IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH

Temeljni cilj mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje je da se širenjem osnovice za plaćanje doprinosa smanji trošak gospodarstva, kazao je premijer Mateša na današnjoj sjednici Vlade na kojoj se raspravljalo o učincima mjera za učinkovitijom naplatom doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Vlada je dužna zaštititi sve one koji uredno posluju i plaćaju svoje obveze, a kojima tržišnu poziciju ugrožavaju oni koji sebi daju pravo ne plaćati doprinose, kazao je premijer. Izvještavajući o dosadašnjim učincima u bržoj naplati doprinosa, ravnateljica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Dunja Vidošević istaknula je da je u travnju Zavod uprihodio više od 1,08 milijardi kuna, čime se prešlo visinu od mjesečno prikupljanih 900 milijuna kuna. Ukoliko se ne budu emitirala dodatna prava, Dunja Vidošević ocjenjuje da bi se sadašnjom naplatom pod kontrolom mogao držati defecit Zavoda od 200 milijuna kuna mjesečno. Izvijestila je da je u protekla dva mjeseca Zavod naplatio oko 40 milijuna kuna, od ukupno 4,1 milijardu kuna duga. Taj dug od 4,1 milijarde je knjigovodstveni dug i sada je u tijeku raščlamba na aktivni i pasivni, pojasnila je ravnateljica Vidošević dodajući da će se uskoro izići s podatkom koliko su obveznici stvarno dužni. Iznijela je i podatak da u 1998. od ukupno kontroliranih 89.000 gospodarskih subjekata obveze nije podmirilo njih 66.000, te da je prvenstveno riječ o pravnim osobama. Samo s toga osnova Zavod u prošloj godini nije uprihodio 554 milijuna kuna, kazala je, dodajući da mnogi obveze plaćaju na temelju prijavljene najmanje osnovice od 1.370,00 kuna. "Kada govorimo o plaćanju doprinosa onda govorimo o solidarnosti", kazao je premijer Mateša istićući da je Vlada preplavljena zahtjevima za solidarnošću kada je riječ o spašavanju pojedinih tvrtki, isplatama plaća i mirovina. No, kada treba plaćati doprinose, onda te solidarnosti nema, ustvrdio je premijer. Navodeći kako su pojedini vodeći novinarski komentatori prijavljeni na minimalne plaće, upitao je kako ti isti mogu pisati o problemima u zdravstvenom i mirovinskom fondu. U okviru mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa bilo je i prijedloga da se doprinosi plaćaju i na autorske honorare, te isplate putem student-servisa. Od toga je Vlada odustala, ali doprinosi će se morati uplaćivati na honorar koji zaposlenik kroz ugovor o djelu ostvaruje u tvrtki u kojoj radi. "Što bi to značilo da ja s ministrom financija Škegrom sklopim ugovor o djelu", upitao je premijer Mateša. Škegro drži kako treba ustrajati na provedbi Vladinih mjera, a najvećim problemom u svezi plaćanja doprinosa naznačio je prijavljivanje radnika na najmanju osnovicu. Jedino država i javna poduzeća uredno plaćaju doprinose, kazao je apelirajući da se radnike prijavljuju na stvarne plaće. "Radnici koji pristaju na prijavljivanje na najmanji iznos rade u korist vlastite štete", poručio je. Ne može biti svetih krava Ministar gospodarstva Nenad Porges problemom je naznačio isplatu dijela plaća kroz putne naloge i, kako je kazao, "nama slične domišljaje". S druge pak strane, upozorio je i na pojavnosti da u pojedinim poduzećima radnici ne primaju plaće više mjeseci dok uprava sebi isplaćuje ogromna sredstva. "Svetih krava ne može biti i povjerenje u opravdanost mjera ovisi o tome koliko ćemo izbjeći diskrecioni sustav, odnosno da netko nazove telefonom i da ga se pusti da ne podmiruje obveze", kazao je Porges. Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak drži da pozornost treba usmjeriti na mogućnost proširenja osnovice za plaćanje doprinosa. Treba inzistirati na uplaćivanju obveznika koji to već jesu, te pojačati kontrolu na svim razinama, smatra potpredsjednica. Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i Uredbu o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju, koja uređuje postupak medicinske procedure utvrđivanja invaliditeta. To je potrebno kako i dalje bi u Hrvatskoj bila situacija kao sada, da je samo 16 posto umirovljenika s punim radnim stažom, dok su ostali mirovine stekli temeljem invalidnosti. Vlada je u treće saborsko čitanje uputila Konačni prijedlog Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem - tzv. beneficiranim radnim stažom. Podržana su i izvješća o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za razdoblje srpanj - prosinac 1998., te o radu Uprave, o poslovanju HRT-a u prošloj godini. Zatvoreni dio sjednice Na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlada je prihvatila Informaciju o provođenju Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. o ukidanju odredaba Zakona o usklađivanju mirovina i proslijedila je Hrvatskom državnom saboru. Odobrena je novčana potpora Društvu multiple skleroze i Društva psorijatičara iz programa Ureda za udruge za ovu godinu. Donijeta je i odluka o prodaji dionica dioničkog društva "Primošten" iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju pod posebnim uvjetima i uz podrobno utvrđene uvjete prodaje. Vlada je također suglasna sa sklapanjem ugovora o uređenju studentskih domova za Svjetske vojne igre 1999. Prihvaćen je i prijedlog pisma namjere za davanje državnog jamstva za zaduženje Zdravstveno rekreacijskog centra "Lipik" d.d. u inozemstvu. Iz tekuće zalihe državnog proračuna odobren je iznos za pokriće potreba socijalne skrbi za ovu godinu, te za iskup duga "Oriolika" d.d. iz Oriovca za pokriće obveza po kreditima. Vlada je donijela odluke o stavljanju van snage prethodnog rasporeda dobiti Hrvatskih telekomunikacija d.d., zatim o raspoređivanju dobiti HT d.d. za godinu 1998., te odluku o izmirenju dospjelih neizmirenih obveza HT d.d. spram državnog proračuna. Imenovana je radna skupina sastavljena od stručnjaka Financijske policije, Deviznog inspektorata, Hrvatske narodne banke i Ministarstva unutarnjih poslova kojoj je zadaća pružiti stručnu pomoć tijelima izvršne vlasti u vezi s povratkom protuporavno stečene imovine (prebacivanje novca u inozemstvo s računa banaka sada u stečaju).