FINANCIJSKI BILTEN 283.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 283. 08 - 15. travnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O strategiji energetskog razvitka 8. O rekonstrukciji Vlade i rebalansu proračuna 9. Savjet HNB: Usporene gospodarske aktivnosti 10. Neto dobit Plive 689 milijuna kuna 11. Dobit Riječke banke 87,8 milijuna kuna 12. O razgovorima s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke 13. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 14. Statistika 15. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u travnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 08. IV. 31.000.000 24.300.000 15,86 % 145.031.000 09. IV. 60.000.000 7.060.000 16,04 % 129.322.000 12. IV. 35.000.000 18.100.000 14,38 % 165.211.000 13. IV. 45.000.000 18.150.000 15,49 % 198.814.000 14. IV. 27.000.000 17.000.000 15,13 % 177.801.000 15. IV. 28.000.000 13.000.000 14,61 % - Dnevni prosjek 37.667.000 16.268.000 15,25 % 163.236.000 Prvi krug prekonoćnog trgovanja sasvim se "uhodao". Noćni je promet na Tržištu novca svakodnevno vrlo visok, a, uz rijetke iznimke, pokriva se cjelokupna potražnja. Inače, uvođenjem Hrvatskog sustava velikih plaćanja, subota za banke više nije radni dan, barem što se tiče međubankarskog trgovanja, stoga subotama više neće biti noćnog kreditiranja. Što se pak tiče dnevnog kreditiranja, na Tržištu ništa nova. Potražnja je vrlo visoka, a ponuda znatno manja. Stoga se "trljaju ruke" već i u slučajevima kada ponuda uspije podmiriti polovicu potražnje. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kretala na uobičajenim razinama. Trgovalo se uglavnom opozivnim kreditima. Pritom su boljim korisnicima ti zajmovi odobravani po kamatama od 12 do 14,50 posto, a ostalima po 16, pa čak i 17 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 83 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,03 posto, upisani su zapisi u iznosu od 77 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 6,0 milijuna kuna. Od 14. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 494 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Puno transakcija, mršav promet. Tako bi se najjednostavnije moglo opisati ovotjedno trgovanje na Zagrebačkoj burzi. Jer, aktivno je bilo čak 18 dionica, a promet je iznosio svega 1,3 milijuna kuna. Pritom se na listi dobitnica našlo sedam dionica, a na listi gubitnica pet. Najviše je, čak 150 kuna, skočila cijena dionica Zagrebačke banke 2C serije. No, vlasnika je zamijenila samo jedna dionica. Slijedila ju je Zagrebačka pivovara s dobitkom od 50 kuna, dok je cijena Splitske banke porasla 10 kuna. Osjetnije su poskupile i dionice Jadran-Turista (šest kuna) te Privredne banke (pet kuna), dok su cijene Plive i Riviere porasle svega dvije kune. Treba reći i to kako se posljednja dva dana uopće nije trgovalo dionicama Plive. Očito je kako se čeka reakcija stranih ulagača na poslovne rezultate. Inače, Pliva je u četvrtak priopćila kako je za 3,3 milijuna američkih dolara kupila britansku tvrtku Mixis Genetics Ltd. Tom je transakcijom Pliva postala vlasnik nekoliko patenata najsuvremenije tehnologije iz područja produkcije biološke raznovrsnosti. Kako bilo, na listi gubitnica ovoga je tjedna čelnu poziciju zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Cijena joj je pala čak 250 kuna, a slijedile su je obične dionice Zagrebačke banke i Atlantske plovidbe s gubitkom od 45, odnosno 35 kuna. Osjetno je, pet kuna, pojeftinila i dionica Podravke, dok je cijena Sunčanog Hvara pala svega jednu kunu. Povučen ponajviše padom cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Podravke, CROBEX indeks izgubio je ovoga tjedna šest bodova te pao na 716 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 13 - 15. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 562 562 562 15.174 Podravka PODR-A 69 74 70 194.441 Varaždinska banka 68 68 68 6.120 Zagrebačka banka 0 630 670 630 367.503 Atlantska plovidba 30 30 30 3.120 Badel 1862 70 70 70 7.000 Jadranski naftovod 700 700 700 6.300 Jadran-Turist 37 37 37 3.700 Kraš KRAS-A 60 65 60 279.096 Našice cement 480 480 480 96.000 Privredna banka PBZ 95 95 95 101.175 Riječka banka RIB 60 60 60 3.900 Riviera RIVP-A 40 41 40 7.128 Splitska banka SKA 30 40 40 3.500 Sunčani Hvar 15 15 15 2.250 Zagrebačka banka 2C 550 550 550 550 Zagrebačka banka 3E 280 280 280 6.720 Zagrebačka pivovara 550 600 600 278.950 1.382.627 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Kako u ponedjeljak i srijedu nije ostvarena niti jedna transakcija, ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet bio upola manji nego prošloga. Iznosio je anemičnih 48 tisuća kuna, a aktivne su bile samo četiri dionice. Pritom je osjetno, 35 kuna, potonula cijena Atlantske plovidbe. Pojeftinila je i dionica Tesle-Ericssona. No, svega dvije kune. Jedina dobitnica ovoga je tjedna bila dionica Riviere - poskupila je dvije kune - dok je cijena Varteksa ostala nepromijenjena. Zahvaljujući usponu cijene Riviere, VIN indeks porastao je ovoga tjedna jedan bod - na 277 bodova. Inače, u četvrtak su u kotaciju Varaždinskog tržišta uvrštene dionice tvrtke Đuro Đaković-Montaža iz holdinga Đuro Đaković. U kotaciju ulazi 253.186 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 njemačkih maraka ili 371,9 kuna. Ukupna nominalna vrijednost dionica iznosi 94,15 milijuna kuna. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12 - 15. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlantska plovidba 30 30 30 4.500 Riviera RIVIR 40 40 40 11.440 Tesla-Ericsson TESLA 83 90 83 23.304 Varteks VART 19 19 19 9.500 48.744 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 08. travnja 15. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5068,75 5181,01 + 2,21 London/FTSE-100 6437,90 6466,10 + 0,43 New York/DJIA 10085,31 10411,66 + 3,23 Tokyo/Nikkei 16846,69 16727,08 - 0,71 Na Wall Streetu vlada neviđena euforija. Dow Jones indeks svakodnevno postavlja nove rekorde. U proteklih tjedan dana skočio je više od 300 bodova. U jednom se trenutku, po prvi puta u povijesti, probio u područje iznad 10.500 bodova. U fokusu su financijske dionice jer, taj se sektor sasvim oporavio od udaraca koji su mu zadale ruska i brazilska kriza. Tako su, primjerice, Merrill Lynch i PaineWebber Group objavili kako su u prošlom tromjesečju ostvarili rekordnu dobit. Sjajno su poslovali i Bear Stearns te J.P. Morgan. Na tržište je, također, pozitivno djelovala vijest da su potrošačke cijene u SAD-u u ožujku porasle svega 0,2 posto, a za toliko je porastao i promet u maloprodaji. Riječju, situacija ne može biti bolja, kažu analitičari, potrošnja stanovništva raste, a inflacija je "na uzdama". Posustajanje tehnološkog sektora Međutim, dok financijski sektor "blista", tehnološki posustaje. Naime, Intel, najveći svjetski proizvođač čipova, objavio je kako je njegov prihod u prvom kvartalu iznosio "svega" 7,1 milijardu dolara. Kako je to znatno manje od očekivanja, cijene tehnoloških dionica našle su se pod snažnim pritiskom. Tim više što je i vodeći svjetski proizvođač osobnih računala Compaq Computer upozorio kako će njegova dobit u prvom tromjesečju biti upola manja od očekivanja. "Compaq? Tko mari?" slegnuo je ramenima jedan broker i nastavio sa shoppingom. Jer, tko može odolijeti sjaju dionica financijskih institucija. Oprezni Europljani Njujorška kupovna groznica "zarazila" je i Europljane. Potaknute rekordnim dosezima Dow Jones i samanjenjem kamata u Britaniji i Eurolandu, početkom su tjedna cijene dionica u Londonu i Frankfurtu snažno porasle. Zahvaljujući tomu, londonski FTSE indeks probio se, po prvi puta u povijesti, iznad 6.500 bodova. Međutim, polovicom su se tjedna europske burze "ohladile". Ulagači su na oprezu jer, nisu baš sigurni da situacija u euro gospodarstvima može opravdati tako snažan rast cijena dionica, kakav je zabilježen početkom tjedna. "Ohladio" se i Tokyo. Na tamošnjoj su burzi cijene dionica ovoga tjedna pale. No, neznatno. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 08. travnja 15. travnja Promjena u % Euro/USD 1,0802 1,0801 0,00 Euro/JPY 130,33 128,29 - 1,57 USD/JPY 120,60 118,84 - 1,46 Cijena zlata: USD/Unca 08. travnja 15. travnja Promjena u % 282,85 281,60 - 0,45 U fokusu ulagača ovoga je tjedna bio japanski jen. Naglo je ojačao, pa je tečaj eura potonuo ispod 129, a američkog dolara ispod 119 jena. Jačanje jena zahvaljuje se glasinama kako će pet najvećih japanskih društava za životno osiguranje drastično smanjiti kupovinu obveznica denominiranih u stranim valutama. A možda čak i sasvim prestati s njom. Doduše, japanski ministar financija Kiichi Miyazawa izjavio je kako nije čuo za takve namjere osiguravajućih društava, no analitičari kažu: "gdje ima dima, ima i vatre". Nadalje, uspon jena potaknule su izjave nekoliko japanskih dužnosnika kako postoje naznake da je gospodarstvo palo na dno te da uskoro slijedi oporavak. Pored toga, ove je godine izostao onako brz odljev novca japanskih ulagača iz zemlje, kakav je inače karakterističan za početak nove poslovne godine. To je, također, pozitivno utjecalo na japansku valutu. Učvršćenje funte i eura Osim jena, na vrijednosti je ovoga tjedna dobila i britanska funta. Njezin se tečaj, prvi puta nakon dva tjedna, probio iznad razine od 1,62 dolara. Ulagači su sasvim "apsorbirali" nedavni rez kamata Bank of England i vjeruju kako BoE neće tako skoro iznenaditi s novim rezom. Stoga bi funta idućih dana mogla ostati jaka, kažu analitičari. Učvrstio se i euro. Unatoč prošlotjednom smanjenju kamata u Eurolandu, cijena eura stabilizirala se oko razine od 1,08 dolara. To se ponajviše zahvaljuje izjavi Christiana Noyera, potpredsjednika Europske središnje banke (ECB), kako je prošlotjedno smanjenje kamata ECB-a posljednje u sadašnjem poslovnom ciklusu. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 09 - 16. travnja ?99. Valutai jedinica Tečaj09. travnja Tečaj16. travnja Promjenau % Euro 1 7,5997 7,6014 + 0,02 DEM 1 3,8856 3,8865 + 0,02 USD 1 7,0315 7,0396 + 0,11 GBP 1 11,2737 11,3634 + 0,79 JPY 100 5,8358 5,9226 + 1,48 ATS 1 0,5522 0,5524 + 0,02 ITL 100 0,3924 0,3925 + 0,02 CHF 1 4,7652 4,7440 - 0,45 SIT 100 3,9907 3,9582 - 0,82 Posljednja dva tjedna cijena se njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kreće iznad razine od 3,88 kuna. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire također nisu osjetnije oscilirali, dok je većina ostalih valuta ovoga tjedna dobila na vrijednosti. Japanski je jen u proteklih sedam dana poskupio gotovo 1,5 posto. Pratili su ga britanska funta i američki dolar s dobitkom od oko 0,8, odnosno 0,1 posto. No, slovenska i švicarska valuta izgubile su na vrijednosti. Tolar klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio više od 1,1 posto. Franak je pak u proteklih sedam dana oslabio oko 0,4 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u ponedjeljak, Hrvatska narodna banka otkupila je 200 tisuća američkih dolara, po prosječnom tečaju od 7,05 kuna za jedan dolar, i 2,1 milijun eura, po prosječnoj cijeni od 7,6018 kuna za jedan euro. Istodobno je prodala 100 tisuća dolara, po prosječnom tečaju od 7,055 kuna, i 27,8 milijuna eura, po prosječnoj cijeni od 7,5989 kuna. 7. Vlada RH: O strategiji energetskog razvitka Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, utvrdila prijedlog strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske do 2010. s vizijom razvitka do 2030. To je, istaknuto je na sjednici, dio ukupne strategije gospodarskog razvitka države i priprema domaćeg energetskog sektora za što učinkovitije uključivanje u sustave u Europskoj uniji. Vlada je prihvatila izvješće o radu inspekcija Državnog inspektorata za prošlu godinu. Glavni državni revizor Branko Jordanić, kazao je da je inspekcijski nadzor proveden u 12 područja, od vinarstva, ribarstva, poljoprivrede do poduzeća u kojima se provjeravalo ima li zaposlenih na crno. Vlada je prihvatila i izvješće o obavljenoj kontroli poslovanja komunalnih poduzeća u vlasništvu gradova, što je obavila financijska policija. Kontrolirano je 60 komunalnih poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a utvrđeno je da je ukupni dug državi u tim poduzećima 63,8 miljuna kuna. Za nepodmirivanje obveza prema državi, odnosno fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje podnijete su 53 prijave. Kontrole poslovanja komunalnih poduzeća bit će nastavljene i njima će biti obuhvaćeno svih 156 komunalnih poduzeća. Hrvatska Vlada, zaključeno je, donijet će mjere kojima će uspostaviti kontrolu cijena komunalnih usluga s obzirom da je sadašnje stanje ocijenjeno kaotičnim. Naime, istaknuto je u raspravi, Vlada ne može dopustiti da u stvaranju cijena komunalnih usluga bude samo "linijski sudac", bez mogućnosti utjecanja na njih. Vlada je utvrdila i šest zakonskih prijedloga koji će biti temelj novog hrvatskog sustava zaštite intelektualnog vlasništva. To su prijedlozi zakona o patentima, o zaštiti planova, rasporeda, integriranih sklopova, prijedlog zakona o žigu, o industrijskom obličju, o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, kao i izmjene Zakona o autorskom pravu. Na kraju sjednice, ministar gospodarstva Nenad Porges, izvijestio je o odluci Vlade od 13. ožujka o prikupljanju sredstava za poduzeća koja imaju teškoće. Naime, tada je zaključeno da će Vlada osigurati oko 250 milijuna kuna i to 80 milijuna iz proračuna, 30 preko HBOR- a, a stotinjak milijuna kuna preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prvih 140 milijuna kuna ta su poduzeća trebala dobiti putem HBOR-a, ali s obzirom da u tu banku sredstva nisu stigla, poduzeća ih nisu mogla dobiti. Potpredsjednik Vlade i mnistar financija Borislav Škegro je kazao, da sredstva iz proračuna nisu mogla biti usmjerena prema HBOR-u s obzirom da proračun svaki mjesec pomaže Fondu mirovinskog osiguranja za isplatu mirovina. Treba utvrditi prioritete, rekao je Škegro, a potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak, koja je vodila današnju sjednicu, zaključila kako odluku Vlade o pomoći poduzećima treba provesti čim se osiguraju sredstva. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom je pak dijelu sjednice, pod predsjedanjem potpredsjednice Vlade dr. Ljerke Mintas Hodak, Vlada prihvatila izvješće o aktualnoj vanjskopolitičkoj situaciji i međunarodnom položaju Hrvatske u vezi s napadom NATO snaga na vojne ciljeve u SR Jugoslaviji, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je, ističe se, odlučila predložiti Hrvatskom državnom saboru izmjene odluka o plaći državnih dužnosnika. Uvažavajući teške gospodarske i socijalne prilike u državi, Vlada drži kako je nužno sniziti plaće državnih dužnosnika za 20 posto. Vlada je ovlastila Ministarstvo razvitka i obnove da iskoristi sredstva s posebnoga računa kako bi financiralo izgradnju nužne komunalne infrastrukture potrebne za stambeni objekt Veliko Polje u Velikoj Gorici, a što, kako se kaže u priopćenju, protivno odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata nije osigurao grad Velika Gorica. Utvrđeni su prijedlozi odluka o postavljenju Domagoja Kere za generalnog konzula u SAD sa sjedištem u New Yorku, Domagoja Sladojevića Šole za generalnog konzula u Chicagu, Luke Meštrovića za generalnog konzula u Republici Turskoj sa sjedištem u Istanbulu i Krešimira Alerića za generalnog konzula u BiH sa sjedištem u Bihaću. Vlada je odobrila državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za kredit iz Programa za pripremu turističke sezone 1999. hotelsko-turističkim društvima Liburnia Riviera hoteli d.d. iz Opatije i Arenaturist d.d. iz Pule. Položaja pomoćnika ministra uprave radi odlaska na novu dužnost razriješen je Mirko Tankosić. 8. O rekonstrukciji Vlade i rebalansu proračuna Predsjednik Vlade Zlatko Mateša predstavio je u srijedu na konferenciji za novinare Prijedlog zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih ravnateljstava, te izmjene Zakona o sustavu državne uprave što je Vlada uputila Saboru. Po tim izmjenama Vlada bi imala četiri potpredsjednika umjesto dosadašnjih pet. Objedinilo bi se Ministarstvo privatizacije i Ministarstvo gospodarstva, te Ministarstvo useljeništva s Ministarstvom razvitka i obnove. Ministarstvo uprave postalo bi državna upravna organizacija. Dakle, rekao je Mateša, broj ministarstava sa sadašnjih 20 smanjuje se na 17, broj državnih upravnih organizacija sa deset na devet, a broj vladinih ureda sa 14 na 11. Premijer Mateša je govorio i o kadrovskoj rekonstrukciji Vlade. Rekao je da će potpredsjednici Vlade biti dosadašnji potpredsjednici - Ljerka Mintas-Hodak, Borislav Škegro, Jure Radić i Mate Granić. Za novog ministra turizma premijer je Predsjedniku Republike predložio Ivana Heraka, a za ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića. Dosadašnji ministar pravosuđa Milan Ramljak, koji je bio i potpredsjednik Vlade, dao je ostavku. Vladu, kazao je Mateša, napušta ministar useljeništva Marijan Petrović, koji je još u prosincu 1998. podnio zahtjev za odlazak u mirovinu. Dosadašnji ministar turizma Sergej Morsan odlazi za veleposlanika u SR Jugoslaviju. Ministar gospodarstva Nenad Porges ostaje na čelu objedinjenog Ministarstva gospodarstva i privatizacije, dok će dosadašnji ministar privatizacije Milan Kovač ostati u statusu ministra i bit će zadužen za implementaciju Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, odnosno za suradnju Hrvatske s Federacijom BiH, a posebno za provedbu Sporazuma o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH. Premijer je najavio i rebalans državnog proračuna, koji se očekuje do ljeta. U novonastalim okolnostima vezanim za NATO akciju na SRJ, Mateša je kazao kako hrvatsko gospodarstvo ima teškoća vezanih za investicije i dolazak stranoga kapitala. S tim u vezi moramo redefinirati svoje strateške gospodarske ciljeve kako bi očuvali gospodarsku stabilnost, rekao je Mateša, dodajući da to znači da će se rebalansom smanjiti javna potrošnja, odnosno odustati od nekih infrastrukturnih projekata. Vlada neće ništa derogirati, plaće i mirovine se neće smanjivati i bit će isplaćivane na vrijeme, rekao je premijer Mateša. Dodao je da će Vlada predložiti Saboru da se plaće državnih dužnosnika smanje 20 posto. Na pitanje hoće li zbog pritiska javnosti dati ostavku, Mateša je odgovorio da je ostavka normalna stvar u trenutku kad bi mislio da ne može kvalitetno obavljati svoj posao. S obzirom da trenutačno to nije tako, razloga za ostavku nemam, istaknuo je hrvatski premijer. 