US-kriza-intervencija US-23.V.NYT-PRIPREME ZA INTERVENCIJU SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES23. V. 1999.Clintonova odluka u skladu s nekim gledištima stručnjaka"Odluka Clintonove vlade da izvrši pritisak za brzo razmještanje 50.000
NATO-vih vojnika na granici Kosova, u skladu je s gledištima vojnih stručnjaka i stručnjaka za Balkan koji su posljednjih tjedana izjavljivali da su kopnene postrojbe bitne za rješavanje sukoba.Vojnici će biti potrebni i u slučaju postizanja dogovora pregovorima, kazali su, a što brže dođu u regiju, to će se brže pojaviti takva rezolucija.'Stanje na Kosovu sada traži kopnene snage' kazao je general John Galvin, koji je umirovljen kao načelnik NATO-vih snaga u Europi 1992., a sada je dekan na školi Fletcher za pravo i diplomaciju na sveučilištu Taft.'Ne mislim da morate biti vojna osoba pa da vidite da tamo trebate vojne snage na kopnu da bi ponovno uspostavili sigurnost i stabilnost, kako bi se ljudi mogli vratiti svojim životima', kazao je. 'Nadajmo se da se to može učiniti u mirnom okruženju'.(...)Iskusni stručnjaci za Balkan upozoravaju da bi ranije razmještanje
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
23. V. 1999.
Clintonova odluka u skladu s nekim gledištima stručnjaka
"Odluka Clintonove vlade da izvrši pritisak za brzo razmještanje
50.000 NATO-vih vojnika na granici Kosova, u skladu je s gledištima
vojnih stručnjaka i stručnjaka za Balkan koji su posljednjih
tjedana izjavljivali da su kopnene postrojbe bitne za rješavanje
sukoba.
Vojnici će biti potrebni i u slučaju postizanja dogovora
pregovorima, kazali su, a što brže dođu u regiju, to će se brže
pojaviti takva rezolucija.
'Stanje na Kosovu sada traži kopnene snage' kazao je general John
Galvin, koji je umirovljen kao načelnik NATO-vih snaga u Europi
1992., a sada je dekan na školi Fletcher za pravo i diplomaciju na
sveučilištu Taft.
'Ne mislim da morate biti vojna osoba pa da vidite da tamo trebate
vojne snage na kopnu da bi ponovno uspostavili sigurnost i
stabilnost, kako bi se ljudi mogli vratiti svojim životima', kazao
je. 'Nadajmo se da se to može učiniti u mirnom okruženju'.(...)
Iskusni stručnjaci za Balkan upozoravaju da bi ranije razmještanje
NATO-vih snaga u regiji, bez obzira hoće li ili neće postrojbe možda
ući na Kosovo, moglo pomoći da se sporazum oblikuje u korist NATO-a.
Ali upozoravaju da vojnici ne bi trebali biti razmješteni ako
politički čelnici nisu spremni iskoristiti ih, ako se ne ostvari
sporazum, ili ako ovaj propadne.(...)
U oba su slučaja postrojbe ključne, posebno bude li NATO trebao
osigurati povratak stotina tisuća Albanaca koje su s Kosova
istjerale srpske snage, što je cilj za kojega mnogi stručnjaci kažu
da se boje da ga je NATO izgubio iz vida.
Zračna kampanja, kažu, do sada je učinila malo za postizanje tog
cilja.(...)
'Bombardiranja nisu bila dovoljna da bi prouzročila pravu promjenu
srpskoga stajališta, stoga ne trebamo krenuti u pregovaračku fazu
dok nema jasnog dokaza da je bombardiranje obavilo posao na
Miloševiću', kazao je Warren Zimmermmann, posljednji veleposlanik
SAD-a u Jugoslaviji, koji je tu dužnost obavljao od 1989. do 1992. a
trenutno je profesor na sveučilištu Columbia.
'Što dalje budemo išli u uništavanju srpske vojne sile', kazao je,
'veći su izgledi da Milošević neće izdržati na svom položaju'.
Ako sporazum postignut u pregovorima ne ostvari NATO-ve ciljeve,
Zimmermmann vjeruje da bi srpsko vodstvo moglo i dalje ugrožavati
albansko stanovništvo na Kosovu. Takav bi kraj pustio nepravdi
'etničkog čišćenja', kazao je, da destabilizira okolne države i
'održao bi vlast najrepresivnije diktature u Europi'.
Zapadne su sile bile na sličan način podijeljene u pogledu primjene
vojne sile kako bi se nametnuo svršetak trogodišnjeg rata u Bosni
koji je počeo 1992. Zračna sila, kombinirana s mjesnim hrvatskim i
bosanko-muslimanskim kopnenim postrojbama, natjerala je Srbe na
sporazum, nakon što je poginulo oko 250.000 ljudi.
'Od Bosne je trebalo naučiti da odgađanje znači prihvaćanje
unaprijed mnogo većeg broja žrtava', kazao je Hans van den Broek,
nizozemski ministar vanjskih poslova od 1982 do 1993., a sada
europski povjerenik za istočnu Europu.(...)
Predsjednik Clinton bio je u više navrata kritiziran od početka
bombardiranja, zbog toga što je unaprijed isključivao uporabu
kopnenih postrojba, najavljujući unaprijed Srbima da će kampanja
biti ograničena.
'Da sam ja Milošević, bio bih više ohrabren no što sam bio na
početku', kazao je umirovljeni general Brent Scowcroft, koji je bio
savjetnik predsjednika Busha za nacionalnu sigurnost tijekom
Zaljevskog rata. 'Milošević misli da se ne treba brinuti ni za što
dalje. Svi signali koje mu šaljemo su pogrješni, osim onoga da ćemo
nastaviti bombardirati'.
U slučaju kopnenog rata najčešće ponavljana procjena jest da će
biti potrebno 100.000 vojnika NATO-a kako bi se istjeralo oko
40.000 srpskih vojnika i vojne policije s Kosova, područja veličine
oko pola New Jerseya.
No stručnjaci se ne slažu kakav bi mandat trebala imati takva snaga.
Neki kažu da bi on mogao uključivati mnogo širi rat s invazijom na
Srbiju izvan Kosova.(...)
'Mislim da Milošević još ima inicijativu, i sve dok mu ne oduzmemo
inicijativu on će diktirati brzinu postizanja sporazuma', kazao je
general George Joulwan, koji je bio prethodnik gen. Wesleya Clarka
na mjestu vrhovnog savezničkog zapovjednika u Europi, a služio je
od 1993. do 1997. 'Samo bombardiranje mu neće oduzeti
inicijativu'", piše Neil MacFarquhar.