US 9.V.WT:ZAKAZAO OBAVJEŠTAJNI SUSTAV

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 9. V. 1999. Moguće skoro preispitivanje NATO-va obavještajnog sustava "Priznanje dužnosnika da je slučajno bombardiranje kineskog veleposlanstva u Beogradu možda rezultat lošeg obavještajnog rada moglo bi pokrenuti val zahtjeva za revizijom čitavog sustava prikupljanja podataka, koji NATO koristi u svojoj zračnoj kampanji protiv Jugoslavije. Većina dužnosnika SAD i NATO-a odbacila je mogućnost mehaničke ili grješke pilota, vjerujući da je 'grješka počinjena u ciljanju... Oružje je pogodilo ono što je i trebalo pogoditi - samo ne znamo zašto', kazao je jedan američki dužnosnik. Troje je ljudi ubijeno, a 20 ih je ranjeno kada su dva ili više NATO- vih preciznih projektila u petak nakon ponoći pogodili veleposlanstvo u središtu Beograda. NATO-vi piloti držali su da pogađaju zgradu jugoslavenske vlade, tijesno povezanu s ratnim operacijama, zvanu Savezno ravnateljstvo za robne zalihe, kazali su dužnosnici. Bombardiranje koje je Peking brzo osudio kao 'barbarski čin' posljednji je u nizu incidenata 'kolateralne štete', uključujući napad u petak prošlog tjedna na bolnicu i tržnicu u Nišu, trećem po veličini jugoslavenskom gradu. Ti incidenti nagovješćuju da pojačavanje zračnog rata, proglašenog najpreciznijim u povijesti, čini NATO-vu operaciju sve smrtonosnijom za civile. Ubrzanje nehotičnih napada rezultiralo je optužbama da NATO-v 'kirurški' zračni rat uopće nije precizan te da stradava previše civila. NATO-vi dužnosnici priznaju da je proteklih dana bilo više incidenata u kojima su stradavali civili. Dok neki pitaju nije li niz slučajnih napada nagovještaj dosada neprisutnog nemara NATO-a ili njegovih pilota, dužnosnici inzistiraju da su incidenti rezultat ubrzanog tempa zračnog rata koji danas obuhvaća više od 900 letjelica i više od 600 borbenih letova u duljem vremenskom periodu. Dužnosnici tvrde da postoje granice čak i djelotvornosti novopečenog 'preciznog' ratovanja. Primjerice, general ratnog zrakoplovstva Charles Wald izjavio je nedavno da treba očekivati da će bombe na lasersko navođenje pogoditi svoje ciljeve samo u 80 do 90 posto slučajeva. 'Taj je rezultat još uvijek bolji od očekivanog - ako imamo na umu očekivane rezultate tih sustava', kazao je jedan vojni dužnosnik. Kod ranijih napada na neplanirane ciljeve krivnja je pripisana grješci pilota ili zalutalim bombama. No, jedan američki dužnosnik kazao je da činjenice u slučaju bombardiranja veleposlanstva sugeriraju samo dvije mogućnosti: ili je obavještajni sustav na terenu bio neprecizan ili je grješka napravljena u upisivanju ciljnih informacija u upravni sustav bombe koji je vodi prema meti. Drugi američki dužnosnik kazao je da su najvjerojatniji uzrok incidenta 'zastarjele informacije'. Pripadnici kineskog veleposlanstva boravili su u zgradi oko dvije godine, a neki stručnjaci u inozemstvu spekulirali su da NATO-vi planeri možda jednostavno nisu još jednom provjerili informacije prije no što je izdana zapovijed o bombardiranju. NATO-vi planeri u Bruxellesu izjavili su da su mislili da je zgrada skladište streljiva. Nemar kao uzrok incidenta bio bi veliko iznenađenje. Naime, američki vojni dužnosnici, zaduženi za biranje meta, obično se služe višestrukim izvorima informacija kako bi provjerili svoje mete i prolaze različite procedure kako bi bili sigurni da neće pogoditi najosjetljivije lokacije poput vjerskih građevina, škola i bolnica. Primjerice, u NATO-voj kampanji protiv bosanskih Srba iz 1995., američka vojska oslonila se na automatizirani sustav koji je obuhvaćao i inventar jako osjetljivih lokacija, tvrde stručnjaci. Pri izradi planova za rat u Zaljevu 1991. 