FINANCIJSKI BILTEN 286.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 286. 29. travnja - 06. svibnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O nelikvidnosti, zapošljavanju, pomoći turizmu 8. Pokrenuti stečajni postupci u Gradskoj i Županjskoj banci 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 29. IV. 31.000.000 25.000.000 14,98 % 152.912.000 30. IV. 52.000.000 16.150.000 15,46 % 178.860.000 03. V. 47.000.000 23.000.000 16,00 % 169.400.000 04. V. 15.500.000 12.500.000 15,94 % 219.124.000 05. V. 30.000.000 13.500.000 15,62 % 226.160.000 06. V. 24.300.000 7.300.000 15,42 % - Dnevni prosjek 33.300.000 16.240.000 15,57 % 189.291.000 Ovoga je tjedna na Tržištu bilo vrlo napeto. Jer, "rastopila" su se salda na računima banaka, pa je potražnja na Tržištu naglo porasla. Kako u dnevnom, tako i u noćnom kreditiranju. Primjerice, u utorak je potražnja u prvom krugu prekonoćnog kreditiranja dosegnula čak 245 milijuna kuna, a novac je tražilo više od 20 banaka i štedionica. To je, inače, bila rekordna potražnja otkako je uveden Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP). Premda je te večeri i ponuda bila vrlo visoka, nepokriveno je ostalo više od 20 milijuna kuna potražnje. I u dnevnom su trgovanju kreditni apetiti vrlo veliki. Jer, banke su, zbog najava velikih trošenja deponenata, intenzivnije povlačile ranije odobrene kredite. Nestašicu novca u utorak je donekle ublažila repo aukcija središnje banke. No, već u četvrtak te je kredite trebalo vratiti. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti plasirani su po kamati od 14,50 i 15 (boljim korisnicima) do 16 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do dva dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 721,3 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 06. svibnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 12,52 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 120,0 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 115,0 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 5,0 milijuna kuna. Od 05. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 557,1 milijun kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Hrvatsko se tržište razbudilo. Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna promet dosegnuo čak 18 milijuna kuna, pri čemu je CROBEX indeks skočio vrtoglavih 68 bodova, ili 9,7 posto, te dosegnuo najvišu razinu još od veljače - 769 bodova. Velik promet i snažan rast indeksa ponajviše se zahvaljuju trgovanju dionicama Zagrebačke banke i Plive. Uz promet od 10,4 milijuna kuna, cijena običnih dionica Zagrebačke banke skočila je čak 145 kuna, ili 25 posto, zbog čega se, prvi puta nakon mjesec dana, probila u područje iznad 700 kuna. Dionica Plive poskupila je pak 45 kuna, ili 8,10 posto, pa joj je cijena nakon dva tjedna ponovno dosegnula razinu od 600 kuna. Osjetnije je, 10 kuna, porasla i cijena Plave lagune, a slijedila ju je dionica Riviere s dobitkom od osam kuna. Na vrijednosti je dobila i dionica Kraša - dvije kune - dok su se na listi gubitnica ovoga tjedna našle samo tri dionice. Cijena Dalmatinske banke pala je dvije kune, dok je dionica Istraturista pojeftinila 1,50, a Sunčanog Hvara jednu kunu. Treba reći i to kako je ovoga tjedna znatan promet, 1,3 milijuna kuna, ostvaren i dionicama Gospodarsko kreditne banke. Njima se trgovalo po cijeni od 50 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04 - 06. