IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 27. SVIBNJA

Vlada RH: Reprogram dugova hotelskih poduzeća Vlada je danas prihvatila zaključke za reprogram kreditinih obveza hotelskih društava komintenata Dubrovačke banke. Dugovi tih društava po raznim osnovama ili načinima kreditiranja iznose ukupno milijardu i 600 milijuna kuna, a oni će se reprogramirati na više načina. "To znači spas turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ti hoteli, kada bi ostali ovi financijski uvjeti, nemaju šanse ni u najboljoj turističkoj sezoni profitabilno poslovati", kazao je premijer Zlatko Mateša. S ove sjednice u saborsku su proceduru upućene izmjene Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu kojima se smanjuju subvencije za mlijeko. Saboru je na donošenje upućen i Prijedlog zakona o Hini. Vlada je prije nekoliko tjedana odlučila reprogramirati dugove hotelskih poduzeća komintenata Splitske banke, danas je to učinila i za komintente Dubrovačke banke, a kako je najavljeno uskoro će to učiniti i za komintente Jadranske i Dalmatinske banke. Prihvaćenim programom Vlada preporuča Upravi Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da donese odluku o reprogramu kredita u iznosu od oko 419,2 milijuna kuna hotelskim društvima čija su potraživanja s Dubrovačke banke, koja je u sanaciji, prenešena na Agenciju. Reprogram bi bio na 14 godina, uz četiri godine počeka, uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu u visini eskontne stope HNB. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odgodila bi otplatu kredita koji dospijevaju u ovoj godini za godinu dana, a Vlada i HBOR u roku od godinu dana trebali bi pronaći dugoročne inoizvore kako bi se hotelskim društvima obveze reprogramirale na deset godina. Odnosi se to na kredite HBOR-a plasirane preko Dubrovačke banke u iznosu od 133,6 milijuna kuna, te 293,8 milijuna kuna koje je HBOR izravno plasirala u dubrovačka hotelska poduzeća. Hotelskim društvima, zajedno s Dubrovačkom bankom i Agencijom, sugerira se da razgovaraju s inokreditorima o reprogramu kreditnih obveza koje iznose 499,7 milijuna kuna. Također se Agenciji i Hrvatskom fondu za privatizaciju sugerira da u hotelskim društvima provedu dokapitalizaciju u iznosu od 268,3 milijuna kuna, te ovlašćuje Agencija da u suradnji s Ministarstvom turizma raspišu međunarodni natječaj za izbor savjetnika za upravljanje, restrukturiranje i privatizaciju hotelskih društava. Naime, kako je istaknuo ministar turizma Ivan Herak, upravljanje u hotelskim društvima jedan je od temeljnih i akutnih problema, što je naročito zamjetno na dubrovačkom području. Uz objektivne razloge teškog stanja u tim društvima (agresija na Hrvatsku, smještaj izbjeglica, kosovsku krizu), Herak je istaknuo kako i nalaz Državne revizije ukazuje na niz subjektivnih grešaka u upravljanju hotelskim tvrtkama. Smanjenje subvencija za mlijeko Obzirom na predloženi rebalans državnog proračuna Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložilo je izmjene Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Ministar Ivan Đurkić objasnio je da se predlaže smanjenje subvencija za mlijeko na strateškim područjima s 0,90 na 0,80 kuna po litri te na ostalim područjima s 0,55 na 0,50 kuna po litri. Time se proračunska sredstva za poticaje u poljoprivredi smanjuju za ukupno 25 milijuna kuna. HINA kao javna ustanova Prijedlogom zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji - HINA bi se osnovala kao javna ustanova, pravni sljednik postojeće Hine (osnovane 1990.). Unutarnje ustrojstvo i poslovi iz djelatnosti Hine bili bi uređeni Statutom, na koji bi suglasnost davao Hrvatski državni sabor, koji bi vršio i osnivačka prava. Prijedlog predviđa i širi pristup javnosti upravljanju Hinom s Upravnim vijećem od pet članova - predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti, predstavnik Hrvatskog novinarskog društva, te predsjednici HAZU i Matice hrvatske. U nadležnosti Upravnog vijeća bilo bi donošenje Statuta, godišnjeg programa, proračuna Hine, te imenovanje i razrješenje glavnog urednika. Voditelj Hine bio bi direktor, a prvoga bi imenovala Vlada, dok bi to poslije prešlo u nadležnost Upravnog vijeća. O prognanicima i izbjeglicama Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene i dopune Zakona o prognanicima i izbjeglicama, kojima se uz ostalo predlaže utvrditi da prava iz tog Zakona ne bi imale osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela iz članka 3. Zakona o općem oprostu. Status povratnika po novom bi rješenju trajao najduže tri mjeseca od dana povratka u mjesto ranijeg prebivališta. Po riječima ministra razvitka i obnove Jure Radića, Hrvatska je 1992. skrbila za 663.493 prognanika i izbjeglih, a danas za njih 88.642.