ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Albert Haler, književni povjesničar, teoretičar i estetičar jedno je od "zaboravljenih" imena hrvatske kulture i znanosti. Znanstveni skup što će se 29. i 30. travnja održati u Zagrebu i Dubrovniku ima
zadaću "izvući iz zaborava" djelo Alberta Halera. Na tom su se poslu okupili znanstvenici i stručnjaci sa sva četiri hrvatska sveučilišta, filoloških društava iz Zagreba i Zadra, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Matice hrvatske, što je primjer integracije hrvatskoga sveučilišnog i duhovnoga života, istaknuo je dr. Tihomil Maštrović, predsjednik Organizacijskog odbora skupa i Stručnoga vijeća Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Albert Haler, književni povjesničar,
teoretičar i estetičar jedno je od "zaboravljenih" imena hrvatske
kulture i znanosti. Znanstveni skup što će se 29. i 30. travnja
održati u Zagrebu i Dubrovniku ima zadaću "izvući iz zaborava"
djelo Alberta Halera. Na tom su se poslu okupili znanstvenici i
stručnjaci sa sva četiri hrvatska sveučilišta, filoloških društava
iz Zagreba i Zadra, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU) i Matice hrvatske, što je primjer integracije hrvatskoga
sveučilišnog i duhovnoga života, istaknuo je dr. Tihomil
Maštrović, predsjednik Organizacijskog odbora skupa i Stručnoga
vijeća Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.#L#
Najava znanstvenoga skupa bila je povod današnjoj konferenciji za
novinare, priređenoj u Zagrebu na Otvorenome i pučkom učilištu.
Maštrović je izvijestio da će skup početi sutra, 29. travnja, na
Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a bit će nastavljen 30.
travnja u Međunarodnome središtu hrvatskih sveučilišta u
Dubrovniku (MSHS). Izlaganja 31 sudionika približit će djelo
Alberta Halera koji je, prihvativši estetičke postavke Benedetta
Crocea, smatrao umjetnost samosvojnim činom čuvstveno-
fantazijske naravi. Književnoj kritici Haler je odredio zadaću
otkrivanja isključivo estetskih vrijednosti umjetničkoga djela,
revidirajući, na taj način, ustaljene književnokritičke i
književnopovijesne zaključke. Negativnim ocjenama Gundulićevih,
Preradovićevih i Kranjčevićevih djela izazvao je pak brojne
polemike, dok je u ocjeni radova manje poznatih autora, iznijetoj u
knjizi "Novija dubrovačka književost", objavljenoj 1944. u
Zagrebu, odstupio od svojih stajališta, uzimajući u obzir i
književnopovijesne vrijednosti.
Albert Haler rođen je u Vrgorcu 1883., a umro je u Kamnici kod
Maribora 18. svibnja 1945, pod još uvijek nerazjašnjenim
okolnostima. Jer, istaknuo je Maštrović, ne postoji niti jedan
dokument koji bi upućivao na Halerova ideološka stajališta, pa je
zato još nejasnije zašto je stradao na Bleiburgu.
O Halerovoj upućenosti u umjetničke tokove njegova vremena govori i
podatak da je ovaj gorljivi "kročeovac", bio samo 18 godina mlađi od
svojega uzora, dometnuo je Maštrović.
Znanstveni skup o Albertu Haleru peti je u nizu znanstvenih skupova
o velikanima hrvatske književne znanosti o kojima se neko vrijeme,
zbog ideoloških predrasuda, "šutilo".
(Hina) ip gk