US NYT 3. VI. KOSOVSKO RASKRŠĆE

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 3. VI. 1999. Kosovsko raskršće "Bill Clinton i Slobodan Milošević ovoga se tjedna suočavaju s kritičnim odlukama glede rata u Jugoslaviji. Ako sve snažnija diplomatska nastojanja postignu politički ugovor, vojne operacije mogle bi biti brzo završene, nakon čega bi uslijedila ponovna izgradnja Kosova i povratak izbjeglica, ove jeseni. Ako Milošević odbije primirje, vjerojatno će uslijediti mjeseci bombardiranja, a Clinton i njegovi NATO saveznici morat će uskoro odlučiti trebaju li se pripremati za invaziju kasnije ove godine. Najnoviji mirovni plan koji su ponudile SAD i Rusija razuman je ali krhak. Milošević u načelu prihvaća mnoge ideje, uključujući i prisutnost međunarodnih mirotvornih snaga nakon rata na Kosovu, kao i obnovu znatne autonomije za pokrajinu. No plan će propasti ako ne bude voljan prihvatiti bitne elemente, uključujući i primjenu dobro naoružanih postrojba NATO-a u ulozi mirotvoraca kao i povlačenje srbijanske vojske, policije i paravojnih snaga s Kosova. Kada na Kosovu zavlada mir, dopustit će se povratak nekoliko stotina graničara. Milošević mora započeti dokazivo povlačenje znatnih razmjera svojih snaga prije nego što NATO obustavi bombardiranje. Ruske snage trebale bi igrati glavnu ulogu u stvaranju sigurnih uvjeta na Kosovu za povratak izbjeglica, zajedno s postrojbama iz Grčke i ostalih članica NATO-a na koje se Milošević može osloniti. No stotine tisuća iseljenih kosovskih Albanaca, pogođenih brutalnim srbijanskim haračenjem po Kosovu, neće se vratiti svojim kućama ako njihovu sigurnost ne bude jamčio znatan broj vojnika iz SAD-a, Britanije i Francuske. NATO je osmislio razuman plan koji uključuje oko 50.000 mirotvorca iz NATO-a, uključujući i 7.000 Amerikanaca. Usklađivanje i pitanje zapovjedništva mora se riješiti s Moskvom, koja, čini se, smatra da ruske snage na Kosovu mogu djelovati samostalno. Mirotvorci NATO-a okupit će se na Balkanu sljedećih dana, a mnoge od tih jedinica mogu se iskoristiti bude li se naredila invazija. No prelaženje s riječi na djela, što se tiče kopnenog rata, zahtijeva barem 100.000 vojnika, kao i mnogo veći udio Amerikanaca nego što se planiralo, i to samo za održavanje mira. Tenkovi, topništvo i ostalo teško oružje također mora biti dovedeno u to područje, zajedno sa streljivom, gorivom i ostalim potrepštinama, složena logistička vježba za dovršavanje koje bi tebalo nekoliko mjeseci. Ako Clinton želi sačuvati opciju invazije, što bi trebao, SAD i NATO moraju početi okupljati postrojbe sada. Njegov današnji sastanak s vrhovnim zapovjednicima države Clintonu bi trebao pružiti priliku da još jednom sagleda rizike koji su povezani s invazijom. Oni su znatni, a Kongres i američki narod su glede invazije oprezni. Ako Milošević odbije mir, ovoga ljeta neće biti vremena da država i NATO odluče trebaju li kopnene snage biti upotrjebljene. No ako vojnici i oružje ne budu raspoređeni do početka rujna, opcije invazije neće biti sve do slijedećega proljeća", piše u uvodniku lista.