9. Savjet HNB: Usporene gospodarske aktivnosti Prošlogodišnji realni porast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 2,7 posto, industrijske proizvodnje 3,7 posto, prometa u trgovini 2,2 posto, a turističkih noćenja 3,2 posto. Od početka godine gospodarske aktivnosti su usporene, a to se nastavlja iz zadnjeg lanjskog tromjesečja, istaknuto je u srijedu na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB). Savjet HNB-a na sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Marka Škreba, razmatrao je gospodarske i financijske prilike u proteklom razdoblju, te polazišta i okvire novčane politike za drugo tromjesečje, priopćeno je iz HNB-a. Smanjivanje industrijske proizvodnje, prometa u trgovini i prijevoznih usluga praćeno je porastom zaliha i nezaposlenosti, a i padom izvoza i uvoza u prva dva ovogodišnja mjeseca. Kretanje cijena na malo je u okviru očekivanja (u ožujku su porasle za 0,4 posto, što znači da je godišnji rast 3,5 posto). Tečaj kune je stabiliziran uz daleko manje intervencije središnje banke nego u prethodnom razdoblju. "Nepovoljna kretanja u realnom sektoru sve zamjetnije se prenose i u financijske odnose", ističe se u priopćenju HNB-a. Uobičajene sezonske utjecaje za kretanje likvidnosti početkom godine pojačava pogoršana likvidnost gospodarstva, a zaduženost države kod središnje banke i kod poslovnih banaka sužava prostor za kreditiranje poduzeća i stanovništva. Iznos novoodobrenih kredita banaka u veljači se smanjio, uz blagi porast kamatnih stopa. U sadašnjim okolnostima fiskalna prilagodba realnom gospodarskom okružju dobiva izuzetnu važnost. Bez toga, po jednoglasnoj ocjeni članova Savjeta HNB, i manevarski prostor monetarne politike u daljnjem čuvanju stabilnosti cijena i kune postaje sve ograničeniji. Na ovoj je sjednici Savjet HNB-a donio i više konkretnih odluka kojima se pojašnjavaju i pojačavaju načela financijskog reda u unutrašnjem i međunarodnom financijskom poslovanju. Skraćeno korištenje lombardnih kredita Polazeći od činjenice da se nakon uvođenja sustava velikih plaćanja subota ne uračunava u radne dane, odlučeno je da se kratkoročni krediti središnje banke na temelju zaloga vrijednosnih papira (lombardni krediti) ubuduće mogu koristiti najviše 15 radnih dana u mjesecu (umjesto dosadašnjih 18 radnih dana). Dopunom Odluke o načinu i uvjetima korištenja obvezne rezerve banaka i štedionica onemogućuje se korištenje tih sredstava za povrat kredita dobivenih na prekonoćnom međubankovnom tržištu onim bankama koje imaju dospjelih obveza prema Hrvatskoj narodnoj banci po osnovi nevraćenog interventnog kredita. Da bi se onemogućio nedopušteni izvoz kapitala putem korištenja računa fiktivnih stranih tvrtki u našim bankama, donijeta je odluka kojom se propisuje dokumentacija, kojom strana tvrtka - pri otvaranju, odnosno korištenju ranije otvorenog, deviznog odnosno kunskog računa u hrvatskoj banci ovlaštenoj za poslovanje s inozemstvom - dokazuje da uistinu obavlja poslovnu djelatnost za koju je registrirana (posljednje ovjereno polugodišnje ili godišnje izvješće o financijskom poslovanju). Ograničava se i pravo prenošenja ovlasti za raspolaganje sredstvima na tim računima na zaposlenike u toj tvrtki ili njenoj podružnici, odnosno predstavništvu u našoj zemlji. Iz istovjetnih razloga, pobliže se regulira i plaćanje uvoza robe i usluga unaprijed. Pravo ugovaranja takvog plaćanja se ne ograničava, no nalog za plaćanje mora biti dokumentiran ugovorom ili predračunom, koji potvrđuje da je takvo plaćanje ugovoreno. Uvoz plaćene robe i usluga mora se realizirati u roku od najviše 90 dana (osim ako je riječ o uvozu robe po narudžbi, za čiju isporuku treba duže vrijeme) ili se uplaćeni iznos u tom roku mora vratiti u zemlju. Odlukom Savjeta HNB-a ulaganja banaka u zemljišta, zgrade, opremu i uređenje poslovnog prostora i ubuduće ne smiju premašiti iznos od 30 posto jamstvenog kapitala banke, a zajedno s ulaganjima u vlasničke udjele trgovačkih društava ne smiju biti veća od 70 posto jamstvenog kapitala banke. O takvim ulaganjima banke i štedionice dužne su po isteku svakog tromjesečja dostavljati izvješća središnjoj banci, koja im može odobriti samo privremeno odstupanje od navedenih ograničenja, stoji u priopćenju HNB-a. 10. Neto dobit Plive 689 milijuna kuna Farmacutska tvrtka Pliva ostvarila je u 1998. godini neto dobit od 688,8 milijuna kuna, što je 14,2 posto više nego godinu prije. Dobit po dionici povećana je 15 posto i iznosila je 34,57 kuna. Skupština dioničara, koja će se održati 3. lipnja, trebala bi prihvatiti odluku da se isplati dividenda od 7,35 kuna po dionici, što je petpostotno povećanje u odnosu na 1997. Rekao je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Plive Željko Čović. Ocijenivši "sjajnim" poslovanje Plive usprkos gospodarskim krizama u okruženju i poteškoćama, Čović je rekao da je Grupa Pliva ostvarila 3,58 milijardi kuna ukupnoga prihoda, što je rast od 25,6 posto u odnosu na 1997. Operativna je dobit porasla 41,2 posto, a ukupna ulaganja iznosila su 969 milijuna kuna. Cijena dionica u jednom je razdoblju zbog ruske krize pala, da bi ubrzo porasla i više od drugih farmaceutskih tvrtki u regiji. Krajem 1998. cijena dionice na Zagrebačkoj