IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 13. SVIBNJA

Vlada RH: O štetama u gospodarstvu zbog intervencije NATO-a Izravne i neizravne štete hrvatskog gospodarstva zbog intervencije NATO-a na SR Jugoslaviju procjenjuju se na 11 milijardi kuna. Za hrvatske uvjete to je velika cijena, i to su velike štete za malu državu i gospodarstvo kao što je hrvatsko, istaknuo je premijer Zlatko Mateša na današnjoj sjednici Vlade. Vlada je prihvatila nacrt prvog izvješća o štetama u gospodarstvu zbog NATO-ove intervencije na SRJ i zadužila ministarstva da i nadalje prate i po potrebi korigiraju procjene. Vlada je danas dala i državna jamstva za tri kredita šibenskom TLM-u, za nabavu opreme i modernizaciju, u ukupnom iznosu od 50 milijuna eura (380 milijuna kuna). Iz prvog izvješće o štetama zbog akcije NATO-a na SRJ razvidno je da štete nisu visoke samo u turizmu, nego i u prometu, trgovini, te drugim područjima gospodarstva. Neke pruge opet su izvan prometa, neke ceste zatvorene, pojedini izvozni poslovi propadaju, neki su gospodarski aranžmani otkazani. Za hrvatske uvjete to je vrlo velika cijena, kazao je premijer Mateša. Po ocjeni ministra gospodarstva Nenada Porgesa, zabrinjavajuće su i procjene šteta u industriji koje iznose oko 800 milijuna dolara. Štete se očituju u raskidu već ugovorenih poslova, a na temelju toga i padu industrijske proizvodnje, smanjenju vanjskotrgovinske razmjene te mogućem suzdržavanju inozemnih investitora i sl. Problemi su najvidljiviji izravno u tvrtkama, što Porges potkrepljuje na primjerima poduzeća "Straža" u kojem se prosuđuje da će do kraja godine ostvariti 14 milijuna dolara manje od plana, riječki "Viktor Lenac" izgubio je ugovoreni posao od 12,5 milijuna dolara, itd. Od gospodarskih grana najpogođenija je proizvodnja osnovnih prometnih sredstava, dominantno brodogradnja, zatim proizvodnja kemijskih sredstava, a u prerađivačkoj industriji gotovo nema sektora koji neće osjetiti štete. Procjene šteta u prometu, izvijestio je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec, do svibnja su dosegnule 82 milijuna kuna, a po istoj metodologiji procjenjuje se da bi do listopada mogle dosegnuti 733 milijuna kuna. Od ukupno 82 milijuna kuna šteta do svibnja, na pomorski se promet odnosi 26 milijuna, na cestovni 13 milijuna, a posebno je pogođen zračni promet gdje su štete oko 43 milijuna kuna. No, Lužavec također ističe kako će se smirivanjem ratnih operacija otvoriti mogućnost boljeg valoriziranja prometnog značenja Hrvatske. S aspekta nezaposlenosti, u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti Ministarstvo rada i socijalne skrbi, po riječima ministra Jose Škare, procjenjuje da će u ovoj godini izostati sezonsko zapošljavanje oko 20.000 ljudi u tim djelatnostima. Za naknade za nezaposlenost slijedom toga Zavod za zapošljavanje od svibnja do listopada trebao bi izdvojiti 107 milijuna kuna. Jamstva za kredite TLM-u Vlada je danas dala državna jamstva za investicijski program modernizacije i rekonstrukcije valjaonice TLM-TVP Šibenik. Riječ je o jamstvima po kreditima Westdeutsche Landesbank Girozentrale iz Duesseldorfa i to kreditima od 30,4 milijuna eura za nabavu opreme i uređaja, 5,37 milijuna eura za plaćanja predujma za dugoročni kredit za uvoz opreme, te iznosu od 14,3 milijuna eura za financiranje domaćih troškova. Po ocjeni ministra financija Borislava Škegre, to je velik iskorak prema budućnosti TLM-a, a da je riječ o prekretnici u poslovanju TLM-a ističe i premijer Mateša. Ti krediti znače kompletnu modernizaciju valjaonice, dodatno upošljavanje domaćih dobavljača, dodatni poticaj izvozu, te oko 400 do 500 novih radnih mjesta u Šibeniku, kazao je. I na sjednici Vlade i na poslije toga održanoj konferenciji za novinare Nenad Porges je istaknuo da su ratne štete u TLM-u iznosile 900 milijuna kuna, a da je Vlada do sada izravno ili neizravno intervenirala s više od 500 milijuna kuna. Direktor TLM-a Petar Škender ističe da završetkom investicije za oko 2,5 godine, TLM ima mogućnost postati respektabilnom tvrtkom na ovim prostorima. Podsjetio je i na suradnju s mostarskim Aluminijem, od kojega TLM nabavlja 80 posto potrebnog aluminija. Vlada je također zaključila da se dug TLM-a od 352,8 milijuna kuna prema Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka riješi prenošenjem dionica TLM-a iz Hrvatskog fonda za privatizaciju (22,7 milijuna) na Agenciju, te preporukom Upravi Agencije da razliku potraživanja pretvori u kapital TLM-a. Vlada je s ove sjednice u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu (treće čitanje) koji predviđa njegova tri osnovna područja - gospodarsku inspekciju, inspekciju rada, te inspekciju elektoenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom. U treće čitanje Vlada je Saboru uputila i prijedloge zakona o proglašenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, dok bi se Žumberak i Samoborsko gorje proglasili parkom prirode.