NJ 19.IV.SZ:EU-OBNOVA SRJ

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 19. IV. 1999. Marshallov plan za Balkan "Zapravo su ministri financija EU potkraj prošloga tjedna na svom sastanku u Dresdenu željeli raspravljati o ujednačavanju poreza u Europi i o planiranom savezu za zapošljavanje. No, rat na Kosovu promijenio je dnevni red. Njemački ministar financija Hans Eichel (SPD), koji je prvi put vodio sjednicu kao predsjedatelj Vijeća EU i imao je poštovanja vrijedan prvi nastup, ponukao je svoje kolege na izradu plana pomoći za stabilizaciju balkanskih zemalja. S obzirom na dramatično bujanje rijeke izbjeglica s Kosova, susjednim zemljama Albaniji i Makedoniji trebala bi biti odobrena odgoda otplate dugova. Odgoda otplaćivanja kamata i glavnice duga za dvije godine stajala bi međunarodne kreditore 330 milijuna maraka. Doduše, taj bi iznos bio tek početak. Eichel je jasno kazao da zapadna međunarodna zajednica mora postići dogovor o nekoj vrsti Marshallova plana za Balkan. Po uzoru na američku pomoć pri obnovi Europe nakon 1945., regija bi trebala dobiti opsežnu potporu. Već se sada nazire da će ratom osiromašene države godinama biti ovisne o međunarodnim kreditorima. Još se ne govori o Jugoslaviji kao o primatelju zapadne gospodarske pomoći, ali Srbi vjerojatno neće biti zanemareni nakon završetka rata na Kosovu. Pomoć pri obnovi podjednako je važna kao i uspostava demokratske vlasti. Gospodarstvo SRJ teško je oštećeno NATO-vim zračnim napadima. Tvornice, elektrane, mostovi i prometnice pretvoreni su u ruševine. Po procjenama NATO-vih stručnjaka, dosadašnja šteta iznosi više od 13 milijarda maraka, a srpski diktator Slobodan Milošević govori čak o 180 milijarda maraka. Glavni teret pomoći pri obnovi, čije trajanje treba koncipirati na nekoliko godina, morat će snositi države Europske unije. Naime, Sjedinjene Države, koje su ionako na svoja leđa preuzele veliki dio vojnog angažmana, ponukat će Europljane da se sami pobrinu za gospodarsku i političku stabilnost na vlastitom pragu. Europskoj zajednici predstoji veliki financijski projekt. Dosada je EU u pomoć pri obnovi Bosne uložila već više od četiri milijarde maraka - gotovo 50 posto ukupne međunarodne potpore. Još nije moguće procijeniti kako će ti izdaci utjecati na proračun EU. Na summitu, održanom krajem ožujka u Berlinu, šefovi država i vlada članica EU odredili su sigurnosnu maržu za buduće financijske planove od g. 2000. do 2006., ali ona bi zbog divovskih izdataka na Balkanu brzo mogla postati mrtvo slovo na papiru. Na kraju će većinu posljedica rata vjerojatno morati financirati europski porezni obveznici. Eichel je tu spoznaju odlično sročio sljedećom rečenicom: 'Morat ćemo platiti mir na Balkanu. Napokon, platili smo i ponovno njemačko ujedinjenje'", prenosi na kraju komentara Andreas Oldag.