DE-RAT NJ 29.V.SZ- PREGOVARANJE SA ZLOČINCEM NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG29. V. 1999.Pregovaranje u lisicama"Faust je s njim propao, a sada očito to želi riskirati Joschka Fischer: savez s vragom. 'Da bi se postiglo mir, rukovao bih
se i s vragom', kaže ministar vanjskih poslova, aludirajući na jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Izjava pokazuje u kakvu je shizofrenom položaju Zapad nakon optužbe beogradskoga vladara iz Den Haaga. Reakcije NATO-vih država djeluju groteskno. Bilo u Washingtonu, Parizu ili Bonnu - potezu UN-ova suda se plješće, no istodobno se naglašava da se, naravno, mora i dalje raditi na rješenju pregovorima s diktatorom.Potajno se čuje da je u Bonnu vijest iz Den Haaga izazvala užasavanje. Jer nameće se pitanje: može li pismeno zatraženi ratni zločinac biti partner u mirovnom rješenju? Da može, haaški bi sud bio diskreditiran. Sud je protiv Miloševića podigao optužnicu zbog zločina protiv čovječnosti. Istodobno su svim zemljama članicama UN-a te Švicarskoj poslani nalozi za uhićenje uz zahtjev da ga treba obaviti svim potrebnim sredstvima. Osim toga je sud dao nalog Interpolu da ga uhiti bez odgađanja.
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
29. V. 1999.
Pregovaranje u lisicama
"Faust je s njim propao, a sada očito to želi riskirati Joschka
Fischer: savez s vragom. 'Da bi se postiglo mir, rukovao bih se i s
vragom', kaže ministar vanjskih poslova, aludirajući na
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Izjava
pokazuje u kakvu je shizofrenom položaju Zapad nakon optužbe
beogradskoga vladara iz Den Haaga. Reakcije NATO-vih država
djeluju groteskno. Bilo u Washingtonu, Parizu ili Bonnu - potezu
UN-ova suda se plješće, no istodobno se naglašava da se, naravno,
mora i dalje raditi na rješenju pregovorima s diktatorom.
Potajno se čuje da je u Bonnu vijest iz Den Haaga izazvala
užasavanje. Jer nameće se pitanje: može li pismeno zatraženi ratni
zločinac biti partner u mirovnom rješenju? Da može, haaški bi sud
bio diskreditiran. Sud je protiv Miloševića podigao optužnicu zbog
zločina protiv čovječnosti. Istodobno su svim zemljama članicama
UN-a te Švicarskoj poslani nalozi za uhićenje uz zahtjev da ga treba
obaviti svim potrebnim sredstvima. Osim toga je sud dao nalog
Interpolu da ga uhiti bez odgađanja.
Države su obvezne poštovati odredbe. To proizlazi iz članka 25.
povelje UN-a, prema kojemu sve članice moraju provesti odluke
Vijeća sigurnosti. A članak 29. Statuta suda za Jugoslaviju koje je
donijelo Vijeće sigurnosti, kaže: 'Države neodgodivo ispunjavaju
pravni zahtjev, osobito glede (...) uhićenja osoba'.
Iz toga slijedi: Milošević je zarobljenik u vlastitoj zemlji. Ako
otputuje u inozemstvo, mora biti uhićen, o čemu govori i
ministarstvo vanjskih poslova. No ako Milošević ostane u Beogradu?
Moraju li ga NATO-ve države uhititi vojnim sredstvima? Berlinski
stručnjak za međunarodno pravo Wolfgang Schomburg sklon je tomu.
'Tko se miri s takozvanim kolateralnim štetama i tisućama mrtvih,
ne može se sada pozivati na to da je Miloševićevo uhićenje
preopasno'. Da je taj korak manje miješanje u suverenost nego
zračni napadi. Bruno Simma, profesor međunarodnoga prava u
Muenchenu drži da naprotiv ne postoji obveza da se Miloševića uhiti
vojnom silom. Da vladar, što više, i dalje ima ovlasti zastupati
svoju zemlju prema van, jer 'ga za to ovlašćuje njegov ustav i jer je
činjenično na vlasti'.
No Simma drži da je optužnica dovela NATO u nezgodan položaj.
Zamislite: savez desnom rukom pruža Miloševiću pero da potpiše
mirovni sporazum, a u lijevoj već ima spremne lisice. Predsjednik
potpiše, rukovanje, bljeskanje fotoaparata, zatim se u dvoranu
sjuri policija UN-a i odvede ga. Neće biti tako, Zapad to zna i
prikriva svoju zbunjenost floskulama. Ludger Vollmer, državni
ministar u ministarstvu vanjskih poslova, drži: 'Pravni i
politički proces moraju se odvijati usporedno'. I tako se i dalje
ispituje, posreduje, bombardira - izići će na vraga" - zaključuje
Stefan Ulrich.