ODBORI ZASTUPNIČKOG DOMA: NIZ AMANDMANA NA PRIVATIZACIJU TELEKOMA

ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Pred sutrašnji početak 41. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora danas su odbori toga Doma najviše pažnje posvetili Konačnom prijedlogu zakona o privatizaciji Hrvatskog telekoma. Matični Odbor za pomorstvo, promet i veze predložit će zaključak da strani ulagatelj u prvoj fazi privatizacije ne može biti vlasnikom više od 50 posto dionica. Daljnja ograničenja, kako je istaknuto, ugrozila bi izlazak HT-a na svjetske burze. U predviđenoj podjeli vlasničkih udjela, Odbor će amandmanom zatražiti da se postotak rezerviranih dionica za hrvatske branitelje s pet poveća na sedam posto. #L# Uz amandmane, kojima se traži pojačana zaštita strateških nacionalnih i državnih interesa, prijedlog o privatizaciji HT-a dobio je potporu Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Tako je Josip Jakovčić (HDZ) predložio da Republika Hrvatska ostane vlasnikom 51 posto dionica Telekoma, a da se u drugoj fazi privatizacije može prodati još 21 posto dionica, ali samo uz suglasnost oba saborska Doma. Dragan Kovačević (HDZ) predložio je da se onemogući strateškom partneru preprodaja vlasničkih udjela. Osim strateškog ulagatelja i Republike Hrvatske, smatra Kovačević, nitko ne bi smio steći više od 21 posto dionica HT-a. Odbor je prihvatio i prijedlog da se prodaja vlasničkog udjela strateškom partneru ne može odobriti bez suglasnosti Sabora. No, Katarina Fuček (HDZ) nije se složila sa zabranom preprodaje vlasničkih udjela, kazavši da se zaštititi može samo tako da se procijeni koliko će se prodati. Kovačević joj je pak odgovorio kako ne može prihvatiti da se 25 posto dionica Telekoma, odnosno kontrolni paket, možda jednom proda srpskom poduzeću. Potporu prijedlogu privatizacije HT dao je i Odbor za zakonodavstvo. "Bolje strani tajkuni nego domaći, jer oni imaju bar nekakva pravila, dok naši rade što hoće", rekao je Bosiljko Mišetić (HDZ). On je rekao da prihvaća potrebu privatizacije i vrijeme u kojem se provodi, ali ne i način njezina provođenja. Naime, za njega je neprihvatljivo da bi u konačnici Hrvatskoj ostalo 30 posto vlasništva HT-a, a strateškom ulagatelju možda čak i 60 posto. Mišetić drži i da se u cijelom procesu predstojeće privatizacije ne razlikuje temeljni kapital i tržišna vrijednost HT-a. I Vice Vukojević (HDZ) također je zatražio da se jasno odredi koliki je temeljni kapital HT-a, kako bi bilo jasno što će se privatizirati. Odbor je raspravljao i o prijedlogu zakona kojim se određuju kategorije djelatnika s pravom na benificirani radni staž. Ni u trećem čitanju Vlada nije prihvatila prijedlog da se u tu skupinu uvrste novinari, a uz brojne zahtjeve da se pojedinim profesijama odobri staž s produljenim trajanjem bilo je i primjedbi da neki koji trenutno imaju te privilegije nisu to ni zaslužili. Konačnim prijedlog zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem podržao je danas i Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Zaključeno je da bi trebalo osigurati zamjensku tehnologiju za onu koja, unatoč poduzetim zaštitnim mjerama, štetno utječe na zdravlje zaposlenika. Pri tome je posebno bilo riječi o industriji koja još uvijek proizvodi azbestne proizvode, a za koje je dokazano da su kancerogeni. (Hina) bn/dm/bm