IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 29. TRAVNJA

Vlada RH: O privatizaciji HT-a Vlada je danas donijela odluku kojom se bivša vojarna JNA na Svetoj Geri, bez naknade, prenosi u vlasništvo Hrvatskog planinarskog saveza i prenamjenjuje u objekt za turističko-planinarske svrhe. Vlada je sa današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) kojim se predviđa prodaja najmanje 25 posto dionica plus jedna dionica strateškom ulagatelju, prodaja pet posto dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima HT-a i Hrvatskih pošta, te dodjela pet posto dionica hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Odluka o prenamjeni bivše vojarne na Svetoj Geri, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić, doprinijet će unapređenju dobrih odnosa Hrvatske i Slovenije. Prema prijedlogu zakona o privatizaciji HT-a, postupak prodaje i donošenje odluke o broju dionica koje će se prodati strateškom ulagatelju kao i njegov izbor provodila bi Vlada. Taj bi se postupak provodio prikupljanjem ponuda, a u njemu bi morala sudjelovati najmanje tri ponuditelja. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade, objasnio je da će se privatizacija HT-a provoditi u dvije faze. Prva, do kraja ove godine, obuhvaća prodaju strateškom ulagatelju, sadašnjim i bivšim zaposlenicima, te dodjelu dionica braniteljima. Druga faza, koja će se provoditi 2000., i u kojoj će se omogućiti sudjelovanje svim ostalim građanima Hrvatske, provodit će se javnom ponudom. To znači, kazao je Škegro, da sve ostale dionice koje neće ići strateškom ulagatelju mogu u cijelosti ostati u Hrvatskoj. Pritom država odlučuje i trajno zadržati 30 posto dionica, čija će dividenda biti usmjeravana u mirovinski sustav. Posebnim zakonskim odredbama štiti se upravo taj interes i time čuva strateški i nacionalni interes Hrvatske. Škegro procjenjuje da će interes građana uz mogućnost popusta i benificija u drugoj fazi biti nekoliko puta veći nego je bio za "Plivu". Najavio je da će se naknadno objaviti detalji oko iznosa, cijene dionica, popusta i načina plaćanja. Zajedno s tim zakonskim prijedlogom, Vlada je Hrvatskom državnom saboru uputila i Prijedlog zakona o telekomunikacijama. Premijer Zlatko Mateša i ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec ističu da to nije preduvjet privatizaciji HT-a. Cilj je predloženog zakona, kaže Lužavec, i ukidanje monopola HT-a u nepokretnoj telefonskoj mreži i opća liberalizacija telekomunikacija u skladu sa smjernicama Svjetske trgovinske organizacije (WTO) počev od 2003. godine. Njime se uređuju telekomunikacije, radio, televizija i kabelska televizija, odnosi između davatelja i korisnika telekom usluga, te izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijskih objekata i opreme, te radijskih postaja. Osnivanje Hrvatskog zavoda za telekomunikacije Predloženi zakon predviđa i osnivanje nezavisnog regulatora - Hrvatskog zavoda za telekomunikacije u čijoj bi nadležnosti bio cjelokupan posao provođenja zakona, uz ostalo dodjela koncesija, te cjenik telekomunikacijskih usluga. Škegro najavljuje i osnivanje takvih nezavisnih regulatora i na drugim područjima, primjerice energetici. Zavod bi, po prijedlogu, djelovao kao državna upravna organizacija. No, upravo je to izazvalo niz upita članova Vlade oko osnivača, imenovanja čelnika, otvorenog prostora za diskrecione odluke i sl. Te bi se dileme, kako je istaknuto, trebale razjasniti i prije upućivanja samog prijedloga u saborsku proceduru. Sukladno prošlotjednoj saborskoj raspravi, Vlada je za treće čitanje pripremila izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV). Tim izmjenama Vlada odustaje od svog prvotnog prijedloga prema kojemu je do razrješenja članova DSV-a moglo doći prije isteka njihova mandata i zbog teže povrede Ustava i zakona. Naime, saborski su odbori zamijetili da bi takvo proširenje moglo izazvati dvojbe kako odrediti što je to teža povreda Ustava i zakona. Vlada