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 35 55 55 7.925 Pliva PLI-AA 562 600 600 4.488.875 Podravka PODR-A 70 70 70 17.220 Varaždinska banka 71 71 71 3.550 Zagrebačka banka 0 635 725 725 10.461.549 Croatia osiguranje A 1.000 1.000 1.000 70.000 Croatia osiguranje B 1.100 1.100 1.100 28.600 Gosp. kred. banka 50 50 50 1.389.200 Istraturist 16,50 16,50 16,50 80.371 Jadranski naftovod 700 700 700 6.300 Kraš KRAS-A 62 63 62 50.508 Plava laguna 300 310 310 903.100 Riviera RIVP-A 45 50 50 457.745 Splitska banka SKA 50 50 50 150.000 Sunčani Hvar SUNH-A 12 12 12 4.392 18.119.335 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom se tržištu ovoga tjedna najviše trgovalo dionicama privatizacijskih investicijskih fondova. Aktivne su bile dionice četiri PIF-a, a njima je ostvaren promet od oko 150 tisuća kuna. Najviše se trgovalo dionicama Expandia fonda. Cijena im se pritom stabilno kretala na razini od 19 kuna. Dionicama Središnjeg nacionalnog fonda, Velebit fonda i Dom fonda trgovalo se pak po cijeni od devet do 10 kuna. Pored dionica PIF-ova, trgovalo se još četirima dionicama. Najveći je promet, 95 tisuća kuna, ostvaren dionicama Tesle-Ericssona. No, cijena im je pritom pala više od 24 posto, ili 22 kune, zbog čega je potonula na najnižu razinu u povijesti - 64 kune. Pojeftinila je i dionica Bjelovarske banke - 100 kuna - dok su se cijene Croatia linea i Riviere kretale na uobičajenim razinama. Povučen ponajviše padom cijene Tesle, VIN indeks izgubio je ovoga tjedna četiri boda te zaronio na najnižu razinu otkako postoji - 268 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 03 - 06. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 2.900 3.000 2.900 26.500 Croatia line CRLIN 27 30 30 20.940 Riviera RIVIR 45 45 45 1.800 Tesla-Ericsson TESLA 64 80 68 95.500 PIF Dom 9 10 10 7.939 PIF Expandia 19 19 19 103.607 PIF Sred. nac. fond 9 15 9 24.596 Velebit VLBT 10 10 10 16.580 297.462 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 29. travnja 06. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5334,42 5274,45 - 1,13 London/FTSE-100 6497,60 6406,60 - 1,41 New York/DJIA 10845,45 10955,41 + 1,01 Tokyo/Nikkei 16942,24 17300,61 + 2,11 Wow!!! Prije samo mjesec dana na Wall Streetu se slavio proboj iznad 10 tisuća bodova, a već je ovoga tjedna Dow Jones indeks skočio iznad razine od 11 tisuća bodova. Preciznije, u utorak je dosegnuo rekordnih 11.014 bodova. Riječju, u travnju je DJIA indeks osvojio više od 1.000 bodova, ili 10 posto, što je, mjereno bodovima, njegov najveći mjesečni skok u povijesti. Na euforičnu kupnju ulagače je ovoga tjedna potaknuo podatak Nacionalne udruge menadžera nabave (NAPM) da je u travnju njezin indeks poslovne aktivnosti iznosio 52,8 bodova. Kako je u ožujku taj indeks dosegnuo rekordnih 54,3 bodova, travanjska brojka ukazuje na blago usporavanje gospodarstva. To je umirilo ulagače koji su se, nakon što je objavljeno da je u proteklom tromjesečju bruto domaći proizvod SAD-a skočio čak 4,5 posto na godišnjoj razini, pribojavali da će robustan rast gospodarstva probuditi "ugasnuli vulkan" - inflaciju. A da je inflacija pod kontrolom potvrdio je i Fed. U svojoj tzv. "Bež knjizi" središnja je banka istaknula da u posljednja dva mjeseca u SAD-u nema naznaka jačanja inflacijskih pritisaka. Riječju, američka je gospodarska slika sjajna. Zarazna groznica Cijene dionica porasle su i na Tokijskoj burzi. Nikkei indeks osvojio je ovoga tjedna gotovo 360 bodova, pa je dosegnuo 17.300 bodova, najvišu razinu od listopada 1997. godine. Kupovna groznica s Wall Streeta "zarazila" je Britance. Na Londonskom je tržištu Footsie indeks polovicom tjedna dosegnuo rekordnih 6.656 bodova. No, kasnije je, ipak, ponovno pao na razinu od 6.400 bodova. U