FINANCIJSKI BILTEN 284.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 284. 15 - 22. travnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O Poslovnom registru, radu HGA,... 8. Hrvatsko gospodarstvo pred recesijom 9. Zastupnički dom: Premijer odgovarao na zastupnička pitanja 10. PBZ ostvarila 119 milijuna kuna dobiti 11. Statistika 12. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u travnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 15. IV. 28.000.000 13.000.000 14,61 % 136.471.000 16. IV. 41.000.000 34.520.000 15,15 % 117.619.000 19. IV. 29.000.000 19.500.000 15,35 % 124.473.000 20. IV. 41.000.000 16.000.000 15,06 % 144.909.000 21. IV. 21.000.000 9.900.000 15,09 % 97.964.000 22. IV. 15.700.000 14.700.000 15,03 % - Dnevni prosjek 29.283.000 17.937.000 15,04 % 124.287.000 Ovoga je tjedna osjetno pao promet u prvom krugu noćnog kreditiranja. U srijedu je, primjerice, bio manji od 100 milijuna kuna, što nije zabilježeno već dva tjedna. Razlog je tomu približavanje kraja dvotjednog razdoblja održavanja obvezne pričuve, zbog čega sve manje sudionika traži kune za popunjavanje salda. S druge strane, ponuda novca raste, pa se svakodnevno bez poteškoća podmiruje cjelokupna potražnja. Dapače, dio ponude ostaje čak i neplasiran. U dnevnom je pak kreditiranju status quo. Uz rijetke iznimke, gotovo svakoga dana velik dio potražnje ostaje nepokriven. Kako zbog nedostatka novca, tako i zbog poznatih kreditnih ograničenja nekih banaka. Pored toga, na zajam se nude uglavnom opozivni novci, a traže krediti na određeni rok. Kako bilo, većinu dnevnog prometa i dalje čine opozivni krediti. I to, po cijeni od 12 (krediti boljim korisnicima) do čak 17 posto. Ipak, najčešća je kamata 15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 116,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,06 posto, upisani su zapisi u iznosu od 104,2 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 12,5 milijuna kuna. Od 21. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 515,5 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa HNB je u četvrtak održala repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 320,5 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 27. travnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 12,52 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze CROBEX indeks Zagrebačke burze strmoglavio se, u odnosu na prošli četvrtak, 18 bodova, ili 2,5 posto, zbog čega je, po prvi puta nakon tri tjedna, potonuo ispod razine od 700 bodova. Točnije, na 698 bodova. Potonuće indeksa ponajviše je posljedica osjetnog pada cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, cijena Zabe pala je čak 30 kuna, zbog čega je u utorak, prvi puta ove godine, zaronila ispod razine od 600 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak 12 kuna. Još je snažnije, čak 55 kuna, potonula cijena Plave lagune, pa je, nakon duljeg vremena, ponovno pala ispod 300 kuna. Osjetno je, devet kuna, pojeftinila i dionica Istraturista, zbog čega joj se cijena našla na najnižoj razini u povijesti - 17 kuna. I dok je obična dionica Zagrebačke banke pojeftinila, ostale dionice te banke dobile su na vrijednosti. Dionica 2C serije poskupila je 100, a 3E serije 20 kuna. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle još dvije dionice. Cijena Riviere porasla je jednu kunu, dok je dionica Varaždinske banke poskupila dvije kune. Inače, Varaždinska je banka objavila revidirano poslovno izvješće. Banka je u prošloj godini ostvarila čistu dobit od 36,8 milijuna kuna, što je 6,4 posto više nego godinu dana prije. Pritom zarada po dionici iznosi 20,6 kuna, dok je godinu dana prije iznosila 18,9 kuna. Veći dio dobiti Banka će zadržati, a skupštini će biti predloženo da se za dividende podijeli 9,9 milijuna kuna. Ako skupština prihvati prijedlog, dividenda će iznositi 6,0 posto nominalne cijene dionica. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 20 - 22. