US-YU-E-BOMBARDIRANJE KRIVIH META-Organizacije/savezi-Diplomacija-Ratovi US IHT 17. V. ZLOČINI NA KOSOVU SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE17. V. 1999.Nezgode zračnoga rata"Velika razlika dijeli zločine koje su Srbi
namjerno činili na Kosovu, i još ih čine, od nesretnih slučajeva u kojima su zračne sile NATO-a Kosovarima nanijele dodatne životne gubitke. Razlika je u opsegu: Srbi su oduzeli tisuće života te su ili deportirali ili iskorijenili i mučili više od milijun Kosovara, praktično sve njih, dok se žrtve koje je NATO donio izražavaju u stotinama. Tu je i moralna razlika: srpska su haranja sramotna i neopravdana; riječ je o kršenju temeljnih ljudskih prava, dok su zračni napadi NATO-a potrebni i opravdani radi obrane ljudi koji trpe nemilosrdne napade. Ljudi koji zanemaruju te temeljne razlike prihvaćaju, svjesno ili ne, srpsku promidžbu i opću moralnu tupost.No to ne znači da nezgode NATO-a nemaju posljedice. Mnoge građane u savezničkim zemljama sve više uznemiruje smrt od prijateljske paljbe. U posljednjoj epizodi, ratni su zrakoplovi pogodili kolonu kosovskih izbjeglica, koji su noću logorovali u selu Koriša, ubivši velik broj njih. Čovjek se pita kako se, u navodnom kontekstu velikog opreza prema nevinim civilnim žrtvama, ta nezgoda
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
17. V. 1999.
Nezgode zračnoga rata
"Velika razlika dijeli zločine koje su Srbi namjerno činili na
Kosovu, i još ih čine, od nesretnih slučajeva u kojima su zračne
sile NATO-a Kosovarima nanijele dodatne životne gubitke. Razlika
je u opsegu: Srbi su oduzeli tisuće života te su ili deportirali ili
iskorijenili i mučili više od milijun Kosovara, praktično sve njih,
dok se žrtve koje je NATO donio izražavaju u stotinama. Tu je i
moralna razlika: srpska su haranja sramotna i neopravdana; riječ je
o kršenju temeljnih ljudskih prava, dok su zračni napadi NATO-a
potrebni i opravdani radi obrane ljudi koji trpe nemilosrdne
napade. Ljudi koji zanemaruju te temeljne razlike prihvaćaju,
svjesno ili ne, srpsku promidžbu i opću moralnu tupost.
No to ne znači da nezgode NATO-a nemaju posljedice. Mnoge građane u
savezničkim zemljama sve više uznemiruje smrt od prijateljske
paljbe. U posljednjoj epizodi, ratni su zrakoplovi pogodili kolonu
kosovskih izbjeglica, koji su noću logorovali u selu Koriša, ubivši
velik broj njih. Čovjek se pita kako se, u navodnom kontekstu
velikog opreza prema nevinim civilnim žrtvama, ta nezgoda
dogodila. Je li to bilo povezano sa strategijom nepopustljivoga
eskalirajućeg napada koju je NATO prihvatio u onom što sad znači
gotovo dva mjeseca bombardiranja? Nije li u toj kampanji skupljeno
dovoljno iskustva da se smanji vjerojatnost, učestalost i
dimenzije tako tragičnih nezgoda? Je li zamor jedan čimbenik?
Ministri vanjskih poslova Britanije i Sjedinjenih Država opisuju
te incidente kao žalosna ali razumljiva odstupanja od
'savršenosti'. Oni javnost zemalja NATO-a uvjeravaju da se 'u
svakoj fazi' postupci ponovno razmatraju. Ti su odgovori
dobrodošli, ali ne obuhvaćaju čitav problem.
Posebno se u Europi, a u nekim zemljama više nego u drugim, ne može
od javnog mnijenja očekivati da beskonačno podupire bombardiranje,
bez obzira na to što ga visoki dužnosnici opetovano brane. Postoji
stvarna mogućnost da će uzastopni incidenti odaslati uzastopne
drhtaje kroz političko društvo. Potrebno je da zračna kampanja
NATO-a donese više rezultata, kako u vojnoj areni tako i u
političkoj, nego što je savez dosad bio u stanju pokazati. Budući
gubici domaće potpore zračnom ratu zbog povremenih ali smrtonosnih
napada na pogrješne mete mogli bi dodatno štetno opteretiti čitavo
savezničko vođenje rata", zaključuje uvodničar u članku koji list
prenosi iz The Washington Posta.