niz stručno popratnih skupova među kojima su i okrugli stolovi o stanju na hrvatskom financijskom tržištu, reformi mirovinskog sustava, utjecaju informatičke tehnologije na financijska tržišta te ekonomskom i političkom novinarstvu. Tradicionalno će biti dodijeljena Zlatna dionica, kao i najbolja bankarska, industrijska i turistička dionica. 10. Zlatna dionica za 1998. Plivi Zlatna dionica za 1998. godinu je dionica farmaceutske tvrtke Pliva, a Plivina je dionica proglašena i industrijskom dionicom godine. Bankarska dionica je dionica Zagrebačke banke serije "0", dok je Turistička dionica godine dionica porečke Plave lagune. Na prigodnoj svečanosti, održanoj u četvrtak u sklopu Četvrtog hrvatskog financijskog foruma, nagrade su uručene čelnicima nagrađenih tvrtki, a Zlatnu dionicu predsjedniku Uprave Plive Željku Čoviću uručio je ministar gospodarstva Nenad Porges. Organizatori akcije Zlatna dionica, koja se održava drugu godinu, su prilog Poslovni svijet Večernjeg lista, Gospodarstvena redakcija HTV-a i tvrtka Kapital Klub, a akcija se provodi s ciljem popularizacije tržišta kapitala u Hrvatskoj i promoviranja uspješnih dionica i dioničkih društava. U ocjenjivačkom sudu bilo je 50 brokera, stručnjaka i novinara, koji su na temelju matematičko-analitičkih pokazatelja između 17 tvrtki, odnosno 18 dionica izabrali one najbolje. Tako je priznanje za najlikvidniju dionicu dobila dionica Zagrebačke banke serije "0", za porast cijene dionice Tvornica duhana Zagreb, dok je priznanje za najveću tržišnu kapitalizaciju i najveću dividendu isplaćenu dioničarima (po 59 kuna po dionici) pripalo Zagrebačkoj pivovari. Ocjenjivački sud brokera najažurnijom knjigom dionica ocijenio je onu Plive, a ocjenjivački sud novinara istoj je tvrtki dodijelio priznanje za najbolji odnos prema javnosti. Članovi Ocjenjivačkog suda kao najvažniji događaj u 1998. na hrvatskom tržištu kapitala izdvojili su bankarsku krizu te pad cijena dionica. Direktorica Varaždinskog tržišta vrijednosnica Melita Marčela i glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum podsjetili su na probleme i teško stanje na tržištima kapitala. Kardum se zapitao ima li smisla dodjela nagrada u situaciji kad je tek mali broj dionica uvršten na burzu i kada dvije dionice čine 70 posto prometa na Burzi. Nužnost dubinskih reformi, uvrštenje dionica Hrvatskih telekomunikacija na burzu i ostalih dionica, početak rada Središnje depozitarne agencije, novi zakon o vrijednosim papirima, razlozi su za potvrdan odgovor, rekao je Kardum. Osvrnuo se i na ulogu i interes države u razvoju tržišta kapitala napominjući da je ovo prva godina Foruma na kojoj na otvaranje nisu došli predsjednik Vlade i ministar financija. U ime nagrađenih zahvalio je predsjednik Uprave Plive Željko Čović, dok je zaključno ministar gospodarstva Porges, čestitavši dobitnicima, među ostalim ustvrdio kako je hrvatsko gospodarstvo u recesiji. "Makroekonomska stabilnost nije upitna, ali ona nije sama sebi cilj, već mora biti platforma za snažniji iskorak", mišljenja je Porges. Hrvatska je vrlo malo tržište i država se mora otvarati, posebno prema ulagačima i stranim tržištima kapitala. Stoga Porges najavljuje "redizajn" zakonodavnog dijela za ulagatelje, odnosno fiskalne i carinske politike. Kako je Hrvatska u završnoj fazi pristupa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji na neke od tih modifikacije bit ćemo i prisiljeni, rekao je Porges. 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. No, pristigle su ponude u manjem iznosu, pa je emisija smanjena na 80,4 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,795 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,60 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,761 kunu, što predstavlja kamatu od 10,90 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,773 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,80 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji bio je veći od 86 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 25. svibnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa pao je na 518,5 milijuna kuna. Pritom su na rok od 42 dana upisani zapisi u iznosu od 491,3 milijuna kuna, a na rok od 91 dan 27,2 milijuna kuna. 12. Statistika PAD IZVOZA ZA 11,1 POSTO - Najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju na nastavljanje tenedencija smanjenja hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prva tri mjeseca ove godine na strana je tržišta izvezeno roba u vrijednosti od 961,4 milijuna dolara, što je 11,1 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvezeno roba za 1,66 milijardi dolara, a uvoz bilježi smanjenje za 13,7 posto u usporedbi s prvim prošlogodišnjim tromjesečjem. