SLUČAJ ŠAKIĆ - ČITANI ISKAZI SVJEDOKA KOJI NEĆE SVJEDOČITI NA GLAVNOJ RASPRAVI

ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Na prijedlog Županijskog državnog odvjetnika, predsjednik sudskog vijeća u kaznenom postupku protiv Dinka Šakića na današnjoj je glavnoj raspravi na Županijskom sudu u Zagrebu pročitao iskaze svjedoka Slavka Mikulića, Mirka Peršena i Nedjeljka Bartulovića koji zbog bolesti ne mogu pristupiti svjedočenju, zatim Cecilije Čokljat koja je nedostupna sudu, te Antona Milkovića koji je u siječnju ove godine umro. Navedeni svjedoci saslušani su u istrazi.#L# Anton Milković bio je zatočenik jasenovačkog logora od studenog 1941. do veljače 1944. kada je u Pisarovini zamijenjen za njemačkog časnika. Šakića je vidio u nekoliko navrata i to pri ulasku i izlasku u ustaško zapovjedništvo. U svom iskazu, Milković tvrdi da je tijekom 1942. Šakić bio pomoćnik ili zamjenik zapovjednika logora. O Šakićevom zapovijedanju logorom nema nikakvih saznanja. Kao i svi dosadašnji svjedoci, Milković je govorio o lošim uvjetima života i slaboj ishrani u logoru, kojim su vladale razne bolesti. Osobno je bio na postrojavanju na kojem su ustaše izdvojile svakog trećeg ili petog logoraša. Tako izdvojene vezali bi žicom i odveli na pogubljenje na Gradinu. U logoru je, po njegovim riječima, bilo zlostavljanja, mučenja i ubijanja, što zaključuje po leševima koje je viđao u logoru odlazeći na rad u automehaničarsku radionicu. U logor su, po njegovim riječima, stalno pristizali novi zatočenici, dok bi noću pojedini "nestajali". Osobno je nekoliko puta vidio kako predvečer zatočenici vezani žicom stoje pred izlazom iz logora. Po njegovom mišljenju, njih su skelom prevozili na Gradinu "gdje im je bilo zadnje počivalište". Slavko Mikulić bio je zatočen u jasenovačkom logoru od početka lipnja 1942.. Sjeća se nekoliko postrojavanja na kojima su izdvajani logoraši, koje više nitko nije vidio. Također se sjeća odabira oko 300 logoraša koji su, navodno, trebali ići na rad u Njemačku. Naknadno se saznalo da su ustvari odvedeni na Gradinu i pogubljeni. Dodao je da jedan dio zatočenika upućenih u Jasenovac nije niti ulazio u logor, već je odveden na rad u Njemačku ili u logor Stara Gradiška, dok su Rome odmah odvodili na pogubljenje na Gradinu. U svom iskazu pred istražnim sucem Nedjeljko Bartulović je izjavio kako o Šakiću nema nikakvih saznanja. Bartulović je u srpnju 1943. odveden u jasenovački logor iz kojeg je nakon pedesetak dana, odnosno završetka poljoprivrednih radova, vraćen u Staru Gradišku. Krajem travnja 1944. amnestiran je i oslobođen. Osobno je vidio ubojstvo 20 do 30 logoraša koji su radili na vanjskim radovima. Cecilija Čokljat uhićena je u svibnju 1943. u Osijeku, a nakon mjesec dana je prebačena u logor Stara Gradiška iz kojeg je u listopadu 1944. odvedena u jasenovački logor. Sjeća se da je u nekoliko navrata, nakon povratka s radova na ekonomiji, izdvojeno nekoliko žena koje su odvedene u nepoznatom pravcu. Kako je naglasila, sva događanja iz logora nastojala je izbrisati iz svojeg sjećanja. Mirko Peršen bio je zatočen u logoru Stara Gradiška od kraja lipnja 1943. do studenog 1944. U lipnju 1944. "Pavelićevom amnestijom" je oslobođen, ali ga svejedno nisu pustili iz logora. Od brojnih događaja izdvojio je odvođenje više od 200 zatočenika za koje se drži da su pogubljeni. Zbog bolesti na današnju glavnu raspravu nije došao Adolf Friedrich koji je dostavio liječničku potvrdu i medicinsku dokumentaciju. Sudsko vijeće je odlučilo da se Friedrich i Katarina Hrvojić saslušaju izvanraspravno u njihovim domovima, nakon čega će se na glavnoj raspravi čitati njihovi iskazi. Optuženi Šakić neće biti nazočan njihovom saslušanju. Ukoliko se svjedoci Eduard Šajer i Jovan Stjepanović iz SRJ, te Ervin Rosenberg iz Izraela ne odazovu, Županijski državni odvjetnik Radovan Šantek najavio je mogućnost odustajanja od njihovog svjedočenja. O potrebi pozivanja Dragice Bradovski i Renate Terzijan, koje nisu saslušane u istrazi, a koje su lošeg zdravlja, odlučit će se naknadno. Nakon što je upozoren da su neki pojedinci iz publike pozdravljali Šakićev ulazak u sudnicu podizanjem desne ruke, odnosno nacističkim pozdravom, predsjednik sudskog vijeća Dražen Tripalo, upozorio je na početku današnje rasprave da "sudnica nije mjesto izražavanje političkih i ideoloških stajališta". Glavna rasprava nastavlja se 20. svibnja. (Hina) so im