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 541 578 550 980.412 Podravka PODR-A 68,10 71 70 475.639 Varaždinska banka 68 70 69,90 130.353 Zagrebačka banka 0 595 605 600 205.463 Istraturist 17 17 17 510 Končar KONEL 40 40 40 8.000 Kraš KRAS-A 60 60 60 1.800 Našice cement 480 480 480 288.000 Plava laguna LAGP-A 270 280 275 151.999 Riječka banka RIB 60 60 60 3.000 Riviera RIVP-A 41 45,50 41 200.815 Zagrebačka banka 2C 500 650 650 33.950 Zagrebačka banka 3E 280 300 300 38.600 Zagrebačka pivovara 600 610 600 346.500 2.865.041 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Nakon duljeg razdoblja letargije, ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo relativno živo. Promet je premašio 250 tisuća kuna, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Bjelovarske banke. Uz promet od 132 tisuće kuna, cijena im potonula za 100 kuna. Osjetno su pale i cijene dionica riječkog Jadroagenta (10 kuna) te Istraturista (pet kuna). Jedina dobitnica bila je ovoga tjedna dionica Tesle-Ericssona - poskupila je dvije kune. Dionicama Varteksa i Tankerske plovidbe cijene su pak ostale nepromijenjene. Povučen padom cijena Bjelovarske banke i Istraturista, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna jedan bod. Zbog toga je ponovno pao na rekordno niskih 276 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 19 - 22. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.000 3.000 3.000 132.000 Istraturist ISTUR 21 23 21 5.450 Jadroagent JADAG 180 180 180 37.080 Tankerska plovidba 90 100 100 41.335 Tesla-Ericsson 78 85 85 4.325 Varteks VART 19 20 19 36.972 257.162 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 15. travnja 22. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5181,01 5218,82 + 0,72 London/FTSE-100 6466,10 6413,60 - 0,82 New York/DJIA 10411,66 10581,42 + 1,63 Tokyo/Nikkei 16727,08 16665,88 - 0,37 Wall Street iz dana u dan postavlja nove rekorde. Od posljednjih pet, čak su tri burzovna sastanka okončana s Dow Jones indeksom na rekordnim razinama. U srijedu se indeks zaustavio na rekordnom 10.581 bodu. Snažan rast cijena dionica zahvaljuje se boljim od očekivanja poslovnim rezultatima američkih kompanija. Nakon što su prošloga tjedna mnoge banke i brokerske kuće objavile sjajne rezultate, što pokazuje da je financijski sektor u odličnoj formi, ovih dana i tehnološke kompanije iznenađuju. U pozitivnom smislu. Primjerice, dobit IBM-a premašila je sva očekivanja. U proteklom je tromjesečju dosegnula rekordnih 1,5 milijardi dolara, što je čak 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kako je dobre rezultate ostvario i Sun Microsystems, naglo su se oporavile cijene tehnoloških dionica. I ostali su sektori u sjajnoj formi. Odlične poslovne rezultate ostvarili su i BankAmerica, Citigroup, Eastman Kodak, Coca Cola, Bristol-Myers Squibb,... I, što sada? Optimističniji analitičari ne vide kraja ovoj kupovnoj groznici, dok oni pesimističniji kažu kako je Tržište dosegnulo razine koje su se još nedavno mogle samo sanjati te da slijedi korekcija cijena na niže. Uspavana Europa Na europskim je pak burzama znatno mirnije nego na New York Stock Exchange. U Londonu je Footsie indeks ovoga tjedna pao oko 50 bodova. Frankfurtski DAX indeks osvojio je pak 30-ak bodova. Osim Wall Streeta, na njemačku je burzu pozitivno utjecala i vijest kako su čelnici Deutsche Telekom i Telecom Italia dogovorili sve uvjete povezivanja. Time će nastati najveća telekomunikacijska i jedna od 10 najvećih kompanija u svijetu, čija će vrijednost iznositi oko 170 milijardi dolara. Međutim, u Tokiju je Nikkei indeks ovoga tjedna pao. Ulagače je zabrinulo izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kojem se upozorava kako će japansko gospodarstvo ove godine potonuti 1,4 posto. Nitko nije niti očekivao da će se gospodarstvo oporaviti u kratkom roku, no pesimistična procjena MMF-a podsjetila je ulagače na nezavidnu gospodarsku sliku, objašnjavaju analitičari. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 15. travnja 22. travnja Promjena u % Euro/USD 1,0801 1,0644 - 1,46 Euro/JPY 128,29 127,88 - 0,32 USD/JPY 118,84 120,15 + 1,10 Cijena zlata: USD/Unca 15. travnja 22. travnja Promjena u % 281,60 283,50 + 0,67 Euro je izgubio "tlo pod nogama". Naime ovoga je tjedna njegov tečaj, po prvi puta u povijesti, potonuo ispod razine od 1,06 američkih dolara. Temelje mu je izmaknuo sam predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg izjavivši pred Odborom za monetarnu politiku Europskog parlamenta kako nije zabrinut snažnim poniranjem tečaja eura. Inače, od svog veličanstvenog debija početkom godine, euro je, u odnosu na dolar, na vrijednosti izgubio gotovo 10 