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prva je tri ovogodišnja mjeseca iznosio 704,3 milijuna američkih dolara, dok je u istom razdoblju lani deficit iznosio gotovo 848,5 milijuna dolara. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 340,8 milijuna dolara ili 13,1 posto manje. Najviše je uvezeno također intermedijarnih proizvoda, osim energije i to za 529,9 milijuna dolara, ili 14,4 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 23,6 posto, na 168,9 milijuna dolara. Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 934,9 milijuna dolara, 11,1 posto manje u odnosu na prva tri prošlogodišnja mjeseca, a uvoz 1,4 milijarde dolara ili 13,9 posto manje. U zemlje Europske unije usmjereno je 55,5 posto ukupnog izvoza. Na tržišta zemelja EU izvezeno je roba za 533,3 milijuna dolara (za 0,2 posto manje), dok je uvoz iznosio 947,4 milijuna dolara ili 16,6 posto manje. U hrvatskom izvozu na prvom je mjestu Italija u koju je usmjereno 202 milijuna dolara, a izvoz u tu zemlju povećan je za 1,5 posto u usporedbi s prvim lanjskim tromjesečjem. Hrvatski izvoz u Njemačku u prva je tri ovogodišnja mjeseca iznosio 183,7 milijuna dolara i smanjen je za 5,1 posto, dok je izvoz u BIH - u visini od 120 milijuna dolara, manji za 13,9 posto. U susjednu je Sloveniju izvezeno roba za 106 milijuna dolara, što je za 7 posto manje nego u prva tri prošlogodišnja mjeseca. Hrvatska je u prvom tromjesečju najviše uvezla iz Njemačke - za 325 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 8,5 posto. Istodobno uvoz iz Italije - u vrijednosti od 255,8 milijuna dolara, manji je za 25,2 posto. Iz Slovenije je uvezeno roba za 137 milijuna dolara, što je za 15,3 posto manje, a iz Rusije za 118 milijuna dolara ili 14,8 posto više nego u prvom tromjesečju lani. U HRVATSKOJ U OŽUJKU 1.308.785 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u ožujku ove godine bilo ukupno 1.308.785 zaposlenih, što je 0,2 posto manje nego u prijašnjem mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Istodobno, po podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u tom je mjesecu bilo 318.157 nezaposlenih ili za 1,4 posto više u odnosu na mjesec prije. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 19,6 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u poslovnim je subjektima svih oblika vlasništva u ožujku radilo 998.565 zaposlenika, što je za 0,2 posto manje nego u veljači. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu bio 203.051 tisuće, 0,3 posto više, dok je aktivnih osiguranika- individualnih poljoprivrednika bilo 107.172 ili 0,8 posto manje u odnosu na veljaču. U poslovnim subjektima najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji, 256 tisuća, 0,3 posto manje nego u veljači. Slijedi 133,3 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,8 posto manje, 119,9 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obveznom socijalnom osiguranju, za 0,1 posto više nego mjesec prije, itd. 13. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u svibnju Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,50 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,95 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 1,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 3,00 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,50 Centar banka promj.kta.: 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 fiksna kta.: 8,00 9,00 10,00 10,50 11,00 11,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 3,00 4,00 dogovor Hypo Banka Croatia 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 8,00 9,00 11,00 13,00 13,00 13,00 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,50 Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 13,00 14,00 15,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 11,00 12,00 12,50 13,00 13,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,95 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,50 12,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 5,90 6,40 6,65 6,90 7,15 7,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 6,00 prema dogovoru Hypo Banka Croatia prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -