FINANCIJSKI BILTEN 285.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 285. 22 - 29. travnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O privatizaciji HT-a 8. Agencija Fitch IBCA smanjila kreditni rejting Hrvatske 9. Škreb pregovarao o stand-by aranžmanu i dva kredita 10. Neto dobit Dalmatinske banke 14 milijuna kuna 11. Godišnja skupština Varaždinskog tržišta vrijednosnica 12. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 13. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 22. IV. 15.700.000 14.700.000 15,03 % 32.340.000 23. IV. 10.200.000 9.200.000 15,15 % 33.304.000 26. IV. 17.000.000 4.050.000 15,00 % 122.746.000 27. IV. 24.500.000 11.500.000 14,39 % 169.499.000 28. IV. 28.000.000 8.650.000 15,52 % 174.720.000 29. IV. 31.000.000 25.000.000 14,98 % - Dnevni prosjek 21.067.000 12.183.000 15,01 % 106.522.000 Počelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga je početkom tjedna naglo porasla potražnja za novcem u prvom krugu prekonoćnog kreditiranja. Nakon što se krajem prošloga tjedna kretala oko svega 30 milijuna kuna, u ponedjeljak se probila iznad razine od 100 milijuna kuna i, iz dana u dan raste. Zbog toga posljednjih dana dio noćne potražnje, više od 10 milijuna kuna, ostaje nepokriven. Pored toga, raste i dnevna potražnja, dok je ponuda, s druge strane, vrlo mršava. To pokazuje da su potrebe depozitnih institucija vrlo velike. Zbog toga svakog dana nakon dnevnog kreditiranja velik dio potražnje ostaje nepokriven. Napetost na Tržištu popustila je tek u četvrtak, nakon što je središnja banka održala repo aukciju. Inače, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti, koji su predstavljali većinu dnevnog prometa, odobravani su po kamatama od 13 do 16 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 90,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,08 posto, upisani su zapisi u iznosu od 76,0 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 13,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz cijenu od 12 posto, upisani zapisi u iznosu od milijun kuna. Od 28. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 552,1 milijun kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa HNB je u četvrtak održala repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 493,4 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 04. svibnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 12,52 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks Zagrebačke burze potonuo je početkom tjedna duboko ispod 700 bodova. No, u drugoj se polovici tjedna oporavio i vratio iznad te razine. Tako je u četvrtak dosegnuo 701 bod, što je tri boda više nego što je iznosio tjedan dana prije. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle tri dionice. Pritom je najviše, 25 kuna, skočila cijena Plave lagune, zbog čega se, nakon duljeg vremena, vratila na razinu od 300 kuna. Dionica Plive poskupila je pak pet, a Riviere jednu kunu. Na vrhu liste gubitnica ovoga su se pak tjedna našle dvije dionice Zagrebačke banke - obična i dionica 3E serije. Obje su pojeftinile 20 kuna. U srijedu je cijena obične dionice Zabe pala na svega 560 kuna, što je njezina najniža razina još od listopada prošle godine. Osim Zagrebačke banke, na listi gubitnica našle su se još dvije dionice. Cijena Dalmatinske banke pala je tri, a Podravke pola kune. Treba reći i to kako se ovoga tjedna na Burzi prvi puta trgovalo i dionicama Hrvatske stambene štedionice. Po cijeni od 100 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 27 - 29. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 57 57 57 14.820 Pliva PLI-AA 540 560 555 771.962 Podravka PODR-A 68 70 69,50 78.886 Zagrebačka banka 0 560 580 580 1.089.000 Croatia osiguranje 600 600 600 6.000 Hrv. stamb. šted. 100 100 100 217.000 Končar KONEL 40 40 40 8.240 Kraš KRAS-A 60 60 60 16.560 Plava laguna LAGP-A 295 300 300 213.550 Riječka banka RIB 60 60 60 12.000 Riviera RIVP-A 42 42 42 3.612 Splitska banka SKA 50 50 50 25.000 Zagrebačka banka 3E 280 280 280 1.400 2.458.030 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo vrlo živo. Aktivno je bilo 11 dionica, a promet je, nakon duljeg vremena, premašio 600 tisuća kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama tvrtke Ivančica iz Ivanca. No, uz promet od 384 tisuće kuna, cijena im je potonula za 30 kuna. Još je snažnije, čak 251 kunu, ili 26 posto, pala cijena Jadranskog naftovoda. Pratila ju je dionica Plave lagune s gubitkom od 20 kuna. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle četiri dionice. Taj kvartet predvodi Splitska banka s dobitkom od 20 kuna. Osjetnije su porasle i cijene Croatia linea (10 kuna) te Tesle-Ericssona (pet kuna), dok je dionica Riviere poskupila tri kune. Inače, zahuktava se i trgovina dionicama privatizacijskih investicijskih fondova. Gotovo svakoga dana trguje se dionicama Expandia fonda. Pritom im se cijena stabilizirala na 19 kuna. Dionicama Središnjeg nacionalnog fonda trgovalo se pak po 11 kuna. Zbog snažnog pada cijena JANAF-a i Plave lagune, VIN indeks potonuo je u proteklih sedam dana četiri boda, na 272 boda. Treba spomenuti i to, da je sredinom tjedna VIN pao na najnižu razinu u povijesti - 270 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 26 - 29. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Chromos CTGB 440 440 440 4.400 Croatia line 26 30 30 10.054 Ivančica Ivanec 178 178 178 384.124 Jadranski naftovod 700 700 700 6.300 Kraš KRAS 60 60 60 9.180 Plava laguna PLAG 285 300 300 32.850 Riviera RIVIR 41 45 45 96.100 Splitska banka SPLBA 50 50 50 27.150 Tesla-Ericsson 81 90 90 7.623 PIF Expandia 19 19 19 36.632 PIF Sred. nac. fond 11 11 11 1.100 615.513 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 22. travnja 29. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5218,82 5334,42 + 2,21 London/FTSE-100 6413,60 6497,60 + 1,30 New York/DJIA 10581,42 10845,45 + 2,49 Tokyo/Nikkei 16665,88 16942,24 + 1,65 Bikovi su u naletu. Prije samo mjesec dana Dow Jones indeks preskočio je, po prvi puta u povijesti, razinu od 10.000 bodova. A već bi idućega tjedna mogao "testirati" granicu od 11 tisuća bodova. To se ponajviše zahvaljuje sjajnim poslovnim rezultatima američkih kompanija. Primjerice, telekomunikacijski div AT&T u prvom je tromjesečju ostvario dobit koja je premašila sva očekivanja - 1,72 milijarde dolara. Dobit vodeće svjetske Internet-kompanije America Online u istom je razdoblju dosegnula 117 milijuna dolara, što je čak 66 posto više nego u istom kvartalu prošle godine. Pored toga, dvije vodeće istraživačke tvrtke - International Data Corp. i Gartner Group's Dataquest - objavile su da je u proteklom tromjesečju prodaja osobnih računala, zahvaljujući ponajviše oporavku azijskih gospodarstava, zabilježila rast od 17 do 19 posto, što je znatno više od očekivanja. Stoga ne čudi da su u fokusu ulagača ovoga tjedna bile high-tech i Internet-dionice. Zbog toga je, osim Dow Jonesa, i Nasdaq indeks, kojeg čine uglavnom tehnološke dionice, skočio na najvišu razinu u povijesti - 2.652 boda. Rekord Footsie indeksa I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna porasle. U Londonu je sredinom tjedna Footsie indeks dosegnuo rekordnih 6.598 bodova. Na Frankfurtskoj je pak burzi DAX indeks ovoga tjedna osvojio oko 120 bodova. U fokusu ulagača bile su telekomunikacijske dionice. Jer, objavljena je vijest o stvaranju globalnog telekom saveza između tvrtki iz Britanije, SAD-a i Japana. Naime, British Telecom i AT&T ugovorili su kupnju, svaki po 15 posto udjela, kompanije Japan Telecom, za ukupno 1,85 milijardi dolara. Cijene dionica porasle su i na Tokijskoj burzi. Nikkei indeks skočio je ovoga tjedna oko 275 bodova, zbog čega se približio razini od 17 tisuća bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 22. travnja 29. travnja Promjena u % Euro/USD 1,0644 1,0600 - 0,42 Euro/JPY 127,88 126,07 - 1,42 USD/JPY 120,15 118,91 - 1,04 Cijena zlata: USD/Unca 22. travnja 29. travnja Promjena u % 283,50 283,50 0,00 Euro je i dalje pod snažnim pritiskom. Jer, sastanak Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) prošao je, po običaju, bez iznenađenja. Ministri financija i čelnici središnjih banaka SAD-a, Japana, Kanade, Britanije, Njemačke, Francuske i Italije nisu se značajnije osvrnuli na osjetan pad eura. Zaključili su samo kako nisu zabrinuti trenutačnim kretanjima tečajeva najznačajnijih valuta. Stoga je novorođena valuta oslabila, pa je početkom tjedna njezina cijena potonula duboko ispod razine od 1,06 američkih dolara. Na euro je negativno djelovalo i produbljavanje kosovske krize, što bi, kažu analitičari, moglo dodatno ugroziti ionako oslabljeno europsko gospodarstvo. Riječju, prostor za daljnji pad eura brzo se proširivao. Međutim, polovicom se tjedna oglasio predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg. Naglo je promijenio stav prema tečaju eura. Još prošloga tjedna tvrdio je kako ga ne brine snažno poniranje eura, da bi ovoga tjedna na sastanku središnjih bankara G7 izjavio kako će biti vrlo zabrinut ukoliko jedinstvena europska valuta nastavi tonuti. "Od benignog zanemarivanja do zabrinutosti, to je ipak drastična promjena stava," komentirali su dileri i, krenuli u pohod na euro. Zbog toga se tečaj eura vratio iznad razine od 1,06 dolara. Podjela unutar ECB-a!? Međutim, nastup Duisenberga potaknuo je špekulacije kako unutar ECB-a postoje različita mišljenja po pitanju uloge eura. Analitičari smatraju da je Duisenberg spreman dopustiti slabljenje novorođene valute kako bi se potaknuo rast izvoza "Eurolanda". S druge strane, čini se, kažu analitičari, kako je predsjednik Budesbanke Hans Tietmeyer više zabrinut time što bi slabost eura mogla izazvati jačanje inflacijskih pritisaka u Europi, s obzirom da bi porasle cijene uvoznih proizvoda. Po svemu sudeći, Tietmeyerovu zabrinutost dijeli i predsjednik Središnje banke Francuske Jean Claude Trichet koji je izjavio kako ima prostora za jačanje eura. Dodatni proračun za japansko gospodarstvo!? Osim s eurom, dolar se posljednjih dana žestoko bori i s japanskom valutom. Ovoga je tjedna njegov tečaj oscilirao u vrlo širokom rasponu od 118 do 120 jena. Razlog je tomu sukob japanskih političara po pitanju je li za oživljavanje japanskog gospodarstva neophodan dodatni proračun. Jedni tvrde da nije jer, treba pričekati rezultate dosadašnjih stimulativnih mjera, dok drugi smatraju da će rezultati tih mjera biti vrlo slabi te da trebaju dodatna sredstva. Zaključak? Ako japanska vlada prihvati dodatni proračun, jen će ojačati. U suprotnom, jen će oslabiti. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 23 - 30. travnja ?99. Posljednjih mjesec dana cijena se njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kreće u rasponu od 3,88 do 3,89 kuna. Većina ostalih valuta ovoga je tjedna izgubila na vrijednosti. Slovenski tolar klizi već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj potonuo gotovo 1,3 posto. Posljednja dva tjedna prate ga euro, talijanska lira i austrijski šiling s gubitkom od blagih 0,1 posto. Švicarski je pak franak samo u proteklih sedam dana pojeftinio više od pola posto. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Japanski jen uspinje se već tri tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj skočio čak 3,0 posto. U istom su razdoblju britanska funta i američki dolar poskupili oko 2,4, odnosno 1,7 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u utorak, Hrvatska narodna banka otkupila je 500 tisuća američkih dolara, po prosječnom tečaju od 7,1610 kuna za jedan dolar, i 4,3 milijuna eura, po prosječnoj cijeni od 7,6064 kune za jedan euro. Istodobno je prodala 12,6 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,6013 kuna za euro. Valutai jedinica Tečaj23. travnja Tečaj30. travnja Promjenau % Euro 1 7,5990 7,5911 - 0,11 DEM 1 3,8853 3,8812 - 0,11 USD 1 7,1473 7,1587 + 0,15 GBP 1 11,4750 11,5606 + 0,74 JPY 100 5,9462 6,0162 + 1,17 ATS 1 0,5522 0,5516 - 0,11 ITL 100 0,3924 0,3920 - 0,11 CHF 1 4,7462 4,7221 - 0,51 SIT 100 3,9564 3,9492 - 0,19 7. Vlada RH: O privatizaciji HT-a Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku kojom se bivša vojarna JNA na Svetoj Geri, bez naknade, prenosi u vlasništvo Hrvatskog planinarskog saveza i prenamjenjuje u objekt za turističko-planinarske svrhe. Vlada je s ove sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila i Prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) kojim se predviđa prodaja najmanje 25 posto dionica plus jedna dionica strateškom ulagatelju, prodaja pet posto dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima HT-a i Hrvatskih pošta, te dodjela pet posto dionica hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Odluka o prenamjeni bivše vojarne na Svetoj Geri, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić, doprinijet će unapređenju dobrih odnosa Hrvatske i Slovenije. Prema prijedlogu zakona o privatizaciji HT-a, postupak prodaje i donošenje odluke o broju dionica koje će se prodati strateškom ulagatelju kao i njegov izbor provodila bi Vlada. Taj bi se postupak provodio prikupljanjem ponuda, a u njemu bi morala sudjelovati najmanje tri ponuditelja. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade, objasnio je da će se privatizacija HT-a provoditi u dvije faze. Prva, do kraja ove godine, obuhvaća prodaju strateškom ulagatelju, sadašnjim i bivšim zaposlenicima, te dodjelu dionica braniteljima. Druga faza, koja će se provoditi 2000., i u kojoj će se omogućiti sudjelovanje svim ostalim građanima Hrvatske, provodit će se javnom ponudom. To znači, kazao je Škegro, da sve ostale dionice koje neće ići strateškom ulagatelju mogu u cijelosti ostati u Hrvatskoj. Pritom država odlučuje i trajno zadržati 30 posto dionica, čija će dividenda biti usmjeravana u mirovinski sustav. Posebnim zakonskim odredbama štiti se upravo taj interes i time čuva strateški i nacionalni interes Hrvatske. Škegro procjenjuje da će interes građana uz mogućnost popusta i benificija u drugoj fazi biti nekoliko puta veći nego je bio za "Plivu". Najavio je da će se naknadno objaviti detalji oko iznosa, cijene dionica, popusta i načina plaćanja. Zajedno s tim zakonskim prijedlogom, Vlada je Hrvatskom državnom saboru uputila i Prijedlog zakona o telekomunikacijama. Premijer Zlatko Mateša i ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec ističu da to nije preduvjet privatizaciji HT-a. Cilj je predloženog zakona, kaže Lužavec, i ukidanje monopola HT-a u nepokretnoj telefonskoj mreži i opća liberalizacija telekomunikacija u skladu sa smjernicama Svjetske trgovinske organizacije (WTO) počev od 2003. godine. Njime se uređuju telekomunikacije, radio, televizija i kabelska televizija, odnosi između davatelja i korisnika telekom usluga, te izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijskih objekata i opreme, te radijskih postaja. Osnivanje Hrvatskog zavoda za telekomunikacije Predloženi zakon predviđa i osnivanje nezavisnog regulatora - Hrvatskog zavoda za telekomunikacije u čijoj bi nadležnosti bio cjelokupan posao provođenja zakona, uz ostalo dodjela koncesija, te cjenik telekomunikacijskih usluga. Škegro najavljuje i osnivanje takvih nezavisnih regulatora i na drugim područjima, primjerice energetici. Zavod bi, po prijedlogu, djelovao kao državna upravna organizacija. No, upravo je to izazvalo niz upita članova Vlade oko osnivača, imenovanja čelnika, otvorenog prostora za diskrecione odluke i sl. Te bi se dileme, kako je istaknuto, trebale razjasniti i prije upućivanja samog prijedloga u saborsku proceduru. Sukladno prošlotjednoj saborskoj raspravi, Vlada je za treće čitanje pripremila izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV). Tim izmjenama Vlada odustaje od svog prvotnog prijedloga prema kojemu je do razrješenja članova DSV-a moglo doći prije isteka njihova mandata i zbog teže povrede Ustava i zakona. Naime, saborski su odbori zamijetili da bi takvo proširenje moglo izazvati dvojbe kako odrediti što je to teža povreda Ustava i zakona. Vlada je usvojila i primjedbe odbora vezane za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika, te predlaže da njih imenuje Županijski dom. Predloženim izmjenama, pred Predsjednikom Republike prisegu bi polagali samo najviši pravosudni dužnosnici, odnosno predsjednik Vrhovnog suda i državni odvjetnik. Uvodi se i novi institut sudačkih vijeća, koji bi, uz predsjednika suda, davali svoje mišljenje o kandidatima za sudačke dužnosti. Procjene turističkih rezultata Napadi NATO-a na SRJ vrlo će se negativno odraziti na stanje u hrvatskom turizmu u ovoj godini. Prema optimističnoj procjeni Ministarstva turizma - ako napadi završe do sredine svibnja - turistički bi promet u ovoj godini u odnosu na 1998. pao za 33 posto, odnosno prihod bi bio manji za 900 milijuna američkih dolara. U pesimističnoj, odnosno realnoj varijanti - ako se akcije NATO-a protegnu do kraja svibnja ili duže - pad prometa bio bi od 40 do 50 posto, odnosno gubitak bi iznosio od 1,1 do 1,4 milijarde dolara, rekao je ministar turizma Ivan Herak. Ministarstvo turizma procjenjivalo je da se realno u 1999., u odnosu na 1998., mogao očekivati rast turističkog prometa od 10 posto. Međutim, početkom zračnih napada NATO-a došlo je do promjene odnosa na tržištu i pogoršanja turističkog položaja Hrvatske. Pokazuje to i podatak da je za uskrsne blagane turistički promet pao za 33 posto, odnosno ostvareno je 46.000 noćenja manje nego lani. Zbog posljednjih događaja Ministarstvo predviđa dodatne promotivne aktivnosti na inozemnim tržištima te subvencije za organizirani dolazak domaćih i stranih turista. Razrađene su pritom potrebe ovisno o daljnjem razvoju događaja, a to bi zahtijevalo dodatnih oko 75 milijuna kuna, od čega iz proračuna 64 milijuna. Herak je najavio da će za pet-šest dana Ministarstvo prići operacionalizaciji mjera. One predviđaju dodatne aktivnosti Vlade oko jamstava te reprogramiranja obveza za turističke i hotelske tvrtke posebno s juga Hrvatske. "Nije realno očekivati brzi prestanak NATO aktivnosti u SRJ. Sve upućuje na jačanje aktivnosti NATO-a, dodatnu izolaciju SRJ", istaknuo je u raspravi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić. Stoga se čvrsto treba okrenuti i pojačati promidžbu na tržištima na koje aktivnosti NATO-a najmanje utječu. Ministar financija Borislav Škegro pak izvješćuje da je britanski Foreign Office jučer, u najnovijem naputku o putovanjima, proglasio cijelu Hrvatsku sigurnom zemljom. "Hrvatska u teritorijalnom smislu nije nikada bila sigurnija, ali u nekim segmentima, posebno u percepciji vratili smo se četiri do pet godina unatrag", kazao je premijer Mateša. Bez obzira na najave MMF-a i Svjetske banke o pomoći državama koje trpe posljedice zbog NATO akcija, Hrvatska se mora okrenuti ponajprije sebi i sama svojim primjerom pokazati i dokazati tu sigurnost. Stoga je Vlada zaključila da se razni skupovi, kongresi ili savjetovanja koje financira država, do daljnjega održavaju na jugu Hrvatske, posebice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Svima koji su do sada promijenili mjesto održavanja i otkazali skupove na tom području uskratit će se državna potpora, poručio je Mateša. Ujedno je rekao kako se ne smiju i ne mogu otkazivati različite školske ekskurzije na to područje, već ih dapače treba poticati. Ministri također ističu da je potrebna potpora kulturnim programima, posebno u primorskim županijama, da se više treba okrenuti gostima jer smo, kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka Jure Radić, "goste otjerali i svojom prekomotnošću i previsokim cijenama". Uz stanje u turizmu u ozračju NATO akcija na SRJ i prijedlog mjera, Vlada je ovu sjednicu dopunila i prvim izvješćem o upućivanju humanitarne pomoći Albaniji i Makedoniji, u kojima je smješteno najviše izbjeglica s Kosova. Ukupno 17 milijuna kuna vrijedna pomoć (brašno, riblje konzerve, itd.) bit će raspodjeljena i to 10,2 milijuna kao pomoć Albaniji, a 6,8 milijuna Makedoniji. Zatvorena sjednica Na zatvorenu dijelu sjednice Vlada je pak prihvatila prijedlog mjera Koordinacije za praćenje politike zapošljavanja za ozdravljenje poduzeća u teškoćama. Kako je priopćeno, riječ je mjerama za 19 tvrtaka koje zapošljavaju oko 7000 radnika. Na poticaj Zajednice povratnika Hrvatske Vlada je prihvatila promjene Uredbe o roku za podnošenje zahtjeva za obnovu te popravak i opremanje obiteljskih kuća i stanova u hrvatskome Podunavlju. Njima se omogućuje da povratnici sami obnavljaju svoje kuće i stanove novcem koji bi im odobrila država. Na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi Vlada je odlučila raspustiti Općinsko vijeće Pučišća (imenovan povjerenik Boženko Martinić), Općinsko vijeće Orle (imenovan povjerenik Ivan Petko) i Općinsko vijeće Trogira (imenovan povjerenik Svetin Musinov). Vlada je osnovala Nacionalno povjerenstvo za zaštitu zračnoga prometa, a za predsjednika je imenovala Zvonimira Vedriša. Obnovljena je prošlogodišnja odluka o uporabi slovenskih odmarališta u Hrvatskoj, kojom slovenske pravne osobe mogu ove turističke sezone pružiti usluge smještaja i prehrane samo svojim zaposlenicima i članovima njihovih obitelji, odnosno ako su vlasnici odmarališta udruge, onda članovima udruga. Nakon isteka mandata dr. Pere Jurkovića članom Ravnateljstva Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" imenovan je dr. Zvonimir Baletić, priopćio je vladin Ured za odnose s javnosti. 8. Agencija Fitch IBCA smanjila kreditni rejting Hrvatske Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga iz Londona Fitch IBCA, pod dojmom posljednjih događaja i napada NATO-a na SR Jugoslaviju, smanjila je kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, izvijestio je na sjednici Vlade potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Tako je kreditni rejting Hrvatske sa "BBB-" (tri be minus) sada smanjen na "BB+" (dva be plus). Druge dvije agencije za kreditni rejting - Moody's i Standard and Poor's, čija izaslanstva su prošli i ovaj tjedan boravili u Hrvatskoj, uvjeren je Škegro, ostat će pri dosadašnjem kreditnom rejtingu Hrvatske. Na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Vlade, Škegro je istaknuo kako efekti jednoipol mjesečnih napada NATO-a na SRJ nisu utjecali samo na turizam i gopodarstvo, već i na kreditni rejting Hrvatske. Ministarstvo financija, kazao je, pokušalo je učiniti sve da podacima predstavnike IBCA uvjeri kako je donošenje odluke o smanjivanju rejtinga preuranjeno. Ostaje nada da se, ako se stvari budu povoljnije razvijale, ne samo u turizmu, nego imajući u vidu i najavljeni rebalans proračuna, te potporu MMF-a i Svjetske banke, već idućih mjeseci Hrvatska vrati na prijašnji kreditni rejting kod te agencije. Prema Škegrinim riječima, i u ocjeni IBCA stoji da Hrvatska ima umjeren javni i vanjski dug, izuzetno dugo razdoblje pozitivnih pokazatelja, te da nema naznaka da Hrvatska ne bi mogla servisirati svoje obveze. Izvješće Fitch IBCA-a Inače, u izvješću Fitch IBCA-a stoji kako je kratkoročni rejting, koji se odnosi na izdanja s dospijećem do godinu dana, smanjen na "B", a dugoročni u lokalnoj valuti