ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Znanost je u Hrvatskoj već godinama u recesiji, ona je potplaćena i ima velike poteškoće s kadrovima. To je u uvodnom izlaganju, na skupu o "Znanosti u Hrvatskoj na pragu trećega tisućljeća", naglasio
akademik Dionis Sunko. Skup je organizirala HAZU, u okviru Akademijina projekta "Prilozi za strategiju razvoja Hrvatske".
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Znanost je u Hrvatskoj već godinama u
recesiji, ona je potplaćena i ima velike poteškoće s kadrovima. To
je u uvodnom izlaganju, na skupu o "Znanosti u Hrvatskoj na pragu
trećega tisućljeća", naglasio akademik Dionis Sunko. Skup je
organizirala HAZU, u okviru Akademijina projekta "Prilozi za
strategiju razvoja Hrvatske". #L#
Iako je u svijetu razvoj znanosti u prvom planu, u Hrvatskoj se o
njoj malo govori. Ni jedna stranka ne govori što bi trebalo učiniti
i danas se moramo upitati zašto se znanost jedva spominje, rekao je
Sunko.
Podsjetio je kako je današnji skup rezultat inicijative skupine
znanstvenika koji su 1997. sastavili "Inicijativu za promjenu
položaja znanosti u RH" i radi potpore prikupili oko 200 potpisa
znanstvenika. Inicijativa je upućena na adrese relevantnih
institucija vlasti, no očekivana je pomoć izostala. Kao "izlaz iz
situacije" organiziran je današnji skup, koji je prvi u nizu
rasprava o položaju znanosti.
Prije radnoga dijela skupa, nazočne su pozdravili Branko Jeren,
rektor zagrebačkog Sveučilišta, i Ivo Padovan, predsjednik HAZU-a,
koji su upozorili na značenje znanosti u RH. Skupu je bio nazočan i
predstavnik Ministarstva znanosti i tehnologije.
Dr. Gvozden Flego ustvrdio je kako u RH, na normativnoj razini, ne
postoji akademska samouprava (autonomija sveučilišta). Po
njegovoj ocjeni, izvršna je vlast odlučujuća u izboru čelnika
sveučilišnih institucija (rektora, dekana, upravnih vijeća
sveučilišta). U javnim institutima, vlast ministra toliko je
raširena da je moguće govoriti o ministrovu upravljanju tim
institutima, rekao je Flego. Predložio je temeljitu reviziju
Zakona o visokim učilištima i Zakona o znanstvenoistraživačkoj
djelatnosti, povećanje izdvajanja za znanost iz BND-a, kao i
donošenje zakona o donacijama ustanovama od javnoga interesa.
Akademik Sibila Jelaska naglasila je kako se za znanstvena
istraživanja u nas izdvaja 590 milijuna kuna, što iznosi 0,43 posto
BDP-a. Kada se od te svote oduzmu sredstva za projekte, plaće i
druga izdavajanja, dobije se 390 milijuna za neposredna znanstvena
istraživanja (projekte), što iznosi tek 0,28 posto BDP-a. Zemlje
OECD-a, usporedila je, u prosjeku izdvajaju 1,6 posto BDP-a samo za
istraživanja, bez izdataka za visoku naobrazbu.
Akademik Vlatko Silobčić iznio je podatke o proizvodnosti
znanstvenika u Hrvatskoj, iz kojih se vidi da hrvatski znanstvenici
objavljuju manji broj i manje kvalitetne znanstvene članke.
Silobrčić upozorava da je u RH znanstvena proizvodnja ispod
svjetskoga prosjeka" te da "nema jasnog sustava vrednovanja, niti
izražene volje da se takav sustav uspostavi". Stoga, predlaže da se
donese politička odluka da se u sustavu znanosti u nas moraju
primijeniti kriteriji vrednovanja kakvi postoje u svijetu.
(Hina) mb mc