ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Oporbene kritike predviđenog modela privatizacije Hrvatskih telekomunikacija (HT) obilježile su današnju raspravu o zakonu koji treba urediti privatizaciju HT-a. Potrebu privatizacije jednog od
najprofitabilnijih poduzeća zastupnici nisu dovodili u pitanje, ali su protiv ponuđenog modela i privatizacije u sadašnjem trenutku. Predstavnik Kluba HDZ-a Đuro Njavro drži da je privatizacija opravdana, odnosno da bi odgoda za godinu ili dvije značila i manju cijenu HT-a. U raspravi koja se danas vodi na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora zatraženo je i povećanje postotaka dionica predviđenih za zaposlene i branitelje.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Oporbene kritike predviđenog modela
privatizacije Hrvatskih telekomunikacija (HT) obilježile su
današnju raspravu o zakonu koji treba urediti privatizaciju HT-a.
Potrebu privatizacije jednog od najprofitabilnijih poduzeća
zastupnici nisu dovodili u pitanje, ali su protiv ponuđenog modela
i privatizacije u sadašnjem trenutku. Predstavnik Kluba HDZ-a Đuro
Njavro drži da je privatizacija opravdana, odnosno da bi odgoda za
godinu ili dvije značila i manju cijenu HT-a. U raspravi koja se
danas vodi na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora
zatraženo je i povećanje postotaka dionica predviđenih za
zaposlene i branitelje. #L#
Da je privatizacija HT-a neophodna suglasna su i radna tijela
Zastupničkog doma koja upozoravaju da je potreban oprez jer je to
posao koji ne dopušta improvizacije. Odbor za gospodarstvo, razvoj
i obnovu ne podržava model po kojem u privatizaciju ulazi više od 50
posto dionica HT-a. Jedini je način zaštite državnih interesa da
država zadrži minimalno 51 posto vlasništva, da i u upravi i
nadzornom odboru ima većinu i da je u stanju blokirati bilo kakvu
poslovnu odluku koja bi išla na štetu HT-a ili hrvatskih građana.
Odbor se zauzeo i za jasnije definiranje načina kako će građani
ostvariti povlašteno pravo na kupnju dionica, te zatražio
kvalitetniju zaštitu malih dioničara, odnosno zabranu prodaje
dionica i prava koja iz njih proizlaze na tri do pet godina.
Stavove tog odbora podržali su brojni oporbeni zastupnici, među
njima i Božo Kovačević (Klub LS-a). Podsjetio je na ranija obećanja
da se neće tražiti strateški investitor, odnosno da će se dionice
HT-a kada budu na tržištu moći kupiti putem burze. Zakon će, drži,
omogućiti da se investitoru proda do 60 posto dionica.
Više je zastupnika, a među njima i Stjepan Radić (Klub HSS-a)
upitalo je li moralno da Dom koji će trajati još četiri mjeseca
donosi odluku o prodaji najvećeg materijalnog dobra. Možda nema
boljeg trenutka za privatizaciju glede HDZ-a, ali to nije slučaj i
sa građanima, tvrdi i Marin Jurjević (Klub SDP-a).
Đuro Njavro (Klub HDZ-a) pak drži da je sadašnji trenutak dobro
odabran, jer bi odgoda u vrijeme kada nastupa liberalizacija na
području telekomunikacija značila manju cijenu poduzeća.
Ako je privatizacija nužnost za "krpanje proračunskih rupa" onda to
narodu treba reći, kazao je Damir Kajin (Klub IDS-a), dodajući da
treba reći i da oni koji su zemlju doveli u ovakvo stanje trebaju
odstupiti. Prodaja jednog dijela HT-a je nužna, ali IDS je protiv
toga da u tom sudjeluju oni koji su, po Kajinovim riječima, "već
zloupotrijebili pretvorbu i privatizaciju". I Joško Kontić (Klub
HSLS-a) smatra da ljudi koji vode projekt privatizacije HT-a nemaju
kredibilitet. Nikakav stranački interes ne može biti iznad
nacionalnog, kazao je Kontić.
Niz je zastupnika predložilo povećanje postotka dionica
namijenjenih braniteljima i zaposlenima. Radić traži da se za
branitelje predloženih pet poveća na deset posto, a Njegovan Starek
(Klub manjina) na 12 posto. Većina je suglasna da se udio za
zaposlene treba povećati sa pet na 15 posto.
Oporbeni su zastupnici izrazili i nezadovoljstvo što se u
predloženom zakonu nije mislilo i na dijasporu, na što Ante Beljo
(HDZ) odgovara da u privatizaciji imaju pravo sudjelovati hrvatski
državljani bez obzira gdje žive. U raspravi je ukazano i na problem
kako obeštetiti ljude koji su skupo plaćali uvođenje telefonskih
priključaka i na taj način financirali razvoj HT-a. Kritike su
upućene i odabiru savjetnika za privatizaciju (Dresdner Kleinwort
Benson). Oporba tvrdi da je to tvrtka koja je taj posao radila i u
Mađarskoj koja je nezadovoljna ishodom privatizacije.
Ministar financija Borislav Škegro zastupnicima jer poručio da je
upravo sada dobro vrijeme za privatizaciju HT-a, jer 2003. slijedi
potpuna liberalizacija područja telekomunikacija. Nazočnost
strateškog ulagatelja bit će jamac za dobar početak druge faze
privatizacije u 2000. godini, izlazak na burze, a tu fazu Škegro
smatra ključnom. Želimo stvoriti takve uvjete da u trenutku izlaska
na burzu bude što više onih koji žele kupiti dionice HT-a, kazao je.
Na niz upita o procijenjenoj vrijednosti HT-a, Škegro je rekao da će
se to znati u trenutku kada se počne s privatizacijom. Objasnio je
da ono što se kupuje nije samo vrijednost HT-a, već da ona ovisi o
nizu čimbenika, prvenstveno gospodarskoj situaciji. HT, zaključio
je Škegro, vrijedi puno više nego mu je knjigovodstvena vrijednost.
Kazao je i da Vlada ima i alternativni scenarij ako se nešto dogodi,
odnosno ako bi se procijenilo da se s projektom privatizacije ne
treba ići. No, o tome vam neću govoriti javno, rekao je Škegro.
(Hina) bm/sšh im