Frankfurtu je pak DAX indeks potonuo oko 60 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 29. travnja 06. svibnja Promjena u % Euro/USD 1,0600 1,0809 + 1,97 Euro/JPY 126,07 130,27 + 3,33 USD/JPY 118,91 120,50 + 1,33 Cijena zlata: USD/Unca 29. travnja 06. svibnja Promjena u % 283,50 288,00 + 1,58 Prošloga je petka tečaj eura potonuo na novu najnižu razinu otkako postoji - 1,0541 dolara. No, sredinom ovoga tjedna novorođena se valuta naglo oporavila, pa se njezina cijena, nakon tri tjedna, probila u područje iznad 1,08 USD. U odnosu pak na japanski jen, tečaj eura skočio je iznad 130 JPY. Oporavak jedinstvene europske valute ponajviše se zahvaljuje izjavi predsjednika Europske središnje banke (ECB) Wima Duisenberga da središnja banka nije ravnodušna prema cijeni europske valute, premda nema utvrđen raspon u kojem bi se tečaj eura u odnosu na najznačajnije svjetske valute trebao kretati. Očito je, kažu analitičari, da Duisenberg želi zaustaviti pad eura. Pored toga, jačanje eura zahvaljuje se nadi da je, nakon mjesec i pol dana ratovanja, kosovska kriza pri kraju. Snažan rast američkog gospodarstva I dok je prema euru oslabio, u odnosu na jen, dolar je ojačao. Njegov se tečaj, nakon tri tjedna, probio u područje iznad 120 JPY. Podršku "zelenbaću" predstavlja sjajna gospodarska slika SAD-a. Naime, u prvom je tromjesečju američki bruto domaći proizvod skočio robusnih 4,5 posto na godišnjoj razini, što je premašilo sve prognoze. "Vjetar u jedra" dolaru ulio je i podatak Nacionalne udruge menadžera nabave (NAPM) da je u travnju njezin indeks poslovne aktivnosti iznosio 52,8 bodova, dok je mjesec dana prije dosegnuo rekordnih 54,3 bodova. Blagi pad tog indeksa umirio je ulagače koji su se plašili da će, zbog snažnog gospodarskog rasta, američka središnja banka morati povećati kamatne stope kako bi spriječila jačanje inflacijskih pritisaka. S nestankom straha od inflacije, dolar je dobio na privlačnosti. Pored toga, podršku "zelenbaću" dao je i japanski premijer Keizo Obuchi, izjavivši kako japanska vlada nema namjeru uvesti nikakve dodatne mjere za poticanje gospodarstva. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 30. IV. - 07. V. ?99. Valutai jedinica Tečaj30. travnja Tečaj07. svibnja Promjenau % Euro 1 7,5911 7,5915 + 0,00 DEM 1 3,8812 3,8815 + 0,00 USD 1 7,1587 7,0246 - 1,88 GBP 1 11,5606 11,4973 - 0,55 JPY 100 6,0162 5,8286 - 3,12 ATS 1 0,5516 0,5517 + 0,00 ITL 100 0,3920 0,3920 + 0,00 CHF 1 4,7221 4,7212 - 0,02 SIT 100 3,9492 3,9318 - 0,45 I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala iznad razine od 3,88 kuna. Na prošlotjednim razinama održali su se i euro, talijanska lira te austrijski šiling, dok su ostale valute izgubile na vrijednosti. Slovenski tolar klizi već pet tjedana. U tom je razdoblju njegov tečaj potonuo više od 1,7 posto. Posljednjih 15-ak dana prati ga švicarski franak s gubitkom od otprilike pola posto. Nakon tri tjedna uspona, ovoga su se tjedna na listi gubitnica našle i japanska, američka te britanska valuta. Tečaj jena strmoglavio se više od 3,1 posto. Pratio ga je dolar s gubitkom od gotovo 1,9 posto, dok je funta oslabila nešto više od pola posto. 