posto. Euro pod pritiskom Osim zbog slabe forme gospodarstava Eurolanda, euro je u posljednje vrijeme pod snažnim pritiskom zbog eskalacije kosovske krize. Jer, zbog nje ulagači prodaju europsku i kupuju američku valutu koja uvijek u razdobljima političkih kriza slovi za sigurno utočište kapitala. "Zabrinutost ulagača zbog krize na Kosovu ima depresivni utjecaj na tečaj eura," priznaje i Duisenberg. Pored toga, na euro negativno utječu i niska razina kamata u euro zoni te različite forme europskog i američkog gospodarstva, kažu analitičari. Naime, američko raste, dok se europsko drastično usporava. Tako je, primjerice, procjenu Europske komisije o rastu bruto domaćeg proizvoda (GDP) Eurolanda u ovoj godini od 2,2 posto Duisenberg nazvao preoptimističnom. Kako bilo, Duisenberg nije zabrinut slabljenjem eura. Smatra kako se trenutačno jačanje dolara zahvaljuje snazi američkog gospodarstva i tržišta kapitala. Međutim, očekuje da će se euro uskoro oporaviti. Doduše, mnogi analitičari ne dijele njegovo mišljenje. Smatraju kako je pritisak na euro prejak, zbog čega bi njegov tečaj uskoro mogao pasti na razinu od svega 1,0 dolara. ECB nema tečajnu politiku Na pitanje o možebitnim ciljanim razinama cijene eura, Dusineberg je odgovorio kako ECB nema određenu tečajnu politiku. Međutim, "nepostojanje politike deviznog tečaja ne znači niti maligno niti benigno zanemarivanje. Zasad, to je samo zanemarivanje," izjavio je Duisenberg. "Drugim riječima, Duisenberg poručuje da ECB ima samo jedan jedini zadatak - cjenovnu stabilnost," objašnjava jedan analitičar. Ipak, u drugoj se polovici tjedna novorođena valuta oporavila, pa se njezina cijena vratila u područje iznad 1,06 USD. Jačanje eura zahvaljuje se izjavi francuskog ministra finanacija kako se tečaj eura kreće na donjim razinama racionalnih očekivanja. Pored toga, Dominique Strauss-Kahn kazao je kako nije zabrinut trenutačnom razinom tečaja jedinstvene europske valute. Međutim, dodao je i to kako veće fluktuacije tečaja nisu poželjne. Izjava francuskog ministra navela je mnoge dilere da ojačaju svoje pozicije na euru. Slabljenje jena, jačanje funte Inače, dolar posljednjih dana jača i prema japanskom jenu. Jer, Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi bruto domaći proizvod Japana ove godine mogao potonuti čak 1,4 posto. Zbog slabosti japanskog gospodarstva, jen je pojeftinio, pa se cijena "zelenbaća", nakon duljeg vremena, probila iznad razine od 120 jena. Pozornost ulagača privukla je ovoga tjedna i britanska valuta. Naime, premda je ključna kamata Bank of England nedavno smanjena, ona je još uvijek znatno veća nego kamate u euro zoni. Stoga funta jača. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 16 - 23. travnja ?99. I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala iznad razine od 3,88 kuna. Ni tečajevi ostalih valuta nisu znatnije oscilirali. Tek, japanski jen jača već dva tjedna i u tom je razdoblju njegova cijena skočila gotovo 1,9 posto. Pratili su ga britanska funta i američki dolar koji su u istom razdoblju poskupili 1,7, odnosno 1,6 posto. Švicarski je pak franak u proteklih sedam dana na vrijednosti dobio neznatnih 0,04 posto. S druge strane, za toliko su oslabili euro, talijanska lira, austrijski šiling i slovenski tolar. Inače, to je već treći tjedan zaredom kako tolar klizi i u tom je razdoblju pojeftinio više od 1,1 posto. Valutai jedinica Tečaj16. travnja Tečaj23. travnja Promjenau % Euro 1 7,6014 7,5990 - 0,04 DEM 1 3,8865 3,8853 - 0,04 USD 1 7,0396 7,1473 + 1,52 GBP 1 11,3634 11,4750 + 0,98 JPY 100 5,9226 5,9462 + 0,39 ATS 1 0,5524 0,5522 - 0,04 ITL 100 0,3925 0,3924 - 0,04 CHF 1 4,7440 4,7462 + 0,04 SIT 100 3,9582 3,9564 - 0,05 7. Vlada RH: O Poslovnom registru, radu HGA,... Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, utvrdila prijedloge zakona o nacionalnoj klasifikaciji i Poslovnom registru kojima će se pojednostavniti i djelotvornije prikupljati i voditi podatci o poslovnim subjektima. Vlada je prihvatila i više izvješća među kojima i ono o radu Hrvatske garancijske agencije za prošlu godinu. Razlozi za donošenje zakona o Poslovnom registru je ustrojavanje, vođenje i ažuriranje središnjeg administrativnog poslovnog registra koji bi sadržavao i najznačajnije podatke o registriranim poslovnim subjektima prije svega za potrebe države, samih poslovnih subjekata i njihovih udruga. Pri izradi predloženog zakona pomno su proučeni propisi Europske unije koji se odnose na izgradnju poslovnih registara za statističke potrebe u EU. Prema predloženom tekstu rad Poslovnog registra bio bi utemeljen na poštivanju osnovnih načela registarskog prava kao što su načelo javnosti, jedinstvenosti registra, obvezatnosti upisa, istinitosti i povjerenja. Na sjednici je rečeno kako će za dvije godine biti ustrojen i registar građana. O radu Hrvatske garancijske agencije Predstavljajući Izvješće o radu Hrvatske garancijske agencije (HGA) ravnatelj Zdravko Muraj kazao je da je od početka rada do konca prošle godine agencija odobrila 1.583 garancije u ukupnom iznosu od 244 milijuna kuna. Odobrenim garancijama u prošloj godini omogućeno je otvaranje 1.039 radnih mjesta. Zbog velikog povećanja iznosa odobrenih garancija, Vlada je u svibnju prošle godine povećala garancijski potencijal Agencije sa 150 na 300 milijuna kuna. Muraj je kazao kako se najveći broj odobrenih garancija odnosio na program obnove, pomoć poljoprivrednicima i obrništvu, te da je 53 posto garancija odobreno subjektima iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Splitsko-dalmatinske županije. Kao problem naveo je neinformiranost o mogućnostima koje nudi Agencija te s tim u svezi najavio promidžbene aktivnosti po županijama. Vlada je donijela i Odluku o davanju suglasnosti HGA za preuzimanje dodatne garancijske obveze u visini 200 milijuna kuna, pa tako ukupni garancijski potencijal Agencije sada iznosi 500 milijuna kuna. Vlada je Brodosplitu-Brodogradilištu d.o.o. izdala državno jamstvo za zajam od 40 milijuna dolara za gradnju četiri broda. Gradu Jastrebarskom izdana su jamstva za uzimanje inozemnog zajma od 9,7 milijuna kuna a koji bi se koristio za rekonstrukciju dvorca i parka Erdody, središnjeg gradskog trga i dovršenje športskih i školskih objekata. Vlada je dala negativno mišljenje na predložene izmjene Zakona o PDV-u što su ih Zastupničkom domu predložili zastupnici HNS-a Srećko Bijelić i Radimir Čačić tražeći smanjenje stope PDV-a i izuzimanje određenih proizvoda iz sustava toga poreza. Negativno mišljenje Vlada je dala i na predložene izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave što su ih predložili zastupnici HSLS-a i HNS-a u Zastupničkom domu. Izmjenama predlažu povećanje udjela općina, gradova i županija u porezu na dohodak i to za općine i gradove sa 25 na 35 posto, a za županije sa pet na 15 posto. Premijer Mateša upozorio je ministre da u roku od deset dana moraju odgovoriti na sva zastupnička pitanja na koja su se obvezali dati pismeni odgovor. Ako to ne učinite, sami će te se morati javiti Vladimiru Šeksu, a to može biti 'neugodno'", upozorio je ministre premijer. Zatvorena sjednica Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice razmotrila odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine o prestanku primjene Sporazuma o gospodarskoj suradnji između RH i BiH potpisanog u Splitu 1995. godine. Vlada je zaključila kako je riječ o jednostranom raskidu međudržavnog ugovora na način protivan međunarodnom pravu i odredbama samoga Sporazuma. Zaštićujući hrvatske gospodarske interese Vlada je odlučila uvesti carinski režim na svu robu uvezenu iz BiH. Istodobno, Bosni i Hercegovini upućen je nacrt novog Sporazuma o gospodarskoj suradnji kako bi se zadržala dobra trgovinska suradnja dviju država, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je prihvatila godišnji obračun državnih robnih zaliha za 1998. godinu, izvješće o upravljanju državnim robnim zalihama za istu godinu i prijedlog odluke o količinama i razmještaju po mjestima skladištenja stalnih državnih robnih zaliha s popisom proizvoda. Donijeta je odluka o raspuštanju Općinskog vijeća Općine Gornji Kneginec, budući da po Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi vijeće nije usvojilo općinski proračun za ovu godinu. Vlada je imenovala Milivoja Težačkoga povjerenikom Vlade u Općini Gornji Kneginec. Odobren je predujam sanacijskoga kredita za isplatu plaća Reviji d.d. u Šibeniku. Hrvatskoj radio-televiziji odobrena je suglasnost za zaduženje kod njemačke banke i dano državno jamstvo za kredit od 50 milijuna DEM kako bi se dovršili radovi na Velikom studiju B-30. Vlada je prihvatila