burzi iznosila je 515 kuna, a tržišna vrijednost Plive je 1,68 milijardi dolara. Prodaja na međunarodnim tržištima znatno je porasla, tako da se sada gotovo 60 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu. Udio tržišta srednje i istočne Europe porastao je s 18,1 na 25,6 posto, a tomu je pridonjela i prva puna poslovna godina Polfe Krakow u sustavu Plive. Napominjući kako je većina dobiti ostvarena na međunarodnom tržištu, Čović je kazao da je u Hrvatskoj naplata čak stotinu dana, što stvara velike probleme normalnom poslovanju. Ukupan dug prema Plivi tako je sada 440 milijuna kuna. "Dug je prešao sve granice", rekao je predsjednik Uprave Plive, odgovarajući kako predstoje hitni razgovori s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i veledrogerijama, nakon čega će se vidjeti što i kako dalje. Najveći rast u 1998. zabilježen je u farmaceutskom području, gdje je prodaja povećana čak 471 milijun kuna, tako da je udjel farmaceutike u ukupnom poslovanju 61,8 posto. Rast prihoda je ostvaren i na svim ostalim poslovnim područjima osim prehrane. Na upit o razlozima pada prihoda prehrane, Čović je rekao da je problem - osim nelikvidnosti - i u činjenici da Pliva ne može prihvatiti "enormno duge rokove plaćanja i upitnu naplativost", tako da Plivini proizvodi nisu široko dostupni. "Za proizvođače robe široke potrošnje u hrvatskim trgovina ne piše se dobro", smatra Čović. Pliva je - po svim pokazateljima - najprofitabilnija tvrtka u Hrvatskoj i najveća farmacutska tvrtka u srednjoj i istočnoj Europi sa stalnim rastom. Tomu će, rekao je Čović, pridonijeti i projekt odvajanja matičnog od nematičnog poslovanja odnosno strategije restrukturiranje Plive. Pliva je počela s izgradnjom novih pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova u Zagrebu kao i suvremenog Istraživačkog instituta. Najavljeno je i skoro izdavanje novog srednjoročnog investicijskog papira - euroobveznica, kao i da je u postupku registracije 28 novih proizvoda. 11. Dobit Riječke banke 87,8 milijuna kuna Riječka je banka u vrlo otežanim makroekonomskim uvjetima adekvatnom i rigidno konzervativnom poslovnom politikom, dosljedno se skrbeći o svojoj stabilnosti, likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti, u 1998. godini poslovala vrlo uspješno i ostvarila dobit od 87,8 milijuna kuna, što je za 73 posto više nego prethodne godine, izvijestio je predsjednik Uprave Riječke banke mr. Ivan Štokić na današnjoj konferenciji za novinare. Kazao je da će se Skupštini banke predložiti da se u dividendu usmjeri 15,3 milijuna kuna, a u zakonske rezerve 72,6 milijuna kuna, čime će se znatno ojačati kapitalna osnovica za nove poslovne aktivnosti i za još bolje pozicioniranje banke na tržištu. Ukupni potencijal Riječke banke, potvrđen revizijom, dosegnuo je na kraju prošle godine razinu od 5,5 milijardi kuna, što je za 11,5 posto više nego 1997., a najveći su udio u izvorima, s 51 posto, depozitna sredstva stanovništva. Od ukupno plasiranih kredita u visini većoj od 1,2 milijarde kuna gotovo 65 posto plasirano je pravnim osobama, a ostatak građanstvu. Devizna pozicija banke iznosila je na kraju 1998. godine 231 milijun američkih dolara, i trajno čini, po riječima direktora Štokića, čvrsto sidro stabilnosti poslovanja. Riječka banka upošljavala je na kraju prošle godine 1232 zaposlenika, ili 18 posto manje nego na kraju prve poslijesanacijske 1997. godine, a prosjek plaća u banci bio je 3075 kuna. Državna agencija za zaštitu štednih uloga i sanaciju banaka sklopila je u utorak, 13. travnja, ugovor s dvjema uglednim stranim konzultantskim tvrtkama, koje će procijeniti vrijednost Riječke banke i dati savjete za njezino daljnje privatiziranje. 12. O razgovorima s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb i potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Borislav Škegro tijekom prošlotjednog boravka u Washingtonu obavili su više razgovora u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci, izvijestio je u ponedjeljak Ured za odnose s javnošću HNB-a. O mogućnostima jačanja daljnje suradnje i financijske potpore tih najznačajnijih međunarodnih institucija Hrvatskoj u novim okolnostima razgovarali su u MMF-u sa zamjenikom glavnog direktora Stanleyem Fisherom, direktorom I. Europskog odjela Michaelom Depplerom, voditeljem Misije za Hrvatsku Hansom Flikenschildom i njihovim suradnicima. U Svjetskoj banci Škreb i Škegro razgovarali su s potpredsjednikom za Europu i središnju Aziju Johannesom Linnom i regionalnom direktoricom Arntraud Hatmann, zaduženom i za Hrvatsku, te njihovim suradnicima. Hrvatski dužnosnici razgovarali su i u američkom Ministarstvu financija, gdje ih je primio pomoćnik za međunarodne poslove Edwin Truman. Razgovaralo