7. Vlada RH: O nelikvidnosti, zapošljavanju, pomoći turizmu Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo ukupno 28.243 pravne osobe s blokiranim računim. Ukupna nenaplaćena potraživanja iznosila su 17,96 milijardi kuna, dok je, prema neslužbenim podacima, krajem travnja taj iznos porastao na 19,5 do 20 milijardi kuna. Ta su povećanja bila očekivana, zbog ukidanja akceptnih naloga koji su nelikvidnost povećali za 2,3 milijarde kuna. Podaci su to sa sjednice Vlade koja je u četvrtak prihvatila Izvješće o provedbi Programa aktivnosti Vlade na rješavanju problema nelikvidnosti. Predsjednik Povjerenstva za rješavanje nelikvidnosti Dinko Zidarević izvijestio je da je da je u ukupno blokiranih 28.243 poduzeća zaposleno 187.000 radnika. Od ukupnog broja blokiranih poduzeća 84 posto su u privatnom vlasništvu i na njih otpada 57 posto nenaplaćenih potraživanja, kazao je. Zidarević napominje da se povećanje broja blokiranih tvrtki i iznosa očekivalo s obzirom na ukidanje akceptnih naloga. Evidentirano je više od 174.000 akceptnih naloga na ukupni iznos od 83 milijarde kuna. Smatra da neće biti daljnjeg trenda povećanja akceptnih naloga, a uskoro bi svoje učinke trebala pokazati mjenica. Ističući da je Povjerenstvo napravilo ogroman posao i utvrdilo stanje, premijer Zlatko Mateša je kazao da "dolaze" akceptni nalozi još iz 1994., 1995., 1996. Zašto su stajali duže od četiri godine možemo samo nagađati, rekao je. O restrukturiranju turističkih poduzeća Turizam u Dalmaciji mora se spasiti. Iako to ima veliku cijenu, odlučni smo to učiniti jer je to strateški interes države, kazao je Mateša, obrazlažući potporu Vlade saniranju stanja u turizmu uzrokovanog štetama izazvanim napadima NATO snaga na SRJ. U okviru toga Vlada je prihvatila program dugoročnog tržišnog restrukturiranja 26 dalmatinskih turističkih poduzeća komintenata Splitske banke. Riječ je o reprogramu ranije uzetih kredita i subvencioniranju kamata, te državnim jamstvima za kreditiranje pripreme ovogodišnje turističke sezone. Ministar turizma Ivan Herak također je preporučio da Vlada razmotri potrebu pokretanja postupka reprograma kredita izdanih 1996., 1997. i 1998. godine po programu HBOR-a. I na tom primjeru mogu se demantirati glasine po kojima država ništa ne daje, već samo uzima od Dalmacije, poručio je ministar razvitka i obnove Jure Radić. Jasno treba reći da je program vrijedan oko 500 milijuna kuna i da je to, uz cestu prema Splitu, najveće ulaganje iz proračuna, kazao je Radić. U okviru toga programa Vlada je dala i jamstvo bolskom Zlatnom ratu za zaduženje kod Hypo Alpe-Adria Bank Croatia u iznosu od 12 milijuna kuna. O programu zapošljavanja Vlada je prihvatila i izvješće o ostvarivanju Nacionalnog programa zapošljavanja. U prošloj godini Zavod za zapošljavanje posebnu je pozornost posvetio programima zapošljavanja razvojačenih hrvatskih branitelja i osoba mlađih od 30 godina. Za ovu godinu Zavod je razradio program javnih radova, pri čemu posebnu pozornost daje pilot programu u Baranji i PIK-u Belje. Ukupna proračunska sredstava od 90 milijuna kuna za zapošljavanje ne bi trebalo povećavati, već bi se unutarnjom preraspodjelom za javne radove odvojilo 35 milijuna kuna. Time bi se zaposlilo 500 ljudi, a samo u Belju još 1.000 do 1.500 ljudi, izvijestila je ravnateljica Zavoda Sanja Crnković-Pozaić. Nije dovoljno da samo Vlada skrbi o poticanju zapošljavanja, kazao je premijer Mateša upitavši gdje su ideje, programi, ponude i pozvavši gospodarske subjekate da ih dostave Vladi. Obzirom na značaj malog i srednjeg poduzetništva u kojemu je zaposleno 62 posto ukupno zaposlenih, Vlada je usvojila prijedloge razvojne politike malog gospodarstva i politike razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Kako bi se spriječila šarolikost i negdje nerealno visoke cijene komunalnih usluga, Vlada je uredbom obvezala komunalna poduzeća da prije promjene cijena nove cjenike dostave jedinicama lokalne uprave i samouprave. Do početka svibnja kategorizaciju je obavilo tek 50 posto ugostiteljskih objekata, pa je Vlada uredbom produžila rok za kategorizaciju do 30. listopada ove godine. