ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora danas je u nastavku 40. sjednice počeo raspravu o Prijedlogu zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija. Sjednici su nazočni i predstavnici sindikata HT-a i
Hrvatskih pošta, te savjetnik za privatizaciju tvrtke Dresdner Kleinwort Benson, koja sudjeluje u prvoj fazi privatizacije HT-a.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora danas je u nastavku 40. sjednice počeo raspravu o Prijedlogu
zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija.
Sjednici su nazočni i predstavnici sindikata HT-a i Hrvatskih
pošta, te savjetnik za privatizaciju tvrtke Dresdner Kleinwort
Benson, koja sudjeluje u prvoj fazi privatizacije HT-a. #L#
Vladin prijedlog o privatizaciji HT-a obrazložio je ministar
financija Borislav Škegro ističući da je temeljna postavka toga
procesa i to da HT, kao vodeća nacionalna telekomunikacijska
tvrtka, ostaje i dalje kao jedan od temelja nacionalne
infrastrukture, te da postanu generator razvoja ukupnog hrvatskog
gospodarstva. HT i nakon privatizacije ostaju hrvatska tvrtka,
kazao je Škegro.
Prema zakonskom prijedlogu, 30 posto dionica HT-a ostalo bi trajno
u državnom vlasništvu, a koristi, odnosno dividenda iz toga udjela
usmjeravala bi se u mirovinski sustav. Pet posto dionica uz veće
pogodnosti nego ostalim hrvatskim državljanima ponudit će se
zaposlenima i ranije zaposlenima u HT-u i Hrvatskim poštama, a pet
posto bi besplatno dobili hrvatski branitelji. Strateškom
investitoru namijenjeno je 25 posto plus jedna dionica, dok bi
preostalih 35 posto (manje jedna dionica) ostalo za drugu fazu
privatizacije i bilo bi ponuđeno svim hrvatskim državljanima. Bilo
bi idealno da svih tih 35 posto kupe hrvatski državljani, kazao je
Škegro.
Telekomunikacije u svakoj državi imaju strateški značaj, pa Škegro
posebno ističe da se predloženim zakonom štite temeljni nacionalni
interesi države. Ti se interesi štite i trajnim državnim
vlasništvom nad 30 posto dionica. Strateški investitor sa 25 posto
plus jednom dionicom ima, naglasio je, blokirajuću manjinu za
donošenje odluka, ali sa 30 posto hrvatska država odnosno Sabor
može blokirati bilo koje odluke koje ne bi bile u interesu
Hrvatske.
Kao jedan od osnovnih razloga privatizacije HT-a Škegro ističe
pripremu te tvrtke za konkurenciju i liberalizaciju koja u svijetu
nastupa 2003. godine, odnosno za globalizaciju tržišta. Uz to
očekuje se i bolje i jeftinije pružanje usluga, a više je i
makroekonomskih razloga za privatizaciju, od ulaska međunarodnog
kapitala i izravnih stranih investicija do razvoja domaćeg tržišta
kapitala.
(Hina) bn/sšh im