VLADA PRIHVATILA REPROGRAM DUGOVA HOTELSKIH PODUZEĆA U DUBROVNIKU

ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Hrvatska je Vlada danas prihvatila zaključke za reprogram kreditinih obveza hotelskih društava komintenata Dubrovačke banke. Dugovi tih društava po raznim osnovama ili načinima kreditiranja iznose ukupno milijardu i 600 milijuna kuna, a oni će se reprogramirati na više načina. "To znači spas turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ti hoteli, kada bi ostali ovi financijski uvjeti, nemaju šanse ni u najboljoj turističkoj sezoni profitabilno poslovati", kazao je premijer Zlatko Mateša. S današnje sjednice u saborsku su proceduru upućene izmjene Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu kojima se smanjuju subvencije za mlijeko. Saboru je na donošenje upućen i Prijedlog zakona o Hini.#L# Vlada je prije nekoliko tjedana odlučila reprogramirati dugove hotelskih poduzeća komintenata Splitske banke, danas je to učinila i za komintente Dubrovačke banke, a kako je najavljeno uskoro će to učiniti i za komintente Jadranske i Dalmatinske banke. Prihvaćanim programom Vlada preporuča Upravi Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da donese odluku o reprogramu kredita u iznosu od oko 419,2 milijuna kuna hotelskim društvima čija su potraživanja s Dubrovačke banke, koja je u sanaciji, prenešena na Agenciju. Reprogram bi bio na 14 godina, uz četiri godine počeka, uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu u visini eskontne stope HNB. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odgodila bi otplatu kredita koji dospijevaju u ovoj godini za godinu dana, a Vlada i HBOR u roku od godinu dana trebali bi pronaći dugoročne inoizvore kako bi se hotelskim društvima obveze reprogramirale na deset godina. Odnosi se to na kredite HBOR-a plasirane preko Dubrovačke banke u iznosu od 133,6 milijuna kuna, te 293,8 milijuna kuna koje je HBOR izravno plasirala u dubrovačka hotelska poduzeća. Hotelskim društvima, zajedno s Dubrovačkom bankom i Agencijom, sugerira se da razgovaraju s inokreditorima o reprogramu kreditnih obveza koje iznose 499,7 milijuna kuna. Također se Agenciji i Hrvatskom fondu za privatizaciju sugerira da u hotelskim društvima provedu dokapitalizaciju u iznosu od 268,3 milijuna kuna, te ovlašćuje Agencija da u suradnji s Ministarstvom turizma raspišu međunarodni natječaj za izbor savjetnika za upravljanje, restrukturiranje i privatizaciju hotelskih društava. Naime, kako je istaknuo ministar turizma Ivan Herak, upravljanje u hotelskim društvima jedan je od temeljnih i akutnih problema, što je naročito zamjetno na dubrovačkom području. Uz objektivne razloge teškog stanja u tim društvima (agresija na Hrvatsku, smještaj izbjeglica, kosovsku krizu), Herak je istaknuo kako i nalaz Državne revizije ukazuje na niz subjektivnih grešaka u upravljanju hotelskim tvrtkama. Obzirom na predloženi rebalans državnog proračuna Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložilo je izmjene Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Ministar Ivan Đurkić objasnio je da se predlaže smanjenje subvencija za mlijeko na strateškim područjima sa 0,90 na 0,80 kuna po litri te na ostalim područjima sa 0,55 na 0,50 kuna po litri. Time se proračunska sredstva za poticaje u poljoprivredi smanjuju za ukupno 25 milijuna kuna. Prijedlogom zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji - HINA bi se osnovala kao javna ustanova, pravni sljednik postojeće Hine (osnovane 1990.). Unutarnje ustrojstvo i poslovi iz djelatnosti Hine bili bi uređeni Statutom, na koji bi suglasnost davao Hrvatski državni sabor, koji bi vršio i osnivačka prava. Prijedlog predviđa i širi pristup javnosti upravljanju Hinom s Upravnim vijećem od pet članova - predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti, predstavnik Hrvatskog novinarskog društva, te predsjednici HAZU i Matice hrvatske. U nadležnosti Upravnog vijeća bilo bi donošenje Statuta, godišnjeg programa, proračuna Hine, te imenovanje i razrješenje glavnog urednika. Voditelj Hine bio bi direktor, a prvoga bi imenovala Vlada, dok bi to poslije prešlo u nadležnost Upravnog vijeća. Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene i dopune Zakona o prognanicima i izbjeglicama, kojima se uz ostalo predlaže utvrditi da prava iz tog Zakona ne bi imale osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela iz članka 3. Zakona o općem oprostu. Status povratnika po novom bi rješenju trajao najduže tri mjeseca od dana povratka u mjesto ranijeg prebivališta. Po riječima ministra razvitka i obnove Jure Radića, Hrvatska je 1992. skrbila za 663.493 prognanika i izbjeglih, a danas za njih 88.642. (Hina) bn im