GB-BOMBARDIRANJE BBC 11. V. PREGLED TISKA BRITANSKI RADIO - BBC11. V. 1999.Pregled tiska'Bombardiranje veleposlanstva poljuljalo političko jedinstvo', naslov je vodećeg teksta na 'The Timesovoj' naslovnoj stranici. 'The Times' piše o,
kako sam ocjenjuje, prvom ozbiljnom kršenju jedinstvenog pristupa britanske politike kosovskoj krizi nakon što je konzervativni glasnogovornik zadužen za vanjsku politiku Michael Howard napao NATO-vu veliku nekompetenciju. Pod naslovom 'Izaslanici se suočavaju s postimperijalnim neprijateljstvom', 'The Times' piše da je britansko veleposlanstvo u Pekingu jedno od najvećih britanskih misija izvan Europe. U njemu je zaposleno 55 Britanaca, uključujući diplomate, kulturne i konzularne dužnosnike. Veleposlanstvo je moralo u cijelosti biti ponovno izgrađeno tijekom kasnih 60-ih, nakon što ga je spalila gomila koja je podupirala Crvenu armiju tijekom Kulturne revolucije '67. godine. Od tada se britanski posao s Kinom proširio sa zamjetnim trgovinskim, kulturnim i turističkim vezama. Veleposlanstvo je jedva izdržalo funkcionirati istim tempom, a velik dio njegovih poslova vodi se u aneksima ili privremenim zgradama koje su na brzinu izgrađene kao smještaj za dodatno
BRITANSKI RADIO - BBC
11. V. 1999.
Pregled tiska
'Bombardiranje veleposlanstva poljuljalo političko jedinstvo',
naslov je vodećeg teksta na 'The Timesovoj' naslovnoj stranici.
'The Times' piše o, kako sam ocjenjuje, prvom ozbiljnom kršenju
jedinstvenog pristupa britanske politike kosovskoj krizi nakon što
je konzervativni glasnogovornik zadužen za vanjsku politiku
Michael Howard napao NATO-vu veliku nekompetenciju.
Pod naslovom 'Izaslanici se suočavaju s postimperijalnim
neprijateljstvom', 'The Times' piše da je britansko veleposlanstvo
u Pekingu jedno od najvećih britanskih misija izvan Europe. U njemu
je zaposleno 55 Britanaca, uključujući diplomate, kulturne i
konzularne dužnosnike. Veleposlanstvo je moralo u cijelosti biti
ponovno izgrađeno tijekom kasnih 60-ih, nakon što ga je spalila
gomila koja je podupirala Crvenu armiju tijekom Kulturne
revolucije '67. godine. Od tada se britanski posao s Kinom proširio
sa zamjetnim trgovinskim, kulturnim i turističkim vezama.
Veleposlanstvo je jedva izdržalo funkcionirati istim tempom, a
velik dio njegovih poslova vodi se u aneksima ili privremenim
zgradama koje su na brzinu izgrađene kao smještaj za dodatno
osoblje. Iako diplomati uživaju ovih dana veću slobodu nego što je
to bilo u doba sukoba s Maom, radni su uvjeti i dalje teži no u bilo
kojem drugom svjetskom glavnom gradu. Odbojnost prema
imperijalističkim silama i ljutnja zbog nepravda koje su im
nanesene, glavne su karakteristike stanovnika Kine koji su
propatili za vladavine zapadnjaka. Sa svim se diplomatima postupa s
opreznom sumnjom, a oni koji dolaze iz Britanije privlače više
pozornosti i izazivaju više odbojnosti od većine ostalih.
'The Daily Telegraph' ocjenjuje kako nije iznenađujuće što je NATO
odbio priopćenje Jugoslavije o djelomičnom povlačenju njezinih
snaga s Kosova, ali novine pišu kako NATO-vu odlučnost da nastavi sa
zračnim napadima ne može sakriti činjenicu da je mogućnost
diplomatskog rješenja pod NATO-vim uvjetima smanjena.
'The Guardian' opisuje korak predsjednika Miloševića kao trik, ali
tvrdi da to ne znači da ne bi trebalo istraživati koliko je dalje on
još spreman otići. Novine pišu da je njegova inicijativa ispit
ruskih namjera. Ako Rusija bez razmišljanja pozove na obustavu
zračnih napada samo na temelju jugoslavenskog priopćenja, to će
onda značiti da Rusiji nije ozbiljno stalo do rješenja krize.
'The Daily Mail' za NATO-ve, kako kaže, sve veće teškoće, krivi
karakter i politički stil predsjednika Clintona. 'The Daily Mail'
naznačuje da je epitaf za NATO-v pravedni ali zbrkani rat već
napisan, a glasi: Krivi rat, krivi vođa.
'The Guardianov' novinar s Kosova u međuvremenu izvješćuje da,
suprotno onome što tvrdi Jugoslavija, nema dokaza da je djelatnost
gerilskog pokreta Oslobodilačke vojske Kosova izuzetno
djelotvorna i raširena. Novinar opisuje stotine novopristiglih
regruta OVK, od kojih većina odlazi u borbu već samo nakon nekoliko
dana osposobljavanja.
Izvješćujući o izraelskoj izbornoj kampanji, 'The Guardian' piše
da zatvaranjem jeruzalemskoga ureda Palestinskoga oslobodilačkog
pokreta premijer Benjamin Netanyahu riskira krvavi sukob. 'The
Guardian' piše da dok ankete pokazuju uvjerljivo vodstvo njegova
suparnika Jehuda Baraka, gospodin Netanyahu primjenjuje ono što
neki izraelski komentatori nazivaju njegovim krajnjim oružjem.
'The Independent' piše da Palestinci ne žele učiniti ništa što bi
pomoglo gospodinu Netanyahu na izborima, ali da im je istodobno
teško odustati od važnog simbola njihovih tvrdnja da imaju pravo na
suverenost nad barem dijelom Jeruzalema.(...)
(BBC)