US 18.V.LAT:CLARK TRAŽI 40000 VOJNIKA

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 18. V. 1999. SAD traže 40 tisuća vojnika za mirovne snage "Čelni vojni dužnosnik NATO-a odlučio je da će trebati najmanje 40 tisuća vojnika - ta je procjena više od 40 posto veća od prijašnjih - kako bi nakon završetka oružanih sukoba održavao mir na Kosovu, izjavili su u ponedjeljak izvori u zapadnom vojnom savezu. Revidiran mirovni plan, koji je skicirao general Wasley K. Clark, utemeljen je na pretpostavci da će jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević na kraju prihvatiti NATO-ve uvjete za mir te da se neće opirati dolasku postrojba na Kosovo. No, Velika Britanija ponovno je iznijela svoj prijedlog - kojem se Clintonova vlada i većina članica NATO-a protive - o angažmanu kopnenih borbenih postrojbi nakon što zračni rat osjetno oslabi jugoslavensku vojsku te više neće imati status djelotvorne borbene snage. Washington ne želi angažirati američke snage sve dok ne bude potpisan sporazum o prekidu neprijateljstava. U međuvremenu, NATO-vi borbeni zrakoplovi nastavili su bombardiranje Jugoslavije a skupina europskih diplomata, čiji broj naglo raste, potragu za političkim rješenjem krize. Među njima su i ruski mirovni izaslanik Viktor S. Černomirdin i zamjenik američke ministrice vanjskih poslova Strobe Talbott, koji bi se danas trebali sastati u glavnom gradu Finske Helsinkiju s finskim predsjednikom Marttijem Ahtisaarijem kako bi isplanirali veću ulogu Finske u procesu posredovanja na Kosovu. Njemački kancelar Gerhard Schroeder, aktualni obnašatelj rotirajuće dužnosti predsjedatelja EU, konzultirao se s Ahtisaarijem u ponedjeljak u Helsinkiju, uvjeravajući ga da uživa 'punu potporu' EU u posredničkom procesu. U Moskvi je španjolski premijer Jose Maria Aznak u ponedjeljak prognozirao da će sljedećih dana u mirovnom procesu biti postignut 'ozbiljan napredak'. Aznar nije rekao kako bi taj napredak trebao biti ostvaren, a s novinarima je razgovarao nakon sastanka sa Černomirdinom. Unatoč ubrzanom ritmu diplomatske aktivnosti, Milošević i dalje odbija NATO-ve uvjete za dovršenje sukoba na Kosovu (...) Velika Britanija, koja danas nastupa u ulozi vodećega savezničkog jastreba, izjavila je da NATO mora biti spreman poslati međunarodne oružane snage svidjelo se to Miloševiću ili ne. 'Nećemo besposleno tumarati po Makedoniji sve dok ne bude održana veličanstvena ceremonija potpisivanja sporazuma, upriličena pred zastavama i kamerama', kazao je novinarima u NATO-vu glavnom stožeru u Bruxellesu britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook. 'No, moramo znati koji bi trenutak bio prikladan, siguran, ispravan za ulazak na Kosovo. To je pak pitanje tema naših stalnih internih razgovora u kojima cilj angažmana uopće nije sporan', napomenuo je Cook. No, druge dvije vodeće europske vojne sile jasno su naznačile da se ne slažu s takvim stajalištem. U nastupu nakon bruxelleskog sastanka ministara vanjskih poslova EU, njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer izjavio je da njegova vlada neće poduprijeti angažman kopnenih snaga bez odobrenja jugoslavenske vlade. Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine također se ogradio od Britanaca. Beogradski tjednik 'Svedok' citirao je riječio generala Nebojše Pavkovića, zapovjednika 3. jugoslavenske armije u južnoj Srbiji, koji je NATO-vim kopnenih postrojbama zaprijetio 'paklom na zemlji' ako se pokušaju oružjem probiti u pokrajinu. Bez obzira na eventualni ishod spora o britanskom prijedlogu - pritom valja napomenuti da Britance čeka velik posao u obliku uvjeravanja budući da NATO-ve odluke moraju biti donesene jednoglasno - Clark je odredio da bi čak i nakon završetka oružanih sukoba patroliranje Kosovom zahtijevalo angažman bar 40 tisuća vojnika, kazali su NATO- vi diplomati i izvori u Clarkovu glavnom stožeru u belgijskom gradu Monsu. Ti su dužnosnici kazali da će u drugoj polovici ovoga tjedna Clarkov plan biti proslijeđen NATO-vu političkom vodstvu. Članice NATO-a već su na južnoj granici Kosova okupile 16 tisuća dobro naoružanih vojnika, poduprtih oklopljenim postrojbama u Makedoniji. Te bi postrojbe trebale biti jezgra buduće mirovne postrojbe. Dužnosnici Pentagona kazali su da mirovna snaga mora biti preoblikovana - djelomično zbog fizičke štete, prouzročene na Kosovu od početka zračnog rata 24. ožujka ove godine. Nova NATO-va snaga vjerojatno će, primjerice, imati više vojnih inženjera radi savjetovanja o obnovi uništene kosovske infrastrukture; postrojbe za čišćenje cesta, mostova i polja od mina; i specijaliste za 'građanska pitanja' koji će davati savjete o preustrojavanju pokrajinske uprave i sudskog sustava, kazao je jedan časnik. Po njegovim riječima, NATO shvaća da će svaki novi plan angažmana mirovne postrojbe vjerojatno morati biti kasnije modificiran nakon što NATO izradi s Miloševićem mirovni sporazum. Dužnosnici su također izjavili da bi ukupna snaga postrojbe trebala biti bitno veća od prvotno predviđenih 28 tisuća vojnika kako bi mogla obuhvatiti i vojnike Rusije i ostalih zemalja koje će možda izraziti želju za sudjelovanjem. Iako dužnosnici SAD i ostalih savezničkih zemalja tvrde da mirovna postrojba mora imati NATO-vu zapovjedničku strukturu, napominju da će po njihovim sadašnjim očekivanjima ona obuhvatiti i određeni broj vojnika iz zemalja izvan zapadnog saveza (...)", izvješćuju John-Thor Dahlburg i Norman Kempster.