O DUGOROČNOJ STRATEGIJI GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE

ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj ne postoji dugoročna strategija gospodarskog razvoja pa hrvatsku gospodarsku strategiju tek treba početi stvarati. Znanstveni skup o dugoročnoj strategiji gospodarskog razvoja Hrvatske, održan danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), trebao bi pridonijeti objektivnome sagledavanju hrvatskoga gospodarstva, prepoznavanju uzroka poremećaja, utvrđivanju razvojnih mogućnosti i nužnim promjenama u pravcima kretanja u gospodarskome sustavu i ekonomskoj politici Hrvatske. #L# U 15 priloga hrvatskih ekonomskih eksperata - znanstvenika i stručnjaka, izneseni su pogledi na osnovna pitanja koja treba raspraviti da bi se uopće moglo prići izradi strategije u formalnom obliku, istaknuo je akademik Jakov Sirotković, član Organizacijskog odbora skupa. Za organizatora znanstvenoga skupa - Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU, bilo je poticajno nastaviti rad na stvaranju dugoročne gospodarske strategije Hrvatske, usprkos činjenici da su odgovorni nositelji državne ekonomske politike godinama uporno ignorirali stajališta znanosti i struke o potrebi izrade takve dugoročne strategije. Drama današnjeg ekonomskog "trenutka" Hrvatske je u vraćanju izgubljenoga kredibiliteta hrvatskoga gospodarstva, ustvrdio je dr. Stjepan Zdunić, govoreći o stanju hrvatskoga gospodarstva i izboru razvojne strategije. Konstruktivni dijalog između znanstevnika i struke, s jedne strane, i političkih struktura odlučivanja, s druge strane, ne postoji, ocijenio je dr. Vladimir Veselica. Poteškoće Veselica ne vidi u ekonomskoj već u političkoj sferi, jer, rekao je, Hrvatska ima dovoljno intelektualne i stručne koncentracije za vođenje konstruktivnoga dijaloga. Što se pak političkih struktura države tiče, Veselica je ocijenio da je "Hrvatska na pragu povezivanja državnih struktura s procesima kriminalizacije. Razina makroekonomskih odluka u Hrvatskoj bila je i jest niža od razine hrvatske ekonomske znanosti i struke, ali, istaknuo je dr. Dragomir Vojnić, ne treba precijeniti ni hrvatsku ekonomsku znanost. Dok je na početku ovoga desetljeća Hrvatska imala čelnu poziciju među tranzicijskim zemljama, konac desetljeća dočekuje na začelju, rekao je Vojnić, ocijenivši da je uzrok takovu padu međunarodnog ugleda hrvatskoga gospodarstva činjenica da se u Hrvatskoj odvijao proces "tajkunizacije", a ne privatizacije. Akademik Adolf Dragičević drži da je ideja o "povratku Hrvatske u kapitalizam", izrečena početkom 90-tih godina, "najgluplja ideja koju je čuo na hrvatskim prostorima još od stoljeća 7.". Dragičević ističe da su tvorci te ideje zaboravili temelje na kojima je nastao kapitalizam, kao i činjenicu da je danas "na djelu" informacijska privreda. Po njemu, glavni ekonomski problem Hrvatske i temeljno pitanje njezina strategijskoga razvoja je "tko usmjerava hrvatski strategijski razvoj". Uz stajalište da je "obrazovanje velika slabost Hrvatske, akademik Dragičević ocijenio je da bi osnovni strateški cilj Hrvatske za sljedeće petogodišnje razdoblje trebalo biti da Hrvatska postane srednje razvijeno informacijsko društvo. Danas je teško doći do činjenične analize hrvatskoga gospodarstva, rekao je dr. Fedor Rocco, dometnuvši da Hrvatska "trpi posljedice poremećene tranzicije i nedostatka konzistentne znanstvene politike". Akademik Alica Wertheimer-Baletić govorila je o demografskim pokazateljima i njihovu utjecaju na ekonomski razvitak. Zaključila je da zbog dugoročnoga pada nataliteta i prirodnoga prirasta, demografski faktor djeluje pozitivno u smislu olakašavanja teške situacije vezane uz visoku stopu nezaposlenosti. U Hrvatskoj formalno postoje sve institucije modernoga društva, ali je problem što one ne funkcioniraju kako treba, kazao je akademik Ivo Perišin, rekavši da se to očituje i u neprisutnosti predstavnika tih institucija na ovome znanstvenom skupu. Uz ostalo, na skupu se govorilo i o faktorima i elementima gospodarske strategije, stanju i determinantama budućeg razvitka poljoprivrede, kao i stvaranju ekonomski održivih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. Iznesena su i stajališta o mjestu turizma u dugoročnoj strategiji gospodarskog razvoja Hrvatske, fiskalnim aspektima gospodarskog razvoja, ekonomskome položaju privrede, dugoročnom razvoju gospodarstva s gledišta ekoloških i energetskih ograničenja, kao i o etičkim problemima u odnosu na vrijednosni sustav hrvatskoga gospodarstva. (Hina) ip dd