je usvojila i primjedbe odbora vezane za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika, te predlaže da njih imenuje Županijski dom. Predloženim izmjenama, pred Predsjednikom Republike prisegu bi polagali samo najviši pravosudni dužnosnici, odnosno predsjednik Vrhovnog suda i državni odvjetnik. Uvodi se i novi institut sudačkih vijeća, koji bi, uz predsjednika suda, davali svoje mišljenje o kandidatima za sudačke dužnosti. Procjene turističkih rezultata Napadi NATO-a na SRJ vrlo će se negativno odraziti na stanje u hrvatskom turizmu u ovoj godini. Prema optimističnoj procjeni Ministarstva turizma - ako napadi završe do sredine svibnja - turistički bi promet u ovoj godini u odnosu na 1998. pao za 33 posto, odnosno prihod bi bio manji za 900 milijuna američkih dolara. U pesimističnoj, odnosno realnoj varijanti - ako se akcije NATO-a protegnu do kraja svibnja ili duže - pad prometa bio bi od 40 do 50 posto, odnosno gubitak bi iznosio od 1,1 do 1,4 milijarde dolara, rekao je ministar turizma Ivan Herak. Ministarstvo turizma procjenjivalo je da se realno u 1999., u odnosu na 1998., mogao očekivati rast turističkog prometa od 10 posto. Međutim, početkom zračnih napada NATO-a došlo je do promjene odnosa na tržištu i pogoršanja turističkog položaja Hrvatske. Pokazuje to i podatak da je za uskrsne blagane turistički promet pao za 33 posto, odnosno ostvareno je 46.000 noćenja manje nego lani. Zbog posljednjih događaja Ministarstvo predviđa dodatne promotivne aktivnosti na inozemnim tržištima te subvencije za organizirani dolazak domaćih i stranih turista. Razrađene su pritom potrebe ovisno o daljnjem razvoju događaja, a to bi zahtijevalo dodatnih oko 75 milijuna kuna, od čega iz proračuna 64 milijuna. Herak je najavio da će za pet-šest dana Ministarstvo prići operacionalizaciji mjera. One predviđaju dodatne aktivnosti Vlade oko jamstava te reprogramiranja obveza za turističke i hotelske tvrtke posebno s juga Hrvatske. "Nije realno očekivati brzi prestanak NATO aktivnosti u SRJ. Sve upućuje na jačanje aktivnosti NATO-a, dodatnu izolaciju SRJ", istaknuo je u raspravi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić. Stoga se čvrsto treba okrenuti i pojačati promidžbu na tržištima na koje aktivnosti NATO-a najmanje utječu. Ministar financija Borislav Škegro pak izvješćuje da je britanski Foreign Office jučer, u najnovijem naputku o putovanjima, proglasio cijelu Hrvatsku sigurnom zemljom. "Hrvatska u teritorijalnom smislu nije nikada bila sigurnija, ali u nekim segmentima, posebno u percepciji vratili smo se četiri do pet godina unatrag", kazao je premijer Zlatko Mateša. Bez obzira na najave MMF-a i Svjetske banke o pomoći državama koje trpe posljedice zbog NATO akcija, Hrvatska se mora okrenuti ponajprije sebi i sama svojim primjerom pokazati i dokazati tu sigurnost. Stoga je Vlada zaključila da se razni skupovi, kongresi ili savjetovanja koje financira država, do daljnjega održavaju na jugu Hrvatske, posebice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Svima koji su do sada promijenili mjesto održavanja i otkazali skupove na tom području uskratit će se državna potpora, poručio je Mateša. Ujedno je rekao kako se ne smiju i ne mogu otkazivati različite školske ekskurzije na to područje, već ih dapače treba poticati. Ministri također ističu da je potrebna potpora kulturnim programima, posebno u primorskim županijama, da se više treba okrenuti gostima jer smo, kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka Jure Radić, "goste otjerali i svojom prekomotnošću i previsokim cijenama". Uz stanje u turizmu u ozračju NATO akcija na SRJ i prijedlog mjera, Vlada je ovu sjednicu dopunila i prvim izvješćem o upućivanju humanitarne pomoći Albaniji i Makedoniji, u kojima je smješteno najviše izbjeglica s Kosova. Ukupno 17 milijuna kuna vrijedna pomoć (brašno, riblje konzerve, itd.) bit će raspodjeljena i to 10,2 milijuna kao pomoć Albaniji, a 6,8 milijuna Makedoniji.