se u prvom redu o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, te utjecaju akcije NATO-a u susjednoj Jugoslaviji na hrvatsko gospodarstvo. Sugovornici hrvatskih dužnosnika osobito su se zanimali za fiskalnu konsolidaciju - i proračuna u užem smislu i fondova, za platnobilančne pokazatelje i održivost tečaja, za zbivanja u bankovnom sustavu i daljnja očekivanja u tom području, te za druga važna pitanja u vezi s unutrašnjom gospodarskom i političkom stabilnosti i međunarodnim položajem Hrvatske. Razgovori će biti nastavljeni potkraj travnja, na proljetnom Godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Očekuje se da bi tada moglo biti načelno dogovorena obostrano prihvatiljiva polazišta za konkretizaciju pregovora, koji bi uslijedili poslije toga, dolaskom izaslanstva MMF-a u Hrvatsku. S tim izaslanstvom raspravile bi se ključne točke i okviri za odobrenje novih sredstava Hrvatskoj, s čime se treba suglasiti i Odbor izvršnih direktora MMF-a. U dosadašnjim razgovorima iskazana je obostrana zainteresiranost za postizanje dogovora najvećom brzinom koju dopuštaju važeća proceduralna pravila. Što se tiče suradnje s MMF-om, za Hrvatsku bi vjerojatno najpoželjniji bio novi stand-by aranžman te brza i učinkovita potpora daljnjem održavanju makroekonomske stabilnosti. Pritom se ima u vidu u prvom redu očuvanje stabilnosti tečaja kune i jačanje deviznih rezervi, unatoč posljedicama intervencije NATO-a i njezinim učincima na platnu bilancu i očekivani devizni priljev. Kad je riječ o sredstvima Svjetske banke, osim EFSAL-a u sklopu kojeg je više projekata i sada u tijeku (kreditni program za strukturne prilagodbe na razini poduzeća), razgovara se i o mogućnostima drugih oblika potpore, prvenstveno proračunu i njegovim obvezama glede reformiranja i jačanja bankovnog sustava, izvješćeno je iz HNB-a. 13. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 54,4 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,795 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,60 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,784 kune, što predstavlja kamatu od 10,70 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,784 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je čak 91,7 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 27. travnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa pao je na 563,1 milijun kuna. Pritom su na rok od 42 dana upisani zapisi u iznosu od 535,9 milijuna kuna, a na rok od 91 dan 27,2 milijuna kuna. 14. Statistika KRAJEM VELJAČE 16,01 MLRD KN NENAPLAĆENIH NALOGA - Nastavlja se porast iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje. Prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), krajem veljače je taj iznos dosegnuo 16,01 milijardu kuna, što je 2,4 posto više nego mjesec dana ranije i 58,3 posto više nego u veljači prošle godine. Prema podacima ZAP-a, krajem veljače je bilo 28.111 insolventnih tvrtki, 6,2 posto više nego u siječnju i 26,1 posto više nego u veljači lani. U njima je bilo zaposleno 194.567 djelatnika, što je 3,5 posto više nego u siječnju. Najveći broj insolventnih tvrtki, 23.640, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 9,1 milijardu kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnosti, najviše nenaplaćenih naloga iskazuje i nadalje trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u iznosu od 3,5 milijarde kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo s 2,5 milijarde kune duga, te proizvodnja hrane i pića, s 1,2 milijarde kune duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, 56,8 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo 69,5 posto duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 14,1 posto tvrtki, od 61 do 180 dana u 12,1 posto, od 31 do 60 dana u 4,5 posto i do 30 dana u 12,5 posto. Zbog nepodmirenih naloga za plaćanje poreza, 28. veljače bilo je blokirano 12.951 pravnih osoba ili dva puta više nego godinu dana ranije. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na tvrtke s područja Grada Zagreba, u iznosu od 5,1 milijardu kuna te Splitsko- dalmatinske županije 1,4 milijarde kuna. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro računima iznosila su 28. veljače ove godine 9,3 milijarde kuna, 7,8 posto manje nego u mjesecu ranije i 22,5 posto manje nego u veljači lani. MANJAK U DRŽAVNOM PRORAČUNU 441 MILIJUN KUNA - U državnom je proračunu Republike Hrvatske u veljači ove godine zabilježen manjak od 441 milijun una, što je posljedica sezonski lošijeg ostvarenja prihoda i značajnih obveza u otplatama dugova i kamata koje su dospjele na naplatu krajem siječnja i početkom veljače, podaci su Ministarstva financija RH. U veljači je ostvareno 2,87 milijardi kuna prihoda, nešto lošije od očekivanja. Posljedica je to pada potrošnje i kupovine u siječnju te pada uvoza. Porezni su prihodi u veljači iznosili 2,73 milijarde kuna. Prihodi od poreza na dobit i dohodak ostvareni su u skladu s očekivanjima, pri čemu su od poreza na dohodak bili 343 milijuna kuna, a od poreza na dobit 138 milijuna kuna. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost iznosili su 1,5 milijardi kuna. Prema podacima Ministarstva financija, prihodi od carina u veljači su prema mjesecu ranije porasli 72,6 posto, a prema veljači lani 11,8 posto. Rashodi državnog proračuna u veljači su bili na razini od 3,3 milijarde kuna, pri čemu su tekući rashodi bili 2,7 milijardi kuna. Proračunski manjak u veljači, od 441 milijun kuna, financiran je iz stranih izvora u iznosu od 203,7 milijuna kuna, a ostatak je iz domaćih izvora. Ukupni manjak u prva dva ovogodišnja mjeseca, iznosio je 1,09 milijardi kuna, i najvećim je dijelom, u iznosu od 1,04 milijarde kuna, financiran iz domaćih izvora. UNUTARNJI DUG KRAJEM VELJAČE 15,6 MLRD KUNA - Hrvatski unutarnji dug krajem veljače ove godine iznosio je 15,6 milijardi kuna, podaci su Ministarstva financija RH. Srednjoročni i dugoročni dug pritom je dosegnuo 14,7 milijardi kuna, dok se ostatak odnosi na kratkoročni dug. Vrijednost duga po osnovi stare devizne štednje bila je 6,35 milijardi kuna. Na velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,43 milijarde kuna, na obveznice JDA i JDB 288,8 milijuna kuna, na obveznice za obnovu 22,8 milijuna kuna, a na obveznice za sanaciju banaka serije od I do VB 4,66 milijardi kuna. MANJAK IZVANPRORAČUNSKIH FONDOVA 417 MILIJUNA KUNA - Izvanproračunski fondovi prošle su godine ostvarili ukupni manjak od 417 milijuna kuna, podaci su Ministarstva financija. Najveći manjak, od 387 milijuna kuna, zabilježio je Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja, te Javno poduzeće Hrvatske vode, 188 milijuna kuna. Ukupni višak prošle je godine zabilježio samo Fond za zapošljavanje i to u iznosu od 213 milijuna kuna. Prošle su godine fondovi zabilježili prihod od transfera u visini od 6,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego što je planirano revidiranim proračunom za 1998., ali i 60 posto više nego što su iznosili transferi izvanproračunskim fondovima u 1997. Fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja doznačeno je 527 milijuna kuna više nego što je planirano u rebalansu proračuna za prošlu godinu, dok je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje doznačeno 1,56 milijardi kuna ili 50 milijuna kuna više. ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA NAPLAĆENO 11,2 MLRD KN - Prihodi za javne potrebe u Hrvatskoj u prva dva mjeseca ove godine naplaćeni su u iznosu od 11,2 milijarde kuna, što je tri posto manje nego u istom razdoblju lani, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Od tog iznosa 7,5 milijardi kuna odnosilo se na prihode proračuna, koji su u odnosu na isto razdoblje lani smanjeni 3,9 posto. Pritom je najveći udio u poreznim prihodima imao prihod od poreza na dodanu vrijednost, 22,8 posto, koji je u odnosu na isto lanjsko razdoblje 30,8 posto niži. Prihodi izvanproračunskih fondova, kojeg čine doprinosi iz plaća i na plaće povećani su 0,1 posto, i iznose 3,6 milijardi kuna. Tek 1,2 posto od ukupnog naplaćenog iznosa ili 136,2 milijuna kuna iznosili su prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava. 15. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u travnju Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka/štedionica kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,50 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,95 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 2,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska banka Pula 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 3,00 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka/štedionica 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 3,00 4,00 dogovor Hypo Banka Croatia 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 5,00 6,00 8,00 10,00 10,00 10,00 Istarska kred.banka Umag 8,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 13,00 14,00 15,00 Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 13,00 13,00 13,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 13,00 Riadria banka 9,00 10,00 11,00 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,95 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,50 12,50 Centar banka 7,00 9,00 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 5,90 6,40 6,65 6,90 7,15 7,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 6,00 prema dogovoru Hypo Banka Croatia prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -