ZASTUPNIČKI DOM: OPŠIRNO O PRIVATIZACIJI HT-A

ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Oporbeni zastupnici i drugi su put žestoko kritizirali prijedlog privatizacije Hrvatskog telekoma. Vladin prijedlog dobio je međutim podršku Kluba HDZ-a, koji uz ostalo ističe da se HT bez privatizacije neće moći valjano suprostaviti konkurenciji na europskom tržištu. U opširnoj raspravi na 41. sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas je uz ostalo upozoreno da nije poznata cijena po kojoj će se udio u HT-u prodati strateškom investitoru, opetovano je da treba zaštiti nacionalne i strateške interese, a da u privatizaciji treba misliti i na građane koji su plaćanjem skupih priključaka financirali medernizaciju telekomunikacija. #L# Nikola Obuljen (Klub HDZ-a) razloge za privatizaciju HT-a vidi u ulasku stranog kapitala, čime će se signalizirati da je u Hrvatsku sigurno ulagati, te u olakšanom pristupu novim tehnologijama. Klub HDZ-a predlaže da u povjerenstvo koje će provoditi privatizaciju HT-a uđu po dva zastupnika iz oba doma te predstavnik zaposlenika. Klub LS-a Vladin prijedlog smatra neustavnim, jer ne poštuje ugovorne obveze bivšeg HPT-a, koje su preuzeli HT i HP kao njegovi pravni sljednici. "Nije nam poznato ni što se prodaje niti po kojoj cijeni, jer Vlada to nije ni okvirno objavila", rekao je Božo Kovačević. Uvjeren je da će u hrvatskoj telefoniji i dalje biti onemogućena konkurencija, s tom razlikom što bi novi monopolist do 2003. godine mogla postati tvrtka u većinskom vlasništvu druge države. Kovačević je zatražio da Vlada objavi kolika je provizija njenoga savjetnika za prodaju HT-a. Damir Kajin (Klub IDS-a) ustvrdio je da je Vladi zasigurno poznato tko će i po kojoj cijeni kupiti dionice HT-a, a da zastupnicima nije poznat ni jedan bitan element ugovora Vlade i strateškog ulagača. Protivi se da privatizaciju HT-a provodi Vlada koja je, tvrdi, omogućila stvaranje tajkunskih carstava koji su upropastili nacionalno bogatstvo. IDS drži da je temeljni nacionalni interes interes zaposlenika, a Kajin upozorava i da se odustalo od načela prema kojem 50 posto plus jednu dionicu zadržava hrvatska država. U ime Kluba HSS-a Marinko Filipović ocijenio je apsurdnim da hrvatska Vlada nema dugoročni gospodarski program i da "samo gasi požar" rasprodajom hrvatske državne imovine i zaduživanjem u inozemstvu. HT će u ovoj godini ostvariti dobit od 400 milijuna njemačkih maraka, a prodajom 25 posto dionica uprihodovati će se oko 800 milijuna maraka što je dvogodišnji prihod od dobiti, pa Filipović ne vidi opravdanost takve prodaje i računice. Kao i većina drugih oporbenih klubova smatra da država i građani RH moraju imati najmanje 51 posto udjela HT-a. Mato Arlović (Klub SDP-a) tvrdi da je zakonski prijedlog neustavan i potpuno nekonzistentan s političkom voljom u Saboru. Po njegovom sudu, ponuđenim modelom privatizacije sadašnji i bivši zaposlenici HT-a dovode se u neravnopravan položaj. Postoji opasnost da HT postane "depadansa" velikog telekomunikacijskog sustava za južnu i istočnu Europu, sa sjedištem u Budumpešti, upozorio je. Oporbeni su zastupnici, inače i u pojedinčanoj raspravi tvrdili da se na privatizaciji HT-a ustrajava zbog "krpanja" proračunskih rupa. Petar Žitnik (HSS) ocijenio je da se zakon forsira iako je jasno da za to nije najbolje vrijeme niti je izabran najbolji model privatizacije. Upozoreno je i na neke praktične probleme, primjerice Joško Kontić (HSLS) pita kako se misle dijeliti dionice braniteljima s obzirom da ih ima oko 450.000. Zastupnici HDZ-a, među njima i Marijan Jurić i Stanislav Janović, uglavnom su podržali predloženu privatizaciju HT-a. No, Juraj Buzolić (HDZ) smatra da nam ne treba strateški investitor. Umjesto toga traži da Vlada osigura odgovarajajući iznos dionica za građane koji su plaćali telefonske priključke, te da se zaposlenicima osigura 15 posto dionica. Za zaštitu nacionalnog interesa Buzolić predlaže da operater na magistralnoj razini ostane u stopostotnom vlasništvu države. Rasprava o privatizaciji HT-a bit će nastavljena nakon stanke. (Hina) dm/vl/bm