RFI 24. V. IZ TISKA

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 24. V. 1999. Iz tiska Dosta prostora danas u tisku zauzimaju teme o nagradama na cannskom festivalu i početak teniskog turnira u Roland Garosu, ali nedovoljno da zaklone činjenicu da je rat dominantna tema u javnom mišljenju i ona po kojoj se procjenjuje profil tiska. Ovaj kraj tjedna pojačao je, čini se, dileme novinara koji se snalaze kako mogu između proturječnih signala koji stižu iz vlada zemalja koje odlučuju o ratnim operacijama NATO saveza. Osim 'Liberationa', svi izbjegavaju upuštanje u, očito, sve rizičnije komentare. (...) U 'Le Mondeu' je 'NATO želi pojačati svoje kopnene trupe' naslov glavnog članka s citatom generala Wesleya Clarka, koji je tražio od saveznika da budu otvoreni za sve opcije, uključujući i invaziju Kosova. U tekstu se ocjenjuje da su zahtjevi za povećanje postrojba zasad samo promjene u procjeni o potrebama NATO saveza, ali da nikakva odluka nije donesena jer, kako tvrde NATO-vi stratezi, zračni udari su izuzetno efikasni. U diplomatskoj verziji 'Le Mondea' govori se o stagnaciji pregovora između Rusa i Zapada. Zapreke u pregovorima su velike, najveća ostaje - po jednom ruskom diplomatu - ona o snagama koje moraju biti upotrijebljene na Kosovu nakon rata i pitanje povlačenja srpskih vojnika s Kosova. 'Le Monde' nema ni jedan komentar o događajima, samo izvješća o raznim temama vezanim uz rat. Tu je tekst o 'Kruševcu, gradu koji se buni protiv Slobodana Miloševića', kako se kaže u naslovu. 'Le Mondeov' dopisnik izvještava iz grada o prosvjedima građana protiv rata, povratku rezervista koji nisu bili demobilizirani, iako se ne kaže da su dezerteri. To se temelji na detalju iz teksta u kojem se tvrdi da je general Pavković rekao vojnicima koji su se odlučili da se sami vrate kućama, da mogu otići, ali da ostave oružje. Sad u gradu vlada napeti mir, piše list. Tu je članak iz izbjegličkoga logora u Makedoniji gdje se očekuje Rugovin posjet koji se stalno odgađa. Albanski vođa i predstavnici OVK žele spriječiti taj posjet, ali izbjeglice očekuju Rugovu kao heroja, piše 'Le Monde'. Neće biti nijedne riječi protiv Rugove u cijelom logoru, kaže jedan izbjeglica. Tu su i dva teksta - prvi, o krijumčarenju nafte iz Rumunjske u Jugoslaviju, što je izvor pravog bogatstva za rumunjske krijumčare i, drugi, o odluci Yutel Sat-a da prekine prijenos preko satelita programa srpske televizije RTS-a. Ta europska organizacija za prijenos programa preko satelita nije htjela priopćiti koje su zemlje glasovale za tu neobičnu odluku, kao ni koji su pravi uzroci takve odluku. Prije nekoliko tjedana, podsjeća list, francusko ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da bi trebala posebna odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za takvo rješenje Yutel Sat-a, ali sada se prešlo preko te obveze. 'Le Monde' na kraju donosi veliku reportažu o 'Vojnicima pripadnicima OVK'. To je naslov koji sugerira to što je objašnjeno u tekstu - da su ti vojnici slabo pripremljeni i djeluju kao amateri u sukobu NATO saveza i jugoslavenske vojske. U 'Le Figarou' se također opširno piše o pukotinama u 'svetom savezu Srba', kako se kaže. To se opet odnosi na vijest o prosvjedima u Kruševcu, općenito na zamor stanovništva u Jugoslaviji, na peticiju protiv rata intelektualaca u Čačku i na sve tvrđe stajalište crnogorskog predsjednika Đukanovića prema Slobodanu Miloševiću. U reportažama ima mnogo potankosti o tome da je ljudima dosta rata, ali nema nijednog novog, još ne spominjanog. Teško je iz tih tekstova procijeniti koliko zaista ovi događaji imaju važnosti. 'Le Figaro' je također preko cijele stranice svog velikog formata stavio neku vrst bilance dvomjesečnog rata. Najvažniji su zaključci da ciljevi NATO-a nisu postignuti, da rusko posredovanje ne daje rezultate, iako se nastavlja, da se saveznici prepiru treba li zaustaviti bombardiranje prije ili poslije pregovora, da su prosvjedi protiv režima u Beogradu i u Jugoslaviji sve vidljiviji i da rat mnogo stoji - cifra će biti 55 milijarda eura ako rat završi 1. lipnja. Tu je i jedan komentar, vrlo kritičan prema intervenciji, pod naslovom 'Balkan - samoubilačka strategija' Očekivalo se da ti kirurški udari, piše autor, poštede stanovnike i sruše diktatora, a ništa se od toga nije dogodilo. Kako Jugoslaviji nije objavljen rat sve je dopušteno, uključujući i ubijanje civila bez obrane. To na kraju sugerira da se traži drugi način za rušenje Miloševića. Otrov je djelotvorniji od bomba, piše autor, a za to ne možemo utvrditi je li rečeno ozbiljno ili s ironijom. (RFI)