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak prihvatila odluku o organiziranju zajedničke međudržavne pokazne vježbe zaštite i spašavanja s Republikom Slovenijom "Požar - 99". Vlada je prihvatila tekst projekta "Jačanje zaštite i promicanja ljudskih prava u RH" ugovoren između Vlade i Ureda Visokoga povjerenika za ljudska prava. U nastojanju da podupre poslovanje izdavačko-tiskarskoga društva Slobodna Dalmacija d.d. koje je od izuzetne važnosti za medijski život i u većinskom je vlasništvu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Vlada je donijela odluku o davanju pisma namjere za tri državna jamstva Slobodnoj Dalmaciji d.d. u korist stranih i domaćih kreditora. Time je ujedno počeo program sanacije toga društva. Prihvaćen je sastav radne skupine za razrješenje dužničkih i vjerovničkih odnosa likvidiranih filijala Jugobanke d.d. Beograd u RH. Odobren je robni zajam pšenice roda 1998. iz državnih robnih zaliha Belju d.d. Darda, a Ustanovi za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) pomoći će se otpisom duga za kamate. Hotelskim društvima Ministarstvo turizma podmirit će ovogodišnje naknade za autorska izvođačka prava u visini od 10 milijuna kuna. Vlada je razmotrila prijedloge amandmana na konačni prijedlog Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave o čemu će izvijestiti Hrvatski državni sabor. 8. Pokrenuti stečajni postupci u Gradskoj i Županjskoj banci Stečajno vijeće osječkog Trgovačkog suda odlučilo je u ponedjeljak pokrenuti stečajne postupke u Gradskoj i Županjskoj banci. Za stečajnu upraviteljicu Gradske banke imenovana je Vedrana Raff, a za stečajnu upraviteljicu Županjske banke Vinka Ivanković. U obrazloženju odluke o pokretanju stečaja u Gradskoj banci ističe se kako je u dokaznom postupku utvrđeno da je žiroračun banke blokiran neprekidno 113 dana u iznosu od 44,58 milijuna kuna, a da ona samo HNB-u, na temelju interventnog kredita duguje 29,15 milijuna kuna te da ne može trajnije ispunjavati svoje novčane obveze. Stečajno vijeće smatra da priloženi ovjerovljeni prijevodi dopisa talijanskih i njemačkih poslovnih partnera koji su, po tvrdnjama zastupnika Koncerna "Novalić" spremni dati jamstvo od 10 milijuna američkih dolara za buduću sanaciju banke, "ne govore o preciziranim jamstvima, već više o traženim informacijama o dužniku" i nastojanju da se održi sastanak s guvernerom HNB-a, a također nije označen strateški ulagač ili ulagači u dužnika. U obrazloženju odluke o pokretanju postupka u Županjskoj banci kaže se kako je dokaznim postupkom utvrđeno da je banka neprekidno u blokadi od 2. studenoga prošle godine, da ukupne nepodmirene obveze iznose 131,8 milijuna kuna, a nevraćeni interventni kredit HNB-u 18,94 milijuna kuna. Stečajno vijeće smatra da dužnik nije u stanju trajnije ispunjavati dospjele novčane obveze jer je "davno prošao rok od 30 dana kada je neprekinuto obustavio svoja plaćanja". Mogućnost namirenja vjerovnika iz imovine tvrtaka-kćeri u vlasništvu banke, što su na ročištu 29. travnja predlagali opunomoćenici nekih vjerovnika, po mišljenju Vijeća nije dokazano na vjerodostojan način. U obrazloženjima odluka o pokretanju stečaja u tim bankama kaže se kako će štedne uloge fizičkih osoba u domaćoj valuti i protuvrijednosti strane valute do 100.000 kuna, u stopostotnom iznosu, isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Vjerovnici se pozivaju da stečajnim upraviteljima prijave svoja potraživanja, a ročište na kojem će se ispitati