ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Zaključenjem višesatne rasprave o prijedlogu zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT), te predloženih dopuna Zakona o kaznenom postupku Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora završio je
današnji rad.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Zaključenjem višesatne rasprave o
prijedlogu zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija
(HT), te predloženih dopuna Zakona o kaznenom postupku Zastupnički
dom Hrvatskog državnog sabora završio je današnji rad. #L#
I u poslijepodnevnoj raspravi predloženi je model privatizacije
HT-a, prvog javnog poduzeća koje ide u privatizaciju, pretrpjelo
oštre kritike oporbenih zastupnika. Zbog toga je Mato Arlović (SDP)
predložio čak da današnja rasprava bude prethodna rasprava, a da se
tekst za prvo čitanje bitno doradi, dok Dragica Zgrebec (SDP)
smatra da zakonski tekst do drugog čitanja treba doživjeti
"radikalne promjene". Vrlo kritičan prema predloženoj zakonskoj
regulativi privatizacije HT-a bio je i Juraj Buzolić (HDZ) koji od
Vlade traži da prije drugog čitanja dostavi analizu što će u
budućnosti taj zakonski tekst donijeti gospodarstvu Hrvatske.
Iako gotovo nitko nije doveo u pitanje potrebu privatizacije HT-a,
najviše kritika u raspravi je izrečeno na planirano rezerviranje 25
posto plus jedne dionice strateškom investitoru, te zatraženo
bolja zaštita nacionalnih i državnih strateških interesa.
Zastupnici su također zatražili da se povećaju planirani iznosi
dionica za zaposlenike i bivše zaposlenike HT-a i Hrvatskih pošta
(po prijedlogu oni bi uz popuste mogli kupiti pet posto dionica HT-
a), povećanje udjela za branitelje (kojima prijedlog predviđa
besplatno dodijeliti pet posto dionica), te da se i građanima koji
su visokim iznosima za telefonske priključke pomagali razvoj HT-a
omogući da sudjeluju u privatizaciji HT-a.
Zastupnici su danas raspravili i prijedlog Vladimira Šeksa (uz
pismenu potporu dvadesetak zastupnika) o dopuni Zakona o kaznenom
postupku. Njima se predlaže utvrditi da osobe koje su sudjelovale u
oružanoj pobuni protiv Hrvatske, a pomilovane su ili je na njih
primijenjen Zakon o oprostu nemaju pravo od države tražiti pravo na
naknadu štete za vrijeme provedeno u pritvoru. Zakonom o oprostu,
kazao je Šeks, pomilovano je 14.000 osoba osuđenih za sudjelovanje
u oružanoj pobuni. Pomilovanje je akt milosti i njime se ne utvrđuje
ni nevinost niti krivnja, pa ne postoji opravdanje da te osobe
zatraže naknadu štete, istaknuo je uz ostalo Šeks.
Zastupnički će dom 40. sjednicu nastaviti sutra poslijepodne, kada
će se glasovati o svim ovaj tjedan raspravljenim točkama.
(Hina) bn/bm dd