'uvijek smo provjeravali da imamo bar dva izvora informacija o metama', kazao je Robert Gaskin, koji je kao časnik Air Forcea pomagao pri izboru meta za zračni rat protiv Iraka. 'Ne možete si priuštiti ovakve grješke', dodao je. Vojska akumulira informacije o metama svojih zračnih napada iz vrlo široke lepeze izvora. Oni obuhvaćaju predusretanje elektronskih komunikacija, satelitske slike, intervjue s izbjeglicama i bivšim radnicima u odgovarajućoj zemlji, špijune i javno dostupne informacije. Stručnjaci drže da su američki dužnosnici vjerojatno godinama prikupljali informacije o mogućim metama u Srbiji, dominantnoj jugoslavenskoj republici, koja je pod vodstvom Slobodana Miloševića već gotovo čitavo desetljeće u sukobu sa Sjedinjenim Državama. Ipak, možda dužnosnici, zaduženi za odabir ciljeva, možda jednostavno nisu provjerili svoje podatke o veleposlanstvu; u subotu još nije bilo moguće utvrditi tko je boravio u zgradi prije useljenja kineskih diplomata. Neki stručnjaci tvrde da bi - pokaže li se da je tako - zastupnici u Kongresu uskoro mogli priupitati Pentagon zašto prikupljači obavještajnih informacija nisu obavili temeljni mukotrpan posao. 'Pitanje je zašto nisu naredili nekome da obavi temeljni posao šetanja po središtu Beograda', kazao je John Pike, vojni i obavještajni analitičar Federacije američkih znanstvenika u Washingtonu. Pike je kazao da bi vođe kongresnih odbora za obavještajne službe mogle upitati nije li posrijedi još jedan primjer koji potvrđuje da Sjedinjene Države trebaju više agenata u inozemstvu. Američki dužnosnici nisu željeli opisati kakva je vrsta bomba ili projektila bila upotrijebljena u napadu. No, zbog velike gustoće objekata protuzračne obrane na području Beograda bombe je vjerojatno nosio nevidljivi bombarder F-117 američke proizvodnje, kažu stručnjaci. Bombe su mogle imati lasersko ili satelitsko navođenje, iako bi one na lasersko navođenje zbog nešto veće preciznosti mogle biti ocijenjene pogodnijim za napad na zgradu u gusto napučenom gradu. Posrijedi nije prvi slučaj napada američkih ratnih zrakoplova na strana veleposlanstva. Za vrijeme rata u Vijetnamu američke bombe pogodile su francusko veleposlanstvo u Hanoju, ubivši francuskog otpravnika poslova. Tijekom bombardiranja Tripolija u travnju 1986., pokrenutog u znak osvete nakon što je Libija u jednoj diskoteci u Berlinu ubila tri američka vojnika, američki ratni zrakoplovi pogodili su francusko, rumunjsko i švicarsko veleposlanstvo. Od početka rata u Jugoslaviji 24. ožujka, NATO-vi zrakoplovi pogodili su civilne mete u nekoliko većih incidenata, priznaju NATO-vi dužnosnici. Spomenuti incidenti uključuju napade na nekoliko stambenih četvrti, jedan vlak, najmanje jedan konvoj albanskih izbjeglica i napade na Niš i na kinesko veleposlanstvo od prošlog petka. Civili su ubijeni i 1. svibnja kada je jedna bomba pogodila autobus na Kosovu. NATO je ustvrdio da nema dokaza da su saveznički zrakoplovi odgovorni za taj incident", podsjeća Paul Richter na kraju analize.