izvješće o stanju brodogradiliša u sanaciji s prijedlogom mjera. Prihvaćen je prijedlog Memoranduma o suglasnosti o suradnji Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade RH i Ureda za izvandržavno glasovanje OESS, Misija za BiH kojim se omogućuje glasovanje državljana BIH privremeno nastanjenih u Hrvatskoj. Vlada se suglasila s otvaranjem veleposlanstva Portugalske Republike, konzulata Republike Jemen i Republike Indonezije u Zagrebu, te podizanjem ranga vicekonzulata Talijanske Republike sa sjedištem u Splitu u rang konzulata. Vlada je povisila svote carine po mjernoj jedinici pri uvozu ulja od soje, sjemena suncokreta i repice ili gorušice kako bi zaštitila domaću proizvodnu. Svojim zaključkom Vlada je obvezala ministarstva da žurno izrade procjene šteta za gospodarstvo Hrvatske izazvanih vojnim djelovanjem Sjeveroatlantskog saveza na SRJ, kaže se na kraju priopćenja. 8. Hrvatsko gospodarstvo pred recesijom Zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti, hrvatska Vlada morat će sredinom godine provesti reviziju državnog proračuna, a gospodarstvo će najvjerojatnije upasti u recesiju, rekli su u ponedjeljak u Londonu članovi hrvatskog izaslanstva, sudjelujući na skupštini Europske banke za obnovu i razvitak. Višečlano hrvatsko izaslanstvo, predvođeno potpredsjednikom vlade i ministrom financija Borislavom Škegrom i guvernerom Hrvatske narodne banke Markom Škrebom, predstavilo je hrvatske gospodarske pokazatelje i program privatizacije. Hrvatskom izaslanstvu većina pitanja bila je upućena na račun mogućih troškova zbog rata na Kosovu o tečaju i stabilnosti kune te vraćanju povjerenja u hrvatski bankarski sustav. Potpredsjednik vlade i ministar financija Borislav Škegro odgovorio je kako Hrvatska ne graniči s Kosovom, te kako kriza na Balkanu neće imati osjetljive posljedice za zemlju. Istaknuo je kako se hrvatska valuta u odnosu na njemačku marku proteklih godina pokazala stabilnom te da ne vidi razloge zašto bi se to u budućnosti promijenilo. Hrvatska Vlada odlučila je također ne spašavati banke koje se nađu u krizi platne sposobnosti, nego ih prepustiti stečajnom postupku. Unatoč tome što je hrvatsko izaslanstvo izložilo procjene o rastu bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini od 5,5 posto do 6 posto, Škreb je novinarima rekao kako će Hrvatska ove godine vjerojatno ući u recesiju, s padom bruto domaćeg proizvoda od otprilike jedan posto. Kako bi prevladala probleme, uključujući moguće gubitke u turizmu ove godine u iznosu od 450 do 500 milijuna američkih dolara, Hrvatska će od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke tražiti zajam u vrijednosti otprilike 200 milijuna dolara, rekao je Škreb. Na pitanje novinara kojim mjerama Vlada namjerava vratiti povjerenje u hrvatsko bankarstvo i je li MMF uvjetovao daljnje financiranje Hrvatske time da Vlada ne spašava poslovne banke od sloma, Škreb je rekao da to nije uvjet MMF-a, te ukazao na pravne propise za koje je rekao da su jedini okvir u kojem je Hrvatska voljna rješavati probleme svog bankarskog sustava. Očito nezadovoljni odgovorima hrvatskih dužnosnika, nakon hrvatskog predstavljanja, predstavnici osam njemačkih banaka sazvali su novinare, kako bi im predočili razloge za odluku po kojoj najveće njemačke banke do daljnjega ograničavaju svoje poslovanje s Hrvatksom. Govoreći u ime skupine njemačkih banaka, izvršni direktor Bayerische Hypotheken- und Vereinsbank Martin Gisa je rekao kako su njima hrvatski dužnosnici kao primjer za uspješno poslovanje isticali Gluminu banku, potičući ih u financiranju. Međutim, kad je Gluminoj banci zaprijetio poslovni slom, hrvatski dužnosnici su ignorirali sve pozive predstavnika stranih banaka za pronalaženje zajedničkog rješenja za spas te banke, rekao je Gisa. "Sve dok se ne uspostavi povjerenje prema hrvatskoj Vladi, njemačke banke svest će poslovanje s Hrvatskom na minimum", dodao je on. Prema obavijesti njemačkih bankarskih krugova, zbog sloma Glumine banke pedesetak stranih banaka pretrpjelo je gubitke u iznosu većem od 200 milijuna njemačkih maraka. 9. Zastupnički dom: Premijer odgovarao na zastupnička pitanja Predsjednik Vlade Zlatko Mateša izjavio je u srijedu da na osnovu svakodnevnih susreta i razgovora s hrvatskim predsjednikom, koji radi 10 do 12 sati dnevno te se bavi športskim aktivnostima, pretpostavlja da je potpuno zdrav. Mateša je to rekao odgovarajući na put Đurđe Adlešić (HSLS) tijekom Aktualnog sata na 39. sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, napominjući pri tom da nije stručna osoba koja bi mogla odgovoriti na pitanje o zdravstvenom stanju predsjednika Tuđmana. Po Matešinim riječima osnivanja odbora Predsjedničkog vijeća koje je temeljem Ustava osnovao Predsjednik Republike, ne izazivaju nikakvu zabrinutost u Vladi, a predsjednik Vlade i dalje izravno odgovara predsjedniku države i Saboru. To kod nas ne izaziva nikakvu zabrinutost pa ne treba ni kod vas, poručio je Mateša Željku Pavlicu (HSLS), koji ga je upitao "je li spreman voditi Vladu kada mu se formira vlada u sjeni, ne od oporbe već od vladajuće stranke". Isplata mirovina za ožujak je počela i sve će mirovine biti isplaćene u ovom mjesecu. Mateša je istaknuo kako Vlada svaki mjesec ulaže napore da mirovine budu isplaćene s obzirom da Zavodu mirovinskog osiguranja mjesečno nedostaje između 300 i 350 milijuna kuna. To znači da Zavod mjesečno troši više nego što prikupi doprinosa. To je problem broj jedan u državi s čijim se rješavanjem trebaju svi pozabaviti, rekao je premijer odgovarajući na pitanje Marina Jurjevića (SDP). Prijedlog Dina Debeljuha (IDS) da se plaće svim korisnicima državnog proračuna isplaćuju nakon mirovina, premijer je u načelu prihvatio za državne dužnosnike, ali ne i za sve korisnike proračuna (učitelje, zdravstvo...). Ako mislite da bi se mojim odlaskom poboljšala situacija u Zavodu mirovinskog osiguranja, onda se varate odgovorio je premijer na pitanje Marinka Filipovića (HSS) hoće li podnijeti ostavku. U svezi najavljenog rebalansa proračuna, premijer je poručio kako je cijelo umijeće naći mogućnost uravnoteženja javnih potreba i mogućnosti države. Podsjetio je da su dodatni zahtjevi zastupnika kod donošenja proračuna bili oko šest milijardi kuna. Na više upita o dugovanjima zdravstva prema ljekarnama, zdravstvenim ustanovama i njihovim dobavljačima, Mateša i ministar zdravstva Željko Reiner poručuju kako se intenzivno radi na pronalaženju novih izvora sredstava za zdravstvo. Više se zastupničkih pitanja odnosilo i na stanje u bankarstvu. U slučaju Dubrovačke banke i dugovanja Globus grupe (200 milijuna DEM-a), premijer je odgovorio da je Sporazum o podmirenju tih dugovanja, jer nije bio izvršavan, raskinut. Nakon toga, dodao je, poduzete su druge pravne radnje - sudski postupci, blokade, pokretanje stečajeva. U slučaju Županjske banke koja ide u stečaj, Mateša je kazao da zbog toga ne moraju i neće proizići i stečajevi poduzeća zbog čega bi ljudi ostajali bez posla. U svezi odluke njemačkih banaka da prekinu poslovanje s Hrvatskom, Mateša je objasnio da se radi samo o dijelu banaka koje su poslovale s Glumina bankom. "To je običan poslovni odnos i nikada od Vlade nije zatraženo mišljenje gdje bi te banke eventualno ulagale. Zbog očuvanja kreditnog rejtinga Hrvatske ima mjesta za razgovor s tim bankama", kazao je Mateša. Premijer je za rješavanje problema 130 tisuća radnika koji ne primaju plaće najavio razgovore sa sindikatima o mogućem modelu, npr. Fondu rizika za neisplaćene plaće. Novim Zakonom o mirovinskim osiguranju, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, invalidi rada koji su prije primali naknade prevedeni su u umirovljenike. Činimo sve da im se položaj poboljša vladinim mjerama, npr. povećanjem naknade za pomoć u kući. Vlada je ozbiljno shvatila problem prehrambenih proizvoda proizvedenih genetskim inžinjeringom a kako trenutno nema zakonsku regulativu o tomu, ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić najavio je osnivanje dvaju povjerenstava koja bi predložila odgovarajuća zakonska rješenja. 10. PBZ ostvarila 119 milijuna kuna dobiti Privredna banka Zagreb d.d. poslovnu je 1998. završila s neto dobiti od 119 milijuna kuna, što je pet puta više nego godinu prije, objavljeno je iz Banke. Porast dobiti, pojašnjavaju u PBZ-u, izraz je jasne strategije novog managamenta, koja se ogleda u opreznom vođenju Banke, a to prije svega znači konzervativniji pristup pri rezerviranjima za rizične plasmane i investicije. Bilanca je porasla 10,2 posto u odnosu na prijašnju godinu, pri čemu je najveći rast plasmana građanima - za 737 milijuna kuna, slijedi povećanje plasmana komitentima - poduzećima od 693 milijuna kuna, te porast rezervi kod HNB za 146 milijuna kuna. Orijentacija prema građanima kroz definirane proizvode, konkurentne kamate, poboljšanje kakvoće usluga, uz stalnu likvidnost, rezultirala je porastom depozita građana, koji su zadnjeg dana prošle godine iznosili 1,17 milijardi kuna. Neto prihodi od kamata povećani su za 6,63 posto, a nekamatni prihodi za 38,7 posto u odnosu na prijašnju godinu. Troškovi poslovanja prema neto prihodima u 1998. su iznosili 62,32 posto, dok su u 1997. činili 67,72 posto, izvijestili su iz PBZ-a. 11. Statistika U HRVATSKOJ 318.157 NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj ožujka ove godine bilo 318.157 nezaposlenih, 1,4 posto više nego u mjesecu ranije i 8,8 posto više nego u lanjskom ožujku, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 110.011. Slijedi 73.509 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 68.655 nekvalificiranih i 45.126 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.566, a s višom 9290. Zbog prestanaka rada poslodavca u ožujku je posao izgubilo 809 osoba. Ukupno je u evidenciji krajem toga mjeseca bilo 22.758 osoba koje su iz tog razloga izgubile posao, 0,05 posto više nego mjesec dana ranije. Taj broj ne uključuje osobe koje su izgubile posao zbog sanacije poduzeća. S evidencije Zavoda zaposleno je tijekom ožujka 8305 osoba, 16,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, odnosno njih 5732. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja, brisano je 8086 osoba, 27,6 posto više nego u ožujku lani. Od ukupnog broja nezaposlenih, prvi je puta posao tražilo njih 92.591, odnosno 1,4 posto više nego u ožujku lani. Novčanu je naknadu u tome mjesecu koristilo 54.285 osoba, 5,3 posto više nego u veljači i 11,4 posto više nego u ožujku prošle godine. U HRVATSKOJ 1,31 MILIJUN ZAPOSLENIH - Zaposlenih je u veljači ove godine u Hrvatskoj bilo 1,31 milijun, što je 0,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 19,3 posto, odnosno 0,2 postotna boda viša nego u siječnju. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u veljači je radilo milijun osoba, 0,5 posto manje. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 202,5 tisuća, 0,4 posto više, dok je aktivnih osiguranika- individualnih poljoprivrednika bilo 108,1 tisuća ili 0,2 posto manje. U poslovnim subjektima u prerađivačkoj industriji bilo je najviše zaposlenih, 257 tisuća, no, 0,8 posto manje nego u siječnju. Slijedi 134,4 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, jedan posto manje, te 119,8 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 2946 KUNA - Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena za siječanj ove godine u Hrvatskoj iznosila je 2946 kuna, što je realno 0,5 posto manje nego u prosincu lani, ali i 14 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je zaposlenima u financijskom posredovanju, 4164 kuna i bila je viša 2,7 posto u odnosu na prosinac. Slijede prosječne neto plaće zaposlenih u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, 3684 kune, 0,7 posto niže te zaposlenima u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, kojima je isplaćeno 3658 kuna, 0,9 posto manje nego u prosincu. Najniže prosječne mjesečne neto plaće isplaćene su zaposlenima u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 2451 kunu ili 2,3 posto manje, ribarstvu, 2444 kune ili 6,3 posto manje te zaposlenima u građevinarstvu, 2397 kuna, odnosno 2,4 posto manje nego u prosincu. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U OŽUJKU 0,6 POSTO NIŽA - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku, po podacima Državnog zavoda za statistiku, bila 0,6 posto niža nego u istom mjesecu lani. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, jedino je porasla proizvodnja energije, i to za 15,3 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 7,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,0 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, 4,1 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,4 posto. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, opskrba električnom energijom, plinom i vodom porasla je u ožujku 15,1 posto, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju 10,8 posto viša. U prerađivačkoj industriji zabilježen je pad proizvodnje od 3,4 posto u odnosu na lanjski ožujak. Najveći rast proizvodnje, od 55,1 posto, ostvaren je pri proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira. Slijedi izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih zapisa, s rastom proizvodnje od 16,9 posto, i proizvodnja električnih strojeva i aparata, s porastom od 14,9 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u proizvodnji uredskih strojeva i računala, za 54,4 posto i radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, za 45,3 posto. U prva je tri ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila 3,6 posto niža nego u istom razdoblju lani. Proizvodnja energije pritom je porasla 18,3 posto, dok je kapitalnih proizvoda pala 14,3 posto, intermedijarnih proizvoda 8,4 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 5,6 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 2,6 posto. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji istodobno je smanjena 7,5 posto, u rudarstvu i vađenju 13,2 posto, dok je opskrba električnom energijom, plinom i vodom porasla 20,3 posto. 12. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u travnju Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Hypo Banka Croatia 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,40 1,40 1,10 1,40 0,20 1,10 Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,10 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,00 Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,00 2,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 ZABA-Pomorska b.Split 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 Štedionica Dora 1,30 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 0,50 1-1,5 1,5-2,0 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,80 5,80 6,50 8,50 9,80 10,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 9,00 10,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 3,10 3,10 6,00 8,00 Hypo Banka Croatia* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Jadranska banka* 2,50- 4,50- 5,50- 6,50- 7,50- 8,50- 3,10 5,10 6,10 7,10 8,10 9,10 Karlovačka banka* 3-4 4-5 5-6 6-7 prema dogovoru Kreditna banka Zagreb* 5,00 6,00 6,50 8,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Partner banka* 4,00 4,50 6,50 9,00 9,00 9,00 Podravska banka 4,00- 4,40- 4,70- 5,40- 6,40- 7,40- 5,50 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 3,49- 4,24- 4,99- 5,24- 5,49- 5,74- 3,99 5,49 5,74 5,99 6,49 6,99 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,50 6,10 6,30 6,60 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank* 3,50- 4,25- 5,00- 5,30- 5,60- 5,80- 4,00 5,00 5,80 6,10 6,40 6,60 Zagrebačka banka* 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 ZABA-Pomorska 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- banka Split* 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 Štedionica Dora 6,00 9,00 11,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 0,50 1,25-1,75 2-2,5 3-3,25 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,50 5,50 6,50 8,00 9,00 9,50 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 2,50 5,00 7,00 Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Jadranska banka 2,30- 2,90- 3,90- 5,50- 6,50- 7,50- 2,90 3,90 5,10 6,50 7,50 8,50 Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- prema posebnom 5,00 5,50 6,00 6,50 ugovoru Kreditna banka Zagreb 5,00 6,00 6,50 8,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 3,90- 4,10- 4,20- 4,90- 5,90- 6,70- 4,50 6,00 6,50 7,00 8,00 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,88- 6,63- 7,38- 7,63- 7,88- 8,13- 6,38 7,88 8,13 8,38 8,88 9,38 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 6,50 7,00 7,50 8,50 9,00 9,30 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,50- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,00 5,25 5,80 6,80 7,80 7,80 Zagrebačka banka 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 ZABA-Pomorska 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- banka Split 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Banka Croatia - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka* 3,50 3,75 4,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka* 5,00 5,25 5,50 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * na depozite iznad protuvrijednosti 50.000 DEM