s "A-" na "BBB". Fitch IBCA kaže kako priznaje da je hrvatska Vlada prošle godine impresivno smanjila deficit tekućeg računa. "Unatoč tomu, nakon godina snažnog rasta, gospodarstvo se prizemljuje, zbog čega su javne financije te bankarski i korporacijski sektori pod osjetnim pritiskom". "Sukob na Kosovu negativno utječe na turističke prihode, što također predstavlja negativni vanjski udarac. Kako sada stvari stoje, bez značajnije fiskalne prilagodbe, gospodarstvo Hrvatske izgledat će idućih mjeseci znatno lomljivije," stoji u izvješću Fitch IBCA-a. 9. Škreb pregovarao o stand-by aranžmanu i dva kredita Hrvatska s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) pregovara o novom jednogodišnjem stand-by aranžmanu u iznosu od otprilike 200 milijuna dolara, kazao je u srijedu guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb. On je u Washingtonu vodio hrvatsko izaslanstvo na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Boravak je iskoristio za nastavak bilateralnih razgovora o odnosima Hrvatske s tim institucijama. Novac MMF-a bio bi, kako je to uobičajeno za stand- by aranžmane, korišten za međunarodne pričuve središnje banke. Škreb je o stand-by aranžmanu razgovarao s prvim zamjenikom izvršnog direktora MMF-a Stanleyem Fischerom. MMF ističe potrebu "fiskalnog prilagođavanja, ne samo proračuna nego i mirovinskog i fonda zdravstva", odnosno, sažeo je Škreb, traži da Hrvatska izvrši rebalans proračuna. Istaknuo je kako se s Fondom pregovara o uobičajenom aranžmanu pod standardnim uvjetima, te da je HNB "stalo da program bude dobar i uspješan". Time je zapravo opovrgnuo neka nagađanja da bi zbog kosovske krize i njezinih posljedica pregovori s MMF-om mogli biti lakši. "Nije to donatorska konferencija ni kompenzacija za Kosovo", prokomentirao je Škreb. Najavio je da će misija MMF-a u Hrvatsku doći u prvoj polovici svibnja. S dužnosnicima Svjetske banke Škreb je razgovarao o drugom obroku tzv. EFSAL kredita ukupnog iznosa 160 milijuna maraka od čega je polovica već realizirana, te o kreditu za strukturno prilagođavanje (SAL). Kako je rekao, tim novcem Svjetske banke država bi osigurala isplatu štednih uloga kojima je jamac, u šest hrvatskih banaka u stečaju. Pregovori će se nastaviti u svibnju u Zagrebu. Proljetno zasjedanje MMF-a i Svjetske banke proteklo je inače u znaku kosovske krize i zajedničkih promišljanja o tome kako koordinirati i organizirati neophodnu pomoć. Dogovoreno je da koordinatori međunarodne gospodarske i financijske pomoći budu Svjetska banka i EU. O konkretnoj pomoći pojedinim zemljama nije bilo govora jer je to prepušteno donatorskim konferencijama koje će se organizirati već od idućeg mjeseca. Škreb je rekao da hrvatska vlada upravo radi procjene učinaka i utjecaja kosovske krize na hrvatsko gospodarstvo. 10. Neto dobit Dalmatinske banke 14 milijuna kuna Dalmatinska banka d.d. iz Zadra prošle je godine ostvarila ukupan prihod u visini od 314,73 milijuna kuna ili 27,4 posto više nego godinu dana ranije. Učvršćivanje sigurnosti i stabilnosti banke te zadržavanje povjerenja štediša uz značajan tehnološki razvoj, bila su glavna područja njezinog djelovanja, priopćeno je u srijedu iz banke. Bančina bruto dobit lani je uvećana za 10,5 posto na gotovo 69,93 milijuna kuna. Radi maksimalne sigurnosti banke rezervacije za rizike povećane su za 63,6 posto na 55,11 milijuna kuna. Neto dobit je iznosila 14,21 milijun kuna ili 33 posto manje u usporedbi s godinom ranije i odlukom dioničara prenesena je u kapital banke. Pričuve te banke za rizičnu aktivu uvećane su lani za 31,9 posto na ukupno 227,15 milijuna kuna. Lani je koeficijent adekvatnosti, jedan od najznačajnijih pokazatelja sigurnosti banke, iznosio u Dalmatinskoj banci 17,87 posto, dvostruko više od zakonski propisane granice. Ukupni depoziti te zadarske banke bilježe pad od 9,3 posto