prijavljena potraživanja održat će se 16. lipnja. Istoga dana održat će se i ročište vjerovnika na kojem će se, na temelju izvješća stečajnog upravitelja, odlučivati o daljnjem tijeku stečajnog postupka. Predsjednik Nadzornog odbora Gradske banke i vlasnik Koncerna "Novalić" Antun Novalić izjavio je da je odluka o otvaranju stečaja "očekivana", ali smatra kako "nije bilo elemenata" za pokretanje postupka. "Vjerujem da će se Trgovački sud postaviti objektivno i realno prema cjelokupnoj situaciji u kojoj se banka nalazi i siguran sam da stanje nije onakvo kakvim su ga ocijenili neki ljudi u Hrvatskoj narodnoj banci", tvrdi Novalić. Izjavio je kako bez obzira na stečajni postupak "Gradska banka nije banka koja treba ići u likvidaciju", već da postoji mogućnost da se ona i kroz stečaj oporavi te za neko vrijeme, uz određenu racionalizaciju i mogući novi ulog kapitala, nastavi normalno raditi. Savjet HNB na svojoj je sjednici 25. ožujka predložio što žurnije pokretanje stečajnih postupaka u Gradskoj, Županjskoj, Komercijalnoj i Glumina banci. Na odluke osječkog Trgovačkog suda o pokretanju stečajnih postupaka u Gradskoj i Županjskoj banci moguća je žalba u roku od osam dana od dostave rješenja. 9. Statistika PORAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA - Cijene na malo sa sezonskim proizvodima u Hrvatskoj su u travnju, po podacima Državnog zavoda za statistiku, porasle 0,3 posto u odnosu na ožujak i 3,6 posto u usporedbi s prošlogodišnjim travnjem. Istodobno, troškovi života uvećani su 0,4 posto prema ovogodišnjem ožujku i 3,2 posto prema travnju prošle godine. Cijene na malo sa sezonskim proizvodima u prva su četiri mjeseca porasle 3,5 posto, a troškovi života 3,2 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. Maloprodajne cijene robe u travnju su prema mjesecu ranije zabilježile rast od 0,4 posto, a porasle su i cijene usluga, 0,2 posto. Takav je rast prouzročen ponajviše poskupljenjem poljoprivrednih proizvoda, pa su tako cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima porasle 1,5 posto, a bez sezonskih proizvoda 0,9 posto. Maloprodajne cijene industrijskih proizvoda u travnju su prema mjesecu prije porasle 0,3 posto, neprehrambenih proizvoda 0,5 posto, cijene pića 0,4 posto, dok su cijene duhana i prehrambenih proizvoda zadržale istu razinu kao i u ožujku. Na rast cijena usluga utjecao je porast cijena PTT usluga, i to za 4,4 posto, obrtničkih, financijskih i usluga socijalne skrbi za 0,1 posto, dok su cijene stambeno-komunalnih usluga smanjene 0,4 posto, a usluga za obrazovanje i kulturu 0,1 posto. Istodobno, cijene prometnih usluga, administrativnih i zdravstvenih usluga ostale su nepromijenjene. U okviru troškova života cijene robe u travnju su prema mjesecu ranije porasle 0,3 posto, a cijene usluga 0,9 posto. Rast troškova života posljedica je povećanja cijena odjeće i obuće, 0,9 posto, prometnih sredstava i usluga 0,8 posto, proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu 0,6 posto. Prehrana je poskupjela 0,3 posto, cijene duhana, pića i proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja 0,2 posto te proizvoda i usluga za stanovanje 0,1 posto. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA VEĆE 0,6 POSTO - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u travnju bile 0,6 posto veće nego u mjesecu prije i 1,7 posto veće u odnosu na prošlogodišnji travanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u travnju su u odnosu na ožujak, najviše porasle cijene energije, 1,8 posto. Netrajni proizvodi za široku potrošnju poskupjeli su 0,5 posto, kapitalni proizvodi 0,2 posto te intermedijarni proizvodi, osim energije, 0,1 posto. Cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale su istu razinu kao i u ožujku. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, cijene u rudarstvu i vađenju porasle su 8,3 posto, u prerađivačkoj industriji 0,3 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostale nepromjenjene. Od ukupno 27 odjeljaka industrijske proizvodnje, rast cijene ostvaren je u njih deset, pri čemu najveći u vađenju sirove nafte i zemnog plina, i to za 11,6 posto. U preradi kože, izradi galanterije i obuće cijene su porasle sedam posto, a u vađenju ugljena 3,4 posto. Istodobno, pad cijena zabilježen je u četiri odjeljka, i to najviše u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata za 3,8 posto. U preostalih 13 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u travnju u odnosu na ožujak nisu se mijenjale. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prva su četiri ovogodišnja mjeseca porasle 0,6 posto prema istom razdoblju lani. KRAJEM OŽUJKA 17,9 MILIJARDI KUNA NENAPLAĆENIH NALOGA - Porast iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje za čije izvršenje nije bilo dovoljno novaca na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP) i dalje se nastavlja. Tako je krajem ožujka taj iznos u Hrvatskoj dosegnuo 17,9 milijardi kuna, što je 12,2 posto više nego mjesec dana ranije i 75,9 posto više nego u prošlogodišnjem ožujku. Na pogoršanje solventnosti gospodarskih subjekata u ožujku je najviše utjecao povećan broj akceptnih naloga koje su vjerovnici predali na naplatu tijekom ožujka, istaknuli su u ZAP-u. Naime, zbog ukidanja akceptnoga naloga kao instrumenta plaćanja i obveze slanja nenaplaćenih akceptnih naloga s rokom dospijeća poslije 30. travnja ove godine na evidentiranje u ZAP, došlo je do tzv. "čišćenja ladica" i na naplatu su poslani mnogi od tih naloga, koji bi inače i dalje služili vjerovnicima samo kao svojevrsno osiguranje plaćanja. Iznos blokada po osnovi akceptnih naloga krajem ožujka je dosegnuo 10,6 milijardi kuna, 17,1 posto više nego mjesec dana ranije. Također je povećan i broj insolventnih tvrtki, kojih je krajem ožujka evidentirano 28.342, ili 0,8 posto više nego u veljači. U njima je zaposleno 187.677 djelatnika. Najveći broj insolventnih tvrtki, njih 84 posto, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 10,2 milijarde kuna ili 57 posto ukupnog iznosa evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnosti, najviše nenaplaćenih naloga iskazuje i nadalje trgovina na veliko, u iznosu od četiri milijarde kuna. Slijedi trgovina na malo s 2,6 milijardi kuna duga, proizvodnja hrane i pića s 1,5 milijardi kuna i financijsko posredovanje, osim osiguranja i mirovinskih fondova s jednom milijardom kuna duga. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na tvrtke s područja Grada Zagreba, u iznosu od 5,7 milijardi kuna te Splitsko- dalmatinske županije, 1,3 milijarde kuna. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, 58,5 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosi 70 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Među njima ima veći broj onih koji već dulje nemaju prometa na računu, a i onih kod kojih blokada traje nekoliko godina. Prema Stečajnom zakonu, insolventnost i prezaduženost glavni su razlozi za pokretanje postupka stečaja, pri čemu se pod insolventnošću podrazumjeva nesposobnost za plaćanje u neprekidnom trajanju od 30 dana. Tvrtki koje su imale takve blokade računa bilo je potkraj ožujka ove godine 89 posto u strukturi blokiranih poslovnih subjekata.