na približno 1,32 milijarde kuna, dok su depoziti građana smanjeni za 4,2 posto te su iznosili približno 1,01 milijardu kuna, što je posljedica određenih makroekonomskih okolnosti, ocjena je poslovodstva. Nova devizna štednja zabilježila je lani rast od 3,2 posto te sada iznosi 749,12 milijuna kuna. Krediti stanovništvu lani su dosegnuli gotovo 433,5 milijuna kuna ili 30,5 posto više nego 1997., a njihov udio u ukupnoj kreditnoj lisnici te banke narastao je na 30,2 posto. Svi trendovi u poslovanju banke u prva tri mjeseca ove godine govore o sveopćoj stabilizaciji u sektoru depozita, istaknulo je poslovodstvo Banke. 11. Godišnja skupština Varaždinskog tržišta vrijednosnica Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvarilo oko 35 tisuća kuna dobiti. No, u prošlogodišnjoj bilanci zabilježeno je 811,78 tisuća kuna gubitka, rekla je u četvrtak direktorica tog društva Melita Marčeta na Godišnjoj skupštini dioničara VTV-a koja je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. "Svjesni smo da je put do oporavka domaćeg tržišta kapitala dug, a vrlo će ga teško biti prijeći bez svježeg kapitala. U okružju opće nelikvidnosti i znatnog pada zainteresiranosti ulagača za domaće vrijednosne papire Varaždinsko tržište vrijednosnica bori se za svoj opstanak", naglasila je Marčeta. Financijske teškoće Tržišta, prema njezinim riječima, nisu uvjetovane samo smanjenim prihodima, već i neredovitim realiziranjem financijskih obveza članica spram VTV-a, zbog čega su na tom tržištu kapitala bili primorani suspendirati četiri članice. Kako bi se rad tržišta nesmetano odvijao i nadalje, njegovo je poslovodstvo snizilo iznose financijskih obveza članica. Tako je članarina snižena sa četiri na 3.500 kuna, a prema novom obračunu provizija za transakcije do, primjerice, milijun kuna, umjesto dosadašnjih 0,3 posto iznosi 0,26 posto. Na skupštini dioničara usvojeno je izvješće Uprave VTV-a o lanjskom poslovanju, izvješće Nadzornog odbora, financijska izvješća te godišnji obračun. Na VTV-u prošle je godine ostvareno 247,39 milijuna kuna prometa, pa je danas iskorištena prilika da se prve tri brokerske kuće, koje su u tom prometu najviše sudjelovale, nagrade priznanjima. Prva na toj rang listi je brokerska kuća Moneta vrijednosni papiri iz Varaždina koja je u ukupnom prometu VTV-a sudjelovala s 38,27 posto, druga je zagrebačka brokerska tvrtka Caib s 12,54 posto, dok je treće priznanje sa 10,83 posto udjela u ukupnom prometu Tržišta zaslužila varaždinska brokerska kuća Fima. 12. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 261,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,795 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,60 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,773 kune, što predstavlja kamatu od 10,80 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,773 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,80 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je oko 50 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 11. svibnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa pao je na 519 milijuna kuna. Pritom su na rok od 42 dana upisani zapisi u iznosu od 491,8 milijuna kuna, a na rok od 91 dan 27,2 milijuna kuna. 13. Statistika HRVATSKI INOZEMNI DUG KRAJEM PROŠLE GODINE 8,49 MLRD USD - Hrvatski inozemni dug koncem prošle godine dosegnuo je 8,49 milijardi američkih dolara, što je 650 milijuna dolara više u odnosu na kraj trećeg tromjesečja lani, podaci su Hrvatske narodne banke. Veći dio duga, 7,9 milijardi dolara, otpada na srednjoročne i dugoročne kredite, koji su uvećani za 699,8 milijuna dolara. Preostalih 593,4 milijuna dolara odnosi na kratkoročne kredite, koji su u odnosu na tri mjeseca ranije manji za 49,8 milijuna dolara. U ovoj godini na naplatu dolazi 911,2 milijuna dolara kredita, a